Što je to cjepljenje, vakcinacija? To je jednostavan, siguran i efikasan način zaštite od opasnih bolesti, prije nego što čovjek dođe u kontakt s uzročnikom bolesti. Cjepiva koriste i naše prirodne obrambene snage, čine imunološki sustav jačim i tako postajemo otporni prema specifičnim infekcijama.

Što se tiče cjepiva za prevenciju današnjeg COVIDA-19, zastrašujućeg oboljenja koji odnosi milijune života, koja smo nestrpljivo očekivali i koja su konačno na raspolaganju, najveći znanstveni autoriteti tvrde da su sigurna i u visokom postoku djelotvorna. Zar možemo uopće zamisliti da bi se ti znanstveni umovi poigravali sa zdravljem ljudske rase? Današnja cjepiva su rezultat njihovog mukotrpnog i ustrajnog rada.

            Koristi pretežu pred rizicima

Dakle, cjepiva protiv koronavirusa su sigurna, a moguće nuspojave (crvenilo na mjestu uboda, bolnost, vrućica, umor) su obično blage i prolazne. Ozbiljnije nuspojave su moguće, ali su ekstremno rijetke. Bez sumnje, cjepiva se permanentno kontroliraju na sigurnost.

Cjepiva su vrlo strogo testirana

Sva službeno odobrena cjepiva su prethodno vrlo strogo testirana kroz sve faze kliničkih pokusa. Nemojmo smetnuti s uma – daleko je vjerojatnije da će nam zdravlje biti ozbiljno narušeno od bolesti koje cjepivo prevenira, nego od samog cjepiva. Na primjer, tetanus može uzrokovati ekstremnu bol, mišićne bolove i krvne ugruške; ospice mogu uzrokovati encefalitis (upalu mozga) i sljepoću; zatim mnoge bolesti koje cjepivo vrlo lako spriječava, mogu rezultirati i smrću. Koristi od cjepljenja u velikoj mjeri pretežu nad rizicima. Mnogo više oboljenja i smrtnih slučajeva bi se pojavilo da nema cjepiva.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da cijepljenja ( vakcinacije) spase između 2 i 3 milijuna života svake godine. Dva glavna razloga koja upućuju da se moramo cjepiti su, prvi, da zaštitimo sebe i, drugi, da zaštitimo one oko nas.

Jedno od pitanja koja se sve češće javljaju u javnosti je trebaju li osobe, koje su već preboljele Covid-19, ipak biti cjepljene? Da, trebaju biti cjepljene, bez obzira što su već imale infekciju. Međutim, svaki onaj koji trenutno boluje, koji je inficiran, treba pričekati s cjepljenjem dok se ne riješi bolesti i nakon što zadovolji kriterije prekida izolacije. Budući da su ponovne infekcije s virusom rijetke, ali moguće, osobe koje preboljele infekciju, neka pričekaju protek od 90 dana da bi se cjepili, i uz suglasnost svog liječnika.

Cjepljenje protiv gripe spriječit će da obolite od gripe, međutim, budući da postoji mogućnost da se istovremeno inficirate s Covid-19, ta procjepljenost protiv gripe, sačuvat će vas od potencijalno težeg oblika Covida- 19. To znači da cijepiti se protiv gripe važnije je nego ikad.

Sve priznate službene regulatorne agencije u svijetu odobrile su ova prva cjepiva za primjenu nad ljudima. Potvrdile su ih kao sigurno i djelotvorno dugoročno rješenje pandemije. Cjepiva su se pokazala i do 95 posto efikasna u prevenciji zaraze, bez ozbiljne zabrinutosti što se tiče njihove sigurnosti.

            Javnost ne treba zanemarivati

Nažalost, u javnosti se mjestimično i povremeno, kod nekih ljudi, pojavljuju određene sumnje, nepovjerenje u cjepivo. Antivakseri, koji su protiv svih cjepiva, sad su u ofenzivi. Jedan od faktora koje ističu je sumnja u financijske motive industrije – proizvođača cjepiva kao i drugi faktori poput kratkog roka ispitivanja cjepiva, sastojaka cjepiva te nove tehnologije na kojoj se bazira novo cjepivo. Znanstvenici i voditelji javnog zdravstva trebaju pristupiti tom pitanju nepovjerenja u cjepivo, vrlo ozbiljno, umjesto da ga zanemaruju. Nedavno ispitivanje javnosti u Engleskoj, pokazuje da više od trećine Engleza ima određene sumnje o djelotvornosti i posljedicama cjepiva. Komuniciranje o sigurnosti i efikasnosti cjepiva od strane vodećih ljudi u znanosti, od kritične je važnosti. Povjerenje u autoritete je značajni faktor. Javna lica, političari, vođe lokalnih zajednica, poznate osobe iz svijeta umjetnosti, sporta… trebaju se dati javno cjepiti. Izjave pouzdanih ljudi moraju biti korištene u cilju poboljšanja stava i povjerenja javnosti. Ako tražite razne informacije on- line putem, budite sigurni kad pretražujete, konzultirate samo pouzdane izvore.

Cjepiva su temeljni alat

Sva do sada pronađena cjepiva zaštićuju milijarde ljudi u svijetu. Cjepiva su u potpunosti istrijebila zastrašujuće bolesti, poput velikih boginja, dovela svijet blizu eliminiranja i drugih bolesti, kao što je dječja paraliza (polio).

Cjepiva nisu samo naša najbolja nada koja proizlazi iz pandemije koronavirusom. Ona su temeljni alat da se svatko od nas zaštiti od brojnih zaraznih bolesti, koje se mogu prevenirati i koje prijete čovječnstvu. Djelotvorno i sigurno cjepivo zaustavit će pandemiju i učiniti nas sposobnima da ponovno nastavimo prekinutu društvenu, edukativnu i ekonomsku aktivnost.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrva prihrana ozimina
Sljedeći članakNajstarija Medulinka stara 115 godina je hrvatski kandidat za europsko stablo godine
Ivo Belan, dr. med.
Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Kao liječnik radio je u Pakracu, Engleskoj i Libiji. Velik dio svog vremena posvećuje medicinskoj publicistici. Njegovi napisi, pisani pristupačnim stilom, naišli su na veoma dobar prijem kod čitatelja. Zdravstvene teme o kojima piše uvijek su zanimljive i poučne. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Veliki je ljubitelj i promotor rekreativnog trčanja, a izdao je i knjigu ''Jogging'', u kojoj je obradio rekreativno trčanje sa svih aspekata. Bio je sudionik čitavog niza svjetski poznatih maratona.