Pčelinji otrov je izlučevina žalčanog sustava pčela radilica koji ima osnovnu biološku ulogu u štićenju zajednice od neprijatelja. Čisti je proizvod organizma pčele.

 Intenzivni mirisi ”zovu” pčele na ubadanje

U prirodi pčele rijetko ubadaju neizazvane, odnosno ubadaju samo onda kad ih slučajno ili namjerno prignječimo pa to osjete kao opasnost. Na pčelinjacima ubadaju u neposrednoj blizini košnica, ali na daljini od desetak metara i više vrlo rijetko osim kad su nečim prije razdražene. U blizini košnica ubadaju pčele starosti od 18. do 21. dana koje obavljaju stražarsku službu na letu. One paze da u košnicu ulaze samo pčele iz te košnice koje prepoznaju po mirisu.

Ponekad mogu propustiti i pčele iz drugih košnica ako donose med ili pelud pa ne predstavljaju kradljivice koje izazivaju pljačku i grabež. U bespašno doba stražarice mogu ubadati i na većoj udaljenosti od košnice (oko 10 metara) ako je neprijatelj ispred nje odnosno u njihovom vidokrugu. Pri tome lakše uočavaju odjeću žarkih boja. Naročito rado bodu ljude i životinje intenzivnog mirisa. Tako su znale napadati znojne konje i ljude. Ne odgovara im niti miris alkohola, kozmetičkih sredstava, krema za sunčanje, parfema i sličnog.

Također osjete i miris omekšivača za rublje, pa o tome treba voditi računa prilikom pranja zaštitne odjeće u koju smo odjeveni kad odlazimo na pčelinjak. Na toj odjeći mogu zaostati i žalci od prethodnih pregleda pa sadrže miris koji izaziva pčele. Taj miris najintenzivniji je na mjestu uboda i zato ga je dobro odmah isprati hladnom vodom koja uz čišćenje ima i protuupalno djelovanje. Pčele navodno razdražuju i elektromagnetski valovi mobitela. Zato je dobro da takvi uređaji nisu s nama kad smo u blizini košnica.

Kada pčele ubadaju?
Neki ljudi privlače pčele svojim intenzivnim mirisom

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSir škripavac
Sljedeći članakBaranjske delicije na sajmu u Zagrebu
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Rođen je u Zagrebu gdje završava svoje redovno školovanje i Veterinarski fakultet. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva, i povremeni predavač u pčelarskim udrugama. Rođen je 1967. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu te Veterinarski fakultet. Pčelarstvom se, uz oca, bavi od ranog djetinjstva do početka Domovinskog rata. Odsustvo s pčelinjaka zbog ratnih zbivanja smanjuje broj košnica do simboličnog broja. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva i nešto manje iz kunićarstva koji su objavljivani u nekoliko časopisa i kao prilog dnevnim novinama. Stručni je recenzent jedne knjige i povremeni predavač u pčelarskim udrugama.