Pčelinji otrov je izlučevina žalčanog sustava pčela radilica koji ima osnovnu biološku ulogu u štićenju zajednice od neprijatelja. Čisti je proizvod organizma pčele.

 Intenzivni mirisi ”zovu” pčele na ubadanje

U prirodi pčele rijetko ubadaju neizazvane, odnosno ubadaju samo onda kad ih slučajno ili namjerno prignječimo pa to osjete kao opasnost. Na pčelinjacima ubadaju u neposrednoj blizini košnica, ali na daljini od desetak metara i više vrlo rijetko osim kad su nečim prije razdražene. U blizini košnica ubadaju pčele starosti od 18. do 21. dana koje obavljaju stražarsku službu na letu. One paze da u košnicu ulaze samo pčele iz te košnice koje prepoznaju po mirisu.

Ponekad mogu propustiti i pčele iz drugih košnica ako donose med ili pelud pa ne predstavljaju kradljivice koje izazivaju pljačku i grabež. U bespašno doba stražarice mogu ubadati i na većoj udaljenosti od košnice (oko 10 metara) ako je neprijatelj ispred nje odnosno u njihovom vidokrugu. Pri tome lakše uočavaju odjeću žarkih boja. Naročito rado bodu ljude i životinje intenzivnog mirisa. Tako su znale napadati znojne konje i ljude. Ne odgovara im niti miris alkohola, kozmetičkih sredstava, krema za sunčanje, parfema i sličnog.

Također osjete i miris omekšivača za rublje, pa o tome treba voditi računa prilikom pranja zaštitne odjeće u koju smo odjeveni kad odlazimo na pčelinjak. Na toj odjeći mogu zaostati i žalci od prethodnih pregleda pa sadrže miris koji izaziva pčele. Taj miris najintenzivniji je na mjestu uboda i zato ga je dobro odmah isprati hladnom vodom koja uz čišćenje ima i protuupalno djelovanje. Pčele navodno razdražuju i elektromagnetski valovi mobitela. Zato je dobro da takvi uređaji nisu s nama kad smo u blizini košnica.

Kada pčele ubadaju?
Neki ljudi privlače pčele svojim intenzivnim mirisom

Prethodni članakSir škripavac
Sljedeći članakBaranjske delicije na sajmu u Zagrebu
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Rođen je u Zagrebu gdje završava svoje redovno školovanje i Veterinarski fakultet. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva, i povremeni predavač u pčelarskim udrugama. Rođen je 1967. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu te Veterinarski fakultet. Pčelarstvom se, uz oca, bavi od ranog djetinjstva do početka Domovinskog rata. Odsustvo s pčelinjaka zbog ratnih zbivanja smanjuje broj košnica do simboličnog broja. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva i nešto manje iz kunićarstva koji su objavljivani u nekoliko časopisa i kao prilog dnevnim novinama. Stručni je recenzent jedne knjige i povremeni predavač u pčelarskim udrugama.