Hrvatska voćarska zajednica (HVZ) uputila je otvoreno pismo premijeru Vlade RH Andreju Plenkoviću u kojem od njega traže pomoć te hitan sastanak, vezano za problematiku diskriminacije koju trpe proizvođači voća, posebice jabuka i mandarina, zbog propisanih uvjete isplate šteta za sušu iz 2024. godine.

Iz HVZ procjenjuju, kako prema sadašnjim pravilima i procedurama, te potpuno nelogičnim uvjetima prihvatljivosti natječaja, oko 90 posto hrvatskih voćara neće dobiti ni centa pomoći od sredstava namijenjenih za ublažavanje posljedica od suše u poljoprivrednoj proizvodnji. Napominju kako je za štete od suše namijenjeno ukupno 53 milijuna eura, dok je šteta kod voćara najmanje 15 milijuna eura (poglavito proizvođača jabuka i mandarina). 

U ime svih hrvatskih voćara izražavamo svoje veliko nezadovoljstvo sadržajem netom završenog e-Savjetovanja vezanog uz „Nacrt pravilnika u provedbi državne potpore za proizvođače u sektorima voćarstva i ratarstva“, te objavljenim Javnim pozivom za podnošenje prijava za Mjeru 23 – “Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima koji su posebno pogođeni prirodnim nepogodama”, ali isto tako i potpunim izostankom suradnje sa sektorom voćarstva tijekom pripreme istog, stoji u pismu HVZ .

Radi potpunog zanemarivanja činjenica i specifičnosti proizvodnje jabuka i mandarina, glavnina proizvođača nažalost uopće neće moći ostvariti pravo na potporu, dok je u istom trenutku paradoksalno da je namjena ovog programa upravo pomoć voćarima koji su zaista pretrpjeli štetu u svojoj proizvodnji i koja je lako dokaziva kroz primjerice, količine industrijske jabuke i bačene mandarine, kaže predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota.

Zabrinjavajuć pad proizvodnje

HVZ podsjeća kako su prošle godine sve voćari u Republici Hrvatskoj pretrpili ogromnu štetu od suše i kontinuiranih toplinskih valova koji su trajali od početka srpnja do polovice rujna. Veliki dio šteta (posebice unutar ploda) postao je vidljiv tek nakon berbe te tijekom skladištenja ili prilikom pakiranja/isporuka, kako je vrijeme odmicalo. Za razliku od ratarske, povrćarske ili proizvodnje sezonskog ljetnog voća, proizvođači jabuka i mandarina svoje štete nisu mogli niti znati, ni procijeniti, pa tako niti prijaviti kako to propozicije ovog natječaja traže.

U više smo navrata protekle godine, a posebice u vrijeme berbe, detaljno i vrlo konstruktivno pisali Ministarstvu poljoprivrede, a od svih prijedloga, na kojima smo intenzivno radili nije usvojeno – ništa. Nije nam jasno zašto se ignoriraju naši prijedlozi i zašto nema razumijevanja od strane administracije u Ministarstvu poljoprivrede, prema vrlo ozbiljnim problemima s kojima se ovaj sektor susreće već dulji niz godina. Sve to rezultira zabrinjavajućim padom proizvodnje voća, kaže Branimir Markota.

Iz HVZ ističu da unatoč pokušajima ostvarivanja dijaloga, poziv za podnošenje prijava za Mjeru 23 odnosno propozicije su u potpunosti zanemarile činjenice, a kojima se voćari s pretrpljenim najvećim štetama de-facto u potpunosti unaprijed eliminiraju jer nije proglašena elementarna nepogoda što je uvjet za prijavu štete. Isti je slučaj i kod predloženog Pravilnika koji je bio na javnom savjetovanju, a na koji su se voćari i očitovali tijekom savjetovanja.

Smatramo kako jedino proizvodnja hrane treba biti temelj za donošenje svih odluka u RH želimo li sačuvati proizvodnju hrane. Postavljamo još jednom pitanje – kako je proizvođač mogao prijaviti štetu koju u tom trenutku (početak berbe) nije imao ili je tada nije mogao vidjeti te kako ju je uopće mogao procijeniti ako je ispred njega gotovo dvije trećine berbe. Trebamo li radi toga sada biti diskriminirani odnosno unaprijed diskvalificirani? Je li proglašenje elementarne nepogode uvjet koji je odredila Europska komisija ili Hrvatska vlada da bi se nadoknadila šteta u voćarstvu ili je to „komoditet“ administracije koja priprema Pravilnike?, pitaju se voćari.

Izvor: Hrvatska voćarska zajednica

Foto: Shutterstock

Prethodni članakKoji su uzroci smanjenja površina pod vinovom lozom i sve manje proizvodnje vina?
Sljedeći članakVeliki korak prema uzgoju boljih plodova kupine
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.