CO2 je materijalno pravo na tržištu isto kao dionica za koje postoji organizirano tržište kapitala. Cijena CO2 na burzi je u mjesec i pol dana narasla s 52,6 €/t na 63,2 €/t. Poljoprivrednik koji ima 10 ha može „zarobiti“ 200 tona CO2, pa po cijeni od 60 € može dodatno zaraditi 12.000 €.

Klimatske promjene koje se događaju su realna prijetnja osjetljivoj ravnoteži našeg planeta. One su jedna od najvećih okolišnih prijetnji s kojima će se suočiti naša generacija. Bez obzira na međunarodne napore za ublažavanje klimatskih promjena, zajednice oko Jadranskog mora moraju se prilagoditi promjenama okolišnih uvjeta. Jeste li znali da se od 1960. do 2010.g. broj molekula CO2 u atmosferi povećao za 25 %? Procjenjuje se da su ljudske aktivnosti uzrokovale približno 1,0° C (u 2018.g.) globalnog zatopljenja iznad predindustrijske razine, s vjerojatnim rasponom od 0,8 ° C do 1,2 ° C. 

Direktivom Europske unije sve zemlje članice moraju smanjiti emisije CO2 za 50 % do 2030. godine. Do 2050.g. moraju biti karbon-neutralne tj. „zelene“. To je moguće, no dobro upućeni već sada smatraju realnijim da se do tog roka ostvari smanjenje od nekih 60 posto. Jedan od razloga je što u dekarbonizaciju, osim industrije odnosno proizvođača CO2 nisu (bili) uključeni i poljoprivrednici. Oni obrađujući svoja polja, usvajanjem održive prakse, smanjuju emisije i hvataju, “zarobljavaju” uljični dioksid na prirodan način.

Kad ih se nisu sjetili oci Europskog plana, poljoprivrednici iz EU samoinicijativno su krenuli u akciju. Tako primjerice Projekt GECO2, u sklopu programa INTERREG V-A CBC Italija -Hrvatska u području Sigurnosti i otpornosti odnedavno spaja poljoprivrednike s obje strane Jadranskog mora. Točnije talijanske regije Emilia Romagna, Molise i Marche s tri dalmatinske županije – Zadarskom, Splitsko-dalmatinskom i Dubrovačko-neretvanskom. Kao partner u projektu je i Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije koja je sredinom rujna u Biogradu na moru održala radionicu za poduzetnike “Zeleno tržište i dobrovoljno tržište ugljika  – GECO2”. Upravo pomoću volonterskog tržišta ugljika uspostavit će se trgovanje koje je poljoprivrednicima i poduzetnicima interesantno.

O tome što se želi postići te kako poduzetnici i poljoprivrednici mogu profitirati radeći svatko na svom području na dekarbonizaciji odnosno ograničavanju emisija ugljičnog dioksida, razgovarali smo s Ivanom Dević, zamjenicom ravnatelja Agencije  za ruralni razvoj Zadarske županije koja je i voditeljica projekta GECO2.

Voditeljiva projekta GECO2 Ivana Dević
  • U kojoj fazi je projekt GECO2 ?

Projekt “Green Economy and CO2/Zelene ekonomije i CO2 – GECO2” započeo je 01.01.2019., a traje do 31.05.2022. Sad je u fazi provedbe pilot projekt aktivnosti, odnosno u provedbi eksperimentalnog dijela projekta koji je ujedno i najuzbudljiviji.

  • Što je cilj?

GECO2 projekt namjerava intervenirati kroz multilateralni pristup na način da oporavi  sposobnost i poveća prilagodljivost na klimatske promjene uspostavom regionalnog sustava za monitoring, koji prikuplja podatke o otpornosti, emisijama  i apsorpciji  stakleničkih plinova uvodeći i promovirajući inovativne politike i tehnike za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena.  Inovativna ideja GECO2 projekta je povezati  ove hitne mjere sa stvaranjem, na prekograničnoj i međunarodnoj razini, dobrovoljnog ugljičnog tržišta, sposobnog da okolišne mjere budu održive i u ekonomskog pogledu.

  • Tko su najveći proizvođači CO2?

-CO2, između ostalog, nastaje izgaranjem fosilnih goriva, poput izgaranja ugljena, nafte i plina, Tako da je najveći proizvođač CO2 sektor energetike s više od 80%. Sječa šuma i poljoprivredna djelatnost smještaju upravo sektor poljoprivrede na drugo mjesto s nekih 8% zatim slijede industrija i sektor gospodarenja otpadom. Intezivna poljoprivreda je proizvođač CO2, ali promjenom poljoprivrednih praksi poljoprivreda može biti i “sakupljač” CO2.

  • Tržište dionicama ugljičnog dioksida već postoji. Ali, još ne postoji burza koja trguje ugljičnim dioksidom “zarobljenim” u poljoprivrednoj proizvodnji. Zašto?

-Iskreno, ne znam. Razgovarala sam sa stručnjacima u području i dijelim mišljenje nekih kako je osnovni razlog tome što nije postojao znanstveno dokaziv izračun koliko određeno poljoprivredno gospodarstvo “zarobi” CO2. Ovim projektom i razvojem “Carbon credit” kalkulatora projektni tim potpomognut znanstvenicima, razvio je formulu odnosno kalkulator u koji se unose podaci temeljem kojih je moguće pratiti te vrijednosti.

  • Kako uspostaviti volontersko tržište ugljičnog dioksida?

-U sklopu projekta GECO2 razvijamo zatvoreno volontersko tržište CO2. Naime, u bazu podataka u ovom trenutku unosimo poljoprivredna gospodarstva koja sudjeluju u pilot aktivnostima kojima pratimo parametre kako bi izračunali količinu sekvestracije po gospodarstvu. Sljedeći korak je unos poduzetnika i njihovih paramatera, odnosno koju količinu CO2 oni “proizvode”. Poduzetnici koji sudjeluju u pilot aktivnostima mogu dobrovoljno otkupiti CO2 od poljoprivrednika koji su uneseni u bazu i za koje se zna kojim količinama CO2 raspolažu. Na taj način poduzetnici neutraliziraju proizvedeni CO2 te mogu koristiti oznaku “CO2 free – GECO2 approved” kojim pokazuju da su okolišno odgovorni.

  • Ima li interesa. Što kažu poljoprivredici, a što poduzetnici?                           

-Interesa ima, naravno puno više od strane poljoprivrednika koji su prepoznali potencijal povećanja vrijednosti svog gospodarstva. Poduzetnici su svjesni važnosti društveno i okolišno odgovornog poslovanja te su prepoznali važnost oznake kako bi se i kupcima predstavili kao okolišno odgovorna poduzeća. Činjenica je kako kupci sve više pozornosti posvećuju domaćim proizvodima, ali i ekološki prihvatljivim načinima bilo uzgoja, prerade ili plasmana.

  • Na koje sve načine poljoprivrednici mogu “zarobljavati” ugljični dioksid?

-Proces „zarobljavanja“ CO2 sasvim je prirodan i ne zahtijeva posebne tehnologije. Djelovanjem u poljoprivredi, sadnjom biljaka, u njima se apsorbira CO2 i tako se „zarobljava“.

Istraživanja su pokazala da neke biljke to rade brže, efikasnije i u većim količinama od ostalih, pa mi sada educiramo poljoprivrednike koje biljke trebaju saditi i na koji način ih obrađivati kako bi povećali „zarobljavanje“ CO2. Na taj će način moći sebi osigurati veće količine koje će moći staviti na burzu. Naravno da određene kulture sekvestriraju više CO2 od drugih, ali “tajna” je u zazelenjavanju. Što više zelenila uzgojenog sa što manje “umjetnih” dodataka to više “zarobljenog” CO2.

  • Koje su to održive poljoprivredne prakse i kako utvrditi koliko je koje gospodarstvo smanjilo emisije CO2?

-Održiva poljoprivreda omogućuje stalnu proizvodnju primarnih poljoprivrednih proizvoda uz ograničenu primjenu kemikalija poput sredstva za zaštitu bilja ili mineralnih gnojiva kako bi se smanjio štetni utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi. Zahtijeva primjenu agrotehničkih mjera koje su već poznate našim poljoprivrednicima. Recimo poput travopoljnog proreda, zaštitnih usjeva, biološku raznolikost, stabla i grmlje koji su ujedno i zaštita od vjetra i slično. Zapravo, primjenom Strategije bioraznolikosti do 2030. koju je EU usvojila 2020. godine, poljoprivrednici ostvaruju održivu poljoprivrednu praksu. U sklopu projekta su izvršena početna mjerenja te će se mjerenja ponoviti uz primjenu preporuka stručnog tima. Preporuke su upravo agrotehničke mjere. Nakon ponovljenog mjerenja i unosa podataka u kalkulator jasno će se vidjeti i računski dokazati koliko je određeno gospodarstvo povećalo ili smanjilo količinu „zarobljenog“ CO2.

  • Što su pokazala istraživanja? Koliko poljoprivrednih gospodarstva s područja Zadrske županije zainteresirano za projekt i koliko ih zasad zadovoljava kriterije?

-Ukupni rezultati istraživanja biti će predstavljeni na kraju projekta jer je potrebno provesti još cijeli niz aktivnosti. Do sada je kroz projekt “prošlo” 137 poljoprivrednih gospodarstava sa područja Zadarske županije, a njih 28 je odabrano za pilot aktivnost.

  • Radili ste analizu tla. Kako?

Stručnjaci su izašali na teren te su uzorkovali tlo kod 28 poljoprivrednih gospodarstava uključenih u pilot aktivnosti, Postupak je zapravo vrlo jednostavan. Uzima se uzorak tla na dubini od 30 do 50 cm te se šalje u laboratorij na ispitivanja. Podaci koji se dobiju analizom uz cijeli niz drugih podataka unosi se u kalkulator koji dalje izračunava količine “zarobljenog” CO2.

  • Planira li se u sklopu projekta uspostaviti otvorena ili burza CO2 zatvorenog tipa?

-U sklopu projekta se uspostavlja volontersko tržište CO2 zatvorenog tipa.

  • Znači moći će trgovati samo upisani u projektnu bazu. Koliko ih zasad ima?

-8 je projektnih partnera te svaki ima između 25 i 30 poljoprivrednika upisanih u bazu. To je oko 200 poljoprivrednika na projektnom području koji su voljni poštivati uvjete i sudjelovati na volonterskom tržištu. Trenutno je baza za potencijalne kupce u početnoj fazi, odnosno upravo je započela održanim radionicama kako bi se poduzetnicima prezentirale mogućnosti. Očekujemo oko stotinjak potencijalnih kupaca na razini projektnog područja jer za veći broj njih nema dovoljne količine CO2. Projektom se želi dokazati kako je moguće izračunati CO2 zarobljen u poljoprivredi te da postoji tržite za isto.

  • Kako se vrijednost sekvestriranog ugljika pretvara u kredite?

-“Carbon kredit calculator” ili kalkulator CO2 kredita će temeljem unosa podataka i brojnih parametara izračunati koliko je to kredita.

  • Tko će kupiti ugljične kredite. Što s njima mogu privrednici, a što poljoprivrednici?

-Poljoprivrednici povećavaju vrijednost svog gospodarstva odnosno povećavaju prihode na gospodarstvu te usvajaju primjenu održivih poljoprivrednih praksi u skladu sa Strategijom bioraznolikosti, dok poduzetnici odnosno kupci mogu koristiti logo “CO2 free – GECO2 approved” kojim i kupcima pokazuju svoje okolišno odgovorno ponašanje.

  • Kako se određuje cijena dionica?

Početna cijena je definirana sporazumom koji su poljoprivrednici potpisali s projektnim partnerstvom te je zajamčena minimalna cijena 20 eura. Cijena može biti viša, ali je to minimalna zajamčena cijena.

  • Nova Direktiva EU?

-Svakako projektu ide u prilog i Uredba (EU) 2021/1119 Europskog Parlamenta I Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”). U trenutku pisanja projektnog prijedloga na razini partnerstva nismo znali da će naša ideja 5 godina poslije biti definirana i Uredbom EU što samo pokazuje koliko je projekt potreban, ali i inovativan.

  • Što sve po Vašem mišljenju treba učiniti da bi do 2050. godine postigli potpunu dekarbonizaciju?

-Mi kao čovječanstvo smo pokazali i dokazali kako nemamo mjere ni u čemu. Razvojem tehnologija i industrijalizacijom smo postigli nekontroliranu upotrebu ugljika koji se pokazao štetnim u određenim kemijskim spojevima u nekontroliranim količinama. Trenutno nam je “električno” prihvatljivo.

Bojim se kako ćemo u budućnosti u želji da smanjimo upotrebu ugljika, ali nipošto i financijske prihode, početi iskorištavati druge resurse čineći daljnju štetu. Na primjer, nuklearne elektrane su CO2 free, odnosno ne proizvode CO2. Zamislite reakciju, recimo u Hrvatskoj, da odlučimo negdje graditi nukleanu elektranu. Odgovor bi bio kategorički ne! Kad bi pitali zašto ne, odgovori bi redom bili povezani sa strahom od nuklearne katastrofe. Pri tome mali broj ljudi doživljava nuklearku Krško udaljenu nekih 55 kilometara od Zagreba u kojem živi više od milijun stanovnika. Ako netko misli da će radijacija ostati na granici zbog carinske kontrole, neće.

Želimo imati internet vezu svugdje, koristiti tehnologiju u kućanstvu, poslu, medicini. I sada smo u trendu postavljanja različitih elektrana iz obnovljivih izvora energije. Takve elektrane ne proizvode CO2, ali čine određene varijacije u okolišu. Vjerojatno u kontroliranim količinama ne takvog inteziteta da bi značajno naštetile bioraznolikosti, ali pitanje je hoće li ostati u kontroliranim količinama. Mislim kako ćemo se 2050. kao čovječanstvo naći pred novim izazovom spašavanja Zemlje zbog nezasitne ljudske pohlepe. Jedini izlaz nam je malo racionalnosti i poniznosti, ali to je previše tražiti od ljudske vrste. Tako da mislim kako ćemo sigurno 2050. biti CO2 free, ali tada će biti neka druga opasnost koju će trebati kontrolirati.

ZAMISAO: Kako “zarobiti” ugljični dioksid?

Kad poljoprivrednici obrađuju svoja polja usvajanjem održive proizvodne prakse, smanjuju emisije i hvataju ugljični dioksid. Vrijednost sekvestiranog ugljika pretvara se u kredite. GECO2 izračunava koliko je ugljičnog dioksida uhvaćeno i koliko vrijedi. Ugljične kredite mogu kupiti tvrtke s proizvodnim procesima koje ne postižu neutralnost ugljika. GECO2 pomaže prodavačima i kupcima u transakciji i potvrđuje prodaju kredita kojima se trguje na dobrovoljnom tržištu u transakciji. Na taj način poljoprivrednici mogu imati dodatni prihod za dodatno ulaganje u održive prakse, a druga poduzeća mogu unaprijediti svoje napore u pogledu klime. GECO2 – zelena ekonomija i CEO2.

CO2 je materijalno pravo na tržištu isto kao dionica, unca zlata ili tona nafte, za koje postoji organizirano tržište kapitala. Trgovanjem se bave tvrtke ovlaštene za posredovanje u tim transakcijama (“brokeri“) koji će trgovati sa CO2 na burzama. Tržište već sada funkcionira s prometima u milijunima eura dnevno te se sve više razvija.

Partneri na projektu su: Internacionalni Centar za napredne Mediteranske agronomske studije, Mediteranski agronomski studij Bari , Regija Molise, Regija Marche, Legacoop Romagna – sve redom ustanove iz susjedne nam Italije te Javna ustanova  Rera S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije te Dubrovačko-neretvanska županija.

Radionica AGRRA- Ugljični otisak i smanjenje emisije CO2

Radionica AGRRA- Poljoprivreda stvara 13 % svih stakleničkih plinova

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje