U organizaciji IPS Konzaltinga i portala MojNovac.hr, uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u Zagrebu je održana treća konferencija “Biznis je na selu“, koja je okupila poljoprivrednike, poduzetnike, predstavnike financijskih institucija, edukativnog sektora i ruralnog razvoja.
Konferencija je bila posvećena raspravi o modernizaciji poljoprivrede i ulozi poduzetničkog načina razmišljanja u razvoju ruralnih područja, uz pružanje konkretnih znanja i alata za jačanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Konferenciju je otvorila Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora. U svom izlaganju istaknuto je kako mjere koje se donose moraju biti primjenjive na terenu. Naglasila je ulogu članstva Hrvatske u Europskoj uniji u realizaciji strateških projekata.
–Poljoprivrednici se prečesto gube u bespuću administracije umjesto da se bave onime što najbolje znaju – proizvodnjom hrane. Premalo njih uspijeva koristiti investicijske mjere, a depopulacija ruralnih područja i dalje je ozbiljan izazov kojem moramo zajednički odgovoriti, poručila je Petir.
Vremena se mijenjaju pa tako i poljoprivredna proizvodnja
Zastupnica Petir održala je uvodno predavanje s temom „Poljoprivreda jučer, danas, sutra“. Petir je dodala da se vremena i okolnosti mijenjaju, pa se mijenja i poljoprivredna proizvodnja kakvu su poznavali naše bake i djedovi, ali i očevi i majke.
–Pristup poljoprivredi i proizvodnji hrane drugačiji je zbog klimatskih, okolišnih, geopolitičkih i tržišnih izazova, a sektor to sve više osjeti i mora se prilagođavati tim novim okolnostima kao i utjecaju provedbe drugih politika, posebice onih zelenih, što prije desetak godina nije bio slučaj, rekla je Petir.
Ona je istaknula da je hrvatskoj poljoprivredi potrebna potpuna transformacija načina funkcioniranja kako bismo proizvodili proizvode s dodanom vrijednošću i prestali izvoziti sirovinu na kojoj druge države stvaraju dodanu vrijednost. Za to nisu dovoljne samo prirodne predispozicije koje Hrvatska ima ili izdašna financijska sredstva koja su osigurana za razvoj poljoprivrede, već je potrebno pitati poljoprivrednike što njima treba da bi za nas i dalje proizvodili hranu, a stanovnike sela, što njima treba da bi ostali i dalje živjeti na selu i čuvali hrvatski prostor.
Rekla je kako je izostanak tih razgovora rezultirao na EU razini prosvjedima poljoprivrednika od kojih se traži da sa manje novca odgovore na pojačanu zelenu ambiciju, da proizvode više i da budu konkurentniji, dok se paralelno sklapaju trgovinski ugovori koji omogućavaju da na europsko tržište stižu proizvodi koji su nelojalna konkurencija našim proizvodima, a i pitanje je jesu li dobri za naše potrošače s obzirom da se u njihovoj proizvodnji koristi GMO, hormoni, antibiotici, pesticidi koji nisu dozvoljeni u EU i sve ono čega se prosječan Europljanin grozi. Izrazila je zabrinutost najavom Višegodišnjeg financijskog okvira za novo proračunsko razdoblje u kojem se planira ukidanje drugog stupa ZPP-a, tj. ukidanje ruralnog razvoja.
–Umjesto da se preslože prioriteti i utvrdi što se to doista iz ruralnog razvoja treba financirati, predlaže se njegovo ukidanje što za nas nije prihvatljivo te smo stava da treba zadržati oba stupa ZPP-a kao i financijski okvir koji je bio do sada. Veće izdvajanje za obranu i naoružanje jest stvarna potreba, no to se ne smije odvijati na uštrb poljoprivrede jer svatko razuman trebao bi znati da ljude moramo hraniti da bi nas mogli braniti, a za to trebamo sami proizvesti dovoljno hrane, rekla je Petir.
Kako je objasnila, u posljednjih 15 godina posredstvom Agencije za plaćanje u poljoprivredi iz EU fondova je za hrvatsku poljoprivredu i ruralni razvoj uplaćeno 10 milijardi eura, no većina tog novca bila je usmjerena na ruralni razvoj, a ne u poljoprivrednu proizvodnju.
Struka i praksa u prvom planu
Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga, otvorila je raspravu o izazovima i prilikama koje moderni poljoprivrednici, odnosno agromenadžeri, imaju pred sobom.
–Rast i razvoj traže od nas digitalizaciju, udruživanje, diverzifikaciju proizvoda, fokus na prioritetne sektore i siguran pristup financiranju. Samo tako možemo stvarati održivo i konkurentno gospodarstvo, istaknula je. Profesionalizacija predstavlja ključ u modernizaciji današnje hrvatske poljoprivrede i to kroz primjenu suvremenih tehnologija, propitkivanje poslovnih modela koji su zaista održivi i profitabilni, te korištenje EU fondova i financijskih instrumenata koji mogu potaknuti daljnji razvoj OPG-ova. Ovaj proces ne samo da povećava produktivnost, koja je u Hrvatskoj tek na 31 % europskog prosjeka, već osigurava i konkurentnost domaćih proizvođača na globalnom tržištu. Ulaganjem u znanje, opremu i digitalizaciju, stvaramo održivu i profitabilnu poljoprivredu koja može odgovoriti na izazove budućnosti, uz istovremeno očuvanje ruralnih područja i poljoprivredne tradicije, istaknula je Špicnagel u svom izlaganju „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“.
Igor Frljužec iz Digital Agro govorio je o primjeni digitalnih rješenja u poljoprivredi, s naglaskom na pristupačnost i praktičnu korist za poljoprivrednike na terenu.
Financijska održivost i stvarni izazovi
U sklopu konferencije održana su dva panela. Na panelu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike”, Morana Jednačak iz IPS Konzaltinga upozorila je kako, unatoč velikom interesu poljoprivrednika za HAMAG-BICRO kredite i EU fondove, stvarna realizacija sredstava često izostaje zbog složenih administrativnih zahtjeva. Martina Durman iz Raiffeisen banke istaknula je da su sezonalnost poslovanja, nedovoljna razina osiguranja i financijska pismenost ključni izazovi s kojima se suočavaju banke i poljoprivrednici, zbog čega je potreban individualizirani pristup svakom korisniku. Zaključeno je kako je za uspješno korištenje fondova ključna jasna vizija ulaganja, kvalitetno izrađen poslovni plan te pravodobno informiranje o osnovnim uvjetima natječaja.
Iskustva s terena
Na drugom panelu “Izazovi i prilike u poljoprivredi – što kažu poljoprivrednici?” svoja su iskustva podijelili Monika Kovač (KuSshh), Marija Mesić Tuškanec (OPG Tuškanec) te Ivica Babojelić (OPG Babojelić). Sudionici su istaknuli kako su administrativne obveze i papirologija značajan teret, koji im svakodnevno oduzima dragocjeno vrijeme za proizvodnju. Također, svi su naglasili važnost vidljivosti kroz marketing, posebno za male proizvođače. Kao ključne čimbenike uspjeha poljoprivrednici su izdvojili znanje, prilagodljivost, strpljivost, uspješnost i autentičnost. U završnom izlaganju Marija Đeldum iz tvrtke Stogaj ukazala je na važnost zaštite proizvodnje, naglasivši da dok je u EU prosjek osiguranja poljoprivrednih gospodarstava oko 90 %, u Hrvatskoj je taj postotak svega 10 %. Treća konferencija “Biznis je na selu” još je jednom potvrdila potrebu za povezivanjem poljoprivrede i poduzetništva te nužnošću strateškog planiranja u razvoju ruralnih područja.
Izvor i foto: IPS Konzalting, Odbor za poljoprivredu (Hrvatski sabor)
