Hrvatski građani sve su više suočeni s rastućim cijenama hrane i svakodnevnih proizvoda, dok inflacija nemilosrdno pritišće kućne budžete. Udruga Glas poduzetnika (UGP) i brojni građani ukazuju da problem nije samo u trgovinskim lancima, već u dubljim sustavnim uzrocima poput visokog PDV-a, korupcije i neučinkovitog državnog aparata.
24. siječnja pozivalo se na bojkot kupovine u trgovinama kako bi se ukazalo na problem visokih cijena. No, tko je zapravo odgovoran za visoke cijene u trgovinama?
PDV na hranu u Hrvatskoj – zašto plaćamo najvišu cijenu u regiji?
Hrvatska se suočava s ozbiljnim problemima koji uzrokuju rast cijena hrane i otežavaju život građanima. Visok PDV na prehrambene proizvode, među najvišima u EU, značajno povećava troškove. Dok osnovne namirnice nose stopu od 5 %, većina hrane opterećena je PDV-om od 25 %, što je daleko više nego u zemljama poput Njemačke ili Francuske.
Hrvatska ima tri stope PDV-a, koje se primjenjuju na prehrambene proizvode i druge kategorije, ali struktura tih stopa često stvara nepotrebno visoke troškove za građane.
Trenutne stope PDV-a na hranu:
● 5 % (snižena stopa): Primjenjuje se na osnovne prehrambene proizvode: kruh, mlijeko, jaja, svježe meso, svježu ribu, voće i povrće. Ova stopa olakšava dio pritiska na kućanstva, ali obuhvaća samo ograničeni broj proizvoda.
● 13 % (međustopa): Obuhvaća određene prehrambene proizvode poput ulja, maslaca, margarina, dječje hrane i voda (bezalkoholnih). Međutim, velik dio osnovnih namirnica nije uključen u ovu stopu.
● 25 % (standardna stopa): Primjenjuje se na većinu prehrambenih proizvoda, uključujući prerađene mesne i mliječne proizvode, suhomesnate proizvode, gotova jela, slatkiše i bezalkoholna pića. Primjer: jogurti, sirevi, hrenovke, kobasice, tjestenina, med, smrznuta riba, meso i povrće te mnogi drugi proizvodi imaju PDV od 25 %, što značajno povećava njihovu cijenu u trgovinama.
Osim poreznog opterećenja, korupcija i iseljavanje mladih dodatno pogoršavaju situaciju. Manjak radne snage povećava troškove rada, dok neučinkovit i preglomazan državni aparat povećava porezna opterećenja kako bi pokrio svoje rastuće troškove.
Uz to, Hrvatska proizvodi tek 67 % svojih potreba za hranom, što dovodi do ovisnosti o skupljem uvozu. Bez ključnih reformi, ovakvi sustavni problemi nastavit će gušiti građane i gospodarstvo.
5 rješenja koja predlaže Udruga Glas poduzetnika
1. Smanjenje PDV-a: Jedinstvena stopa od 5 % na sve prehrambene proizvode kako bi se snizile cijene osnovnih namirnica.
2. Reforma javnog sektora: Digitalizacija i optimizacija kako bi se smanjio broj zaposlenih i troškovi.
3. Poticaj poljoprivredi: Fokus na proizvodnju i kupnju od lokalnih proizvođača i malih trgovaca
4. Uklanjanje parafiskalnih nameta: Smanjenje troškova za poduzetnike koji se na kraju prelijevaju na potrošače.
5. Transparentnost cijena: Jasno prikazivanje udjela poreza u krajnjoj cijeni proizvoda.
Hrvatska treba cjelovitu reformu
Postavlja se pitanje: tko snosi odgovornost za ovakvo stanje? Trgovinski lanci često su na meti kritika zbog visokih cijena, ali oni samo prenose troškove koji nastaju u lancu opskrbe – troškove koji su izravni rezultat neefikasne politike i sustavnih problema. Rapidno povećanje prihoda u trgovinama ne odražava nužno veći profit, budući da su rashodi proporcionalno rasli, zbog čega neto marža uglavnom ostaje nepromijenjena. Odgovornost leži u onima koji oblikuju gospodarsku politiku. Pitamo se je li ovo još jedan potez političara da se pažnja javnosti makne od nedavnih afera i smjene čak 2 ministra u 2 mjeseca.
Umjesto površnih rješenja i prebacivanja krivnje, Hrvatska treba cjelovitu reformu koja će omogućiti stvaranje zdravog i održivog gospodarstva. Smanjenje poreznih opterećenja, poticanje domaće proizvodnje i suzbijanje korupcije ne moraju biti apstraktne ideje – to su preduvjeti za pravednije društvo u kojem građani neće biti žrtve sustava koji ih ignorira.
–Mi potičemo veću hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju jer nekad smo pričali kako ćemo hraniti cijelu Europu, a sad nismo u stanju ni sebe. Potičemo hrvatske OPG-ove, poduzetnike koji se bore za svoju egzistenciju koje guši birokracija i korupcija. Kontinuirano se zalažemo i inzistiramo na poreznim reformama, želimo bolje pravno i ekonomsko okruženje za privatni sektor. Ne želimo kontrolu cijena jer ona će još više ugasiti investicije u poljoprivredu, a kontrole cijene hrane nema nigdje osim kod nas, izjavio je Boris Podobnik, predsjednik udruge Glas poduzetnika.
Izvor: Udruga Glas poduzetnika
