Posljednih godina dolazi do značajnih tržišnih poremećaja zbog različitih kriza – od pandemijske i energetske uzrokovane geopolitičkim nestabilnostima, pa do prilagodbe klimatskim promjenama, Sve to ima utjecaj na nestabilnost dohotka s dugoročnim negativnim posljedicama na poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj.
Dio poljoprivrednih potpora u Hrvatskoj usmjeren je ka poljoprivrednim gospodarstvima koja imaju poteškoće u stvaranju dodane vrijednosti. Zabilježen je i trend smanjenja broja poljoprivrednih gospodarstava (PG) u Hrvatskoj. Pri tome su mala i srednja poljoprivredna gospodarstva pod većim pritiskom prilagodbe promjenama u odnosu na velike proizvođače. Varijabilnost dohotka po godišnjoj jedinici rada bila je puno veća kod manjih PG.
Preusmjeravanje potpore prema malim i srednjim proizvođačima nužno je zbog velikog nesrazmjera. On je prisutan u omjeru sredstava izravnih plaćanja koja se isplaćuju velikim poljoprivrednicima u RH (20% korisnika prima oko 77% ukupnih sredstava izravnih plaćanja). U takvim okolnostima nužno je modernizirati poljoprivrednu proizvodnju na manjim i srednjim gospodarstvima radi jačanja njihove konkurentnosti. Za to su potrebne investicije koje se mogu ostvariti bespovratnim potporama kroz natječaje za cijeli niz intervencija u okviru Strateškog plana ZPP.
Udruga konzultanata za ruralni razvoj
Udruga konzultanata za ruralni razvoj- UKRRA osnovana je 2013. godine. Prošle godine obilježila je prvih deset godina rada. O ulozi i važnosti konzultanata za hrvatsku poljoprivredu razgovarali smo s predsjednicom Udruge, Vesnom Novak, diplomiranom ekonomisticom. Ona je poslovni put počela u turističkom sektoru, no preseljenjem s Kvarnera u Međimurje u Nedelišće, njezina karijera mijenja svoj tijek i počinje raditi u tvrtki Bercon d.o.o. koja bilježi 30 godina od osnutka s primarnom djelatnosti usmjerenom na pronalaženje najpovoljnijih izvora financiranja razvojnih projekata mikro, malih i srednjih poduzetnika.
Kad je Hrvatska postala kandidat za članstvo u EU te su se otvarili pretpristupni EU fondovi kao povoljni izvori financiranja investicija i Bercon se postupno usmjerio na pripremu i provedbu projekata koji se financiraju iz tih fondova. Vesna Novak je svoju karijeru u Berconu započela 2010. godine s EU fondovima. Prvi projekti na kojima je radila su bili upravo projekti međimurskih poljoprivrednika.
Gospođo Novak, na početku jedno osobno pitanje. Koji je glavni razlog što se bavite ovim poslom?
-Poljoprivreda je izazovna i često zahtjeva brzu prilagodbu proizvođača, od same proizvodnje sve do plasmana proizvoda. Upravo to je glavni razlog da se bavim ovim poslom. Dinamičan je, izazovan, zahtjeva fleksibilnost, brzu akciju i prilagodnu. Sve to naravno iziskuje stalno usavršavanje i razvoj što je posebna satisfakcija. Sve prednosti tog posla su često i nedostatci, no ovdje bih ponajprije istaknula neizvjesnost oko krajnjeg rezultata na koju u većini slučajeva ne možemo utjecati jer je zavisna od institucija koja su nadležne za provedbu programa, ministarstava, banaka i sličnih.
Možete li ukratko predstaviti udrugu konzultanata za ruralni razvoj (UKRRA). Koliko imate članova i je li poznat podatak koliko uopće u Hrvatskoj ima konzultanata koji se bave natječajima iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja?
-Udruga konzultanata za ruralni razvoj- UKRRA danas ima 35 članova koji su uglavnom pravne osobe što znači da su oko 50 konzultanata članovi naše udruge. Članovi naše udruge su iz svih krajeva Hrvatske od Slavonije do Dalmacije, Istre, središnje Hrvatske i samog sjevera. Naša Udruga aktivno sudjeluje u javnim savjetovanjima iz domene EU fondova za ruralni razvoj. Član je Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja i član Nacionalne mreže za ruralni razvoj. Nije mi poznat podatak koliko konzultanata u Hrvatskoj ima, no mogu reći da smo utvrdili da je od ukupno isplaćenih potpora u mjeri 4 PRR RH 2014-2020 oko 58% potpora bilo u projektima na kojima su naši članovi angažirani.
U nekim intervencijama uključeni su troškovi konzultanata, ali u nekima ne, te ih prijavitelji trebaju platiti iz svog džepa. Kako konzultanti naplaćuju svoj rad i usluge? Imate li tarife, vrijednost dnevnice ili slično, ili računate postotak od vrijednosti projekta?
–Troškovi konzultanata u većini intervencija su također prihvatljivi za sufinanciranje te korisnici i za taj dio mogu ostvariti EU potpore. Tzv. opći troškovi se sufinanciraju do 10% iznosa prihvatljivih troškova projekta. U te troškove osim troškova konzultanata koji se sufinanciraju sa svega 2% ulaze troškovi projektanata, tehnologa, nadzora i sl. Često iznosi investicija premašuju maksimalne iznose potpore koja se može ostvariti. Tada naši troškovi ne mogu ostvariti sufinanciranje tj. ne svrstavamo ih u prihvatljive troškove. Vrijednost naših usluga nema tarifu te svatko formira vrijednost prema poslovnoj politici svoje tvrtke i naravno spremnosti tržišta da prihvati definiranu vrijednost usluge.
Snose li i konzultanti rizik ako projekt ne prođe na natječaju? I postoji li institucija kojoj se poljoprivrednici, nezadovoljni radom konzultanata, mogu žaliti i iskazati primjedbe na njihov rad ili neprofesionalnost? Kako poljoprivrednici mogu znati koji su konzultanti/tvrtke pouzdani, stručni, s referencama i dobrim rezultatima, odnosno sa zadovoljnim klijentima?
-Naravno da snosimo rizik i to je upravo vezano za neizvjesnost koju sam ranije spomenula. Interes za sufinanciranje EU sredstvima je velik i u većini slučajeva zatraženi iznosi potpora i po nekoliko puta premašuju alocirana sredstva za pojedini natječaj. S aspekta moje tvrtke, a vjerujem da je tako i kod većine kolega, projekt ima dvije faze. Prva faza je priprema projekta za prijavu na natječaj i sama prijava dok je druga faza provedba projekta i isplata EU potpore. Druga faza tj. provedba projekta je zahtjevnija te je i vrijednost naše usluge veća za taj dio ugovorenog angažmana.
–Svjesna sam da za korisnike postoje i drugi rizici, no zato je moj savjet za odabir pouzdanih i stručnih konzultanata, da se poljoprivrednici raspitaju u zajednici i kod onih koji su već koristili usluge konzultanata, te također provjere referentne liste koje su često dostupne na webu tvrtki koje se tim poslom bave, te da dobro istraže tržište konzultanata i njihove reference, upoznaju osobno svog konzultanta, njegov način rada, njegovu dostupnost i sl. Sve to će umanjiti rizike da projekt ne prođe na natječaju zbog propusta u komunikaciji s konzultantom.
Korisnici koji su nezadovoljni radom konzultanta i smatraju da je zbog njihovog pristupa projektu i radu ostvarenje potpore dovedeno pod upitnik mogu se obratiti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja će na temelju te prijave pokrenuti daljnje istražne radnje po potrebi i kod nadležnih tijela. Naravno ovo je vezano za projekte koji su potpisali ugovore o financiranju i postali su korisnici potpora. Ovdje valja naglasiti da korisnike takve prijave neće zaštiti u smislu da će im potpora biti isplaćena ako se utvrdi pogreška konzultanta. Na ovaj način će oni moći potražiti rješenje na nadležnim sudovima. Uloga Agencije je zaštititi EU novac i te će radnje pokrenuti s tim ciljem. U slučaju da se utvrdi kazneno djelo potpora će izostati bez obzira na to što korisnik nije bio upoznat s radnjama svog konzultanta.
Imate li podatke koliko je ukupno projekata ostvareno iz fondova EU za poljoprivredu i ruralni razvoj, počevši od pretpristupnih fondova SAPARD I IPARD, potom iz Programa ruralnog razvoja 2014-2020, te sad u novom proračunskom razdoblju iz Strateškog plana ZPP od 2023.-2027.?
–Pretpristupni program SAPARD omogućio je poljoprivrednicima i prerađivačima prijavu projekata u sklopu 2 mjere – Mjera 1 koja se odnosila na primarnu poljoprivrednu proizvodnju i Mjera 2 za ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda. Poljoprivrednim proizvođačima je kroz Mjeru 1 isplaćeno ukupno 3.824.048,99 eura, dok je prerađivačima isplaćeno ukupno 12.286.844,94 eura, odnosno 48,18% ukupno raspoloživih sredstava.
-IPARD program realiziran je kroz nekoliko mjera (101, 103, 202, 301, 302 i 501). Na kraju provedbe programa isplaćeno je ukupno 135.507.343,41 eura odnosno 55,11 % ukupno raspoloživih sredstva. Primarno se radilo o ulaganjima namijenjenim za restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava, odnosno preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda, provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera, te za poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture, odnosno za nove gospodarske aktivnosti kroz poticanje razvoja ruralnog turizma, tradicijskih obrta, izravne prodaje i usluga.
Završetkom ugovaranja projekata kroz IPARD program, Hrvatska je započela s korištenjem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) u okviru kojega je kroz Program ruralnog razvoja RH dostupan višestruko veći iznos sredstava. Taj program, uz poljoprivrednike i prerađivače, uključuje i širi spektar korisnika poput jedinica lokalne samouprave za ulaganja u izgradnju nerazvrstanih cesta, dječjih vrtića, tržnica, vatrogasnih domova i sl. Dosada je ukupno ugovoreno 3,25 milijardi eura iz Programa ruralnog razvoja, odnosno gotovo 99% u odnosu na ukupno alocirana sredstva. Isplaćeno je čak 2,92 milijardi eura ili 89% ukupne alokacije.
Dojam je da se unatoč indikativnom planu, natječaji iz nekadašnjih Mjera, a sadašnjih Intervencija ipak ne objavljuju kako je najavljeno. Stvara li to vama i potencijalnim korisnicima probleme i kakva je vaša suradnja s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva?
–Nažalost ovo je točno, iako indikativan, plan nije doživio da se ne mijenja po nekoliko puta prije nego se u konačnici pojedini natječaji s kašnjenjem objave. To stvara probleme posebice kod složenijih projekata koji imaju komponentu izgradnje i složenija opremanja. I sam proces pripreme takvih projekata traje od 6- 12 mjeseci. Svi skupa ulažemo u proces pripreme, korisnici svoje buduće poslovanje planiraju na temelju tih projekata. Financiranje je neizvjesno već u fazi očekivanja odgovarajućeg natječaja. S Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju imamo dobru suradnju, no mjesta za napredak uvijek ima, posebno kad smo na početku novog programskog razdoblja.
–Agencija za plaćanja kao provedbeno tijelo susreće se s konkretnim izazovima svakog natječaja, svake projektne prijave, svakog korisnika te razumije važnost suradnje s konzultantima koji imaju informacije korisnika iz svakog kraja Hrvatske i dobro znaju s kojim izazovima se koji od njih susreće što je ključno za kvalitetnu provedbu projekata i u konačnici korištenje EU sredstava. S Ministarstvom je suradnja dobra, no tu ima mjesta za napredak.
–Kao udruga želimo blisko partnerstvo i suradnju sa svim ključnim dionicima ruralnog razvoja. Udrugu vidim kao neizostavan član partnerstva u kreiranju razvojnih dokumenata. S državnim tajnikom gospodinom Beljom, Upravom za ruralni razvoj i Agencijom za plaćanja smo u 10. mjesecu održali radni sastanak te je dogovoreno da takve sastanke održavamo minimalno jednom kvartalno. Cilj je prvenstveno razmjena informacija, znanja i iskustava. Svrha je poboljšanje cijelog procesa korištenja EU sredstava uključujući i ex post razdoblje.
Kad se natječaji objave i provedu, obrada za neke intervencije traje jako dugo i neke Odluke se čekaju duže od godinu dana. Imate li saznanja je li slično i u drugim državama članicama EU ili je kod nas taj problem izraženiji, pa se postavlja pitanje učinkovitosti (iz raznih razloga) administrativnog aparata?
–Kao punopravna članica EU već smo u drugom financijskom razdoblju i dalje nam se nameću pitanja poput: Zašto nam kasne najavljeni natječaji? Koji su razlozi da obrade projektnih prijava traju tako dugo? Svatko od dionika ima svoja obrazloženja, koliko su utemeljena vjerojatno je tema za dublju polemiku. Tako ću ovdje navesti kako Hrvatska stoji u odnosu na neke članice iz našeg susjedstva.
–Prema službenim podacima Europske komisije Hrvatska je od planiranog budžeta za Europski poljoprivredni fond (EAFRD) 2014-2020 alocirala 99,4% sredstava, a isplatila 84,4%. Susjedna Slovenija alocirala je 103,3% sredstava, a isplatila također 84,4%. Mađarska je alocirala 175%, a isplatila 90,1%. Austrija je alocirala 104,8%, a isplatila 89,9% sredstava. Italija je alocirala 104,5%, a isplatila 75,7% sredstava. Rumunjska i Bugarska alocirale su više od 100% od planiranog budžeta, no isplatile su manje od Hrvatske. Zanimljiv je podatak Poljska koja se često navodi kao primjer dobre prakse; oni su alocirali 92,3% sredstava, a isplatili 75,4% sredstava. Navedeni podaci se odnose na razdoblje do 31.12.2023. (Izvor: Open Data Portal for the European Structural Investment Funds – European Commission | Cohesion Open Data)
Jesu li po vašem mišljenju poljoprivredni proizvođači dovoljno upoznati s mogućnošću dobivanja bespovratnih potpora iz intervencija Strateškog plana ZPP-a ? Radi li se dovoljno na informiranju o pojedinim intervencijama?
–Prema iskustvu mogu reći da su danas poljoprivredni proizvođači dobro upoznati s mogućnošću dobivanja bespovratnih potpora iz intervencija Strateškog plana ZPP-a. To dokazuje i broj projektnih prijava kojih je puno više nego je raspoloživo sredstava u pojedinoj intervenciji tj. alokacija po pojedinom natječaju. Ono čemu bi svi zajedno trebali težiti je da se proizvođači aktivnije uključe u proces izrade razvojnih dokumenata. On je ključan za definiranje potrebe te samim time i intervencija i kroz njih troškova koji će se moći sufinancirati. Čini mi se da smo tu još uvijek u raskoraku onoga što prosječni poljoprivrednik treba za svoju proizvodnju, a što mu je omogućeno kroz neke intervencije. Pod raskorakom mislim na digitalizaciju poljoprivredne te klimatsko- okolišne ciljeve u ovom programskom razdoblju koji su izgledno prezahtjevni za prosječnog primarnog poljoprivrednog proizvođača.
Prema vašim iskustvima, za koja područja (mjere/intervencije) su poljoprivrednici najviše zainteresirani i u što najviše žele investirati, a u kojim intervencijama bi bilo bolje da ima više prijavitelja?
–Do sada su se najuspješnije pokazale mjere za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu te mjere kojima se ulagalo u ruralnu infrastrukturu. U IPARD programu najviše je sredstava isplaćeno u mjerama 101 (primarna poljoprivredna proizvodnja) , 103 (prerada) i 301 (ruralna infrastruktura), dok je kroz Program ruralnog razvoja uz spomenute mjere bila uspješna i Mjera 6 za razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja kroz koju je potporu ostvarilo puno malih poljoprivrednih gospodarstava, mladih poljoprivrednika te poljoprivrednih proizvođača koju su uz poljoprivrednu djelatnost razvijali dodatnu nepoljoprivrednu djelatnost.
Koji su najvažniji preduvjeti ili koraci koje proizvođači moraju ispuniti prije nego što se odluče javiti konzultantima da im izrade projekt za natječaj?
–Svaki proizvođač bi morao imati sliku svog gospodarstva za narednih pet godina. Nakon što zna kako vidi svoje gospodarstvo moći će odrediti što mu konkretno treba da bi tu sliku ostvario. Kad zna što mu treba tada već imamo kostur projekta koji se može početi popunjavati preduvjetima za prijavu na odgovarajući natječaj. Osnovni preduvjeti su: tehnički, tehnološki, financijski i lokacijski. Važno je da proizvođač razvija projekt koji ima benefite za njegovo buduće poslovanje, a da je usklađen s navedenim preduvjetima. Događa se da proizvođači zanemare neke od preduvjeta te im projekti budu opterećenje već u fazi ulaganja. Na primjer osiguranje financiranja je moguć problem jer proizvođači na vrijeme s bankama ne razmotre mogućnosti kreditiranja. Tada se cijeli projekt i poštivanje ugovorenih rokova dovodi u pitanje, a moglo se izbjeći da je zadovoljen ovaj preduvjet.
Na kraju, koja je vaša preporuka i savjet poljoprivrednim proizvođačima koji su se prethodno razočarali nakon što su se javili na natječaj, ali nisu prošli?
–Moj savjet je biti realan i uporan. Pod realan mislim da zajedno sa svojim konzultantom razmotre kakve su mogućnosti za prolazak na određenom natječaju. Zbog velikog interesa proizvođača koji je uglavnom veći od raspoloživih sredstava po natječaju nikad ne možemo sa sigurnošću tvrditi da će neki projekt proći na natječaju. No, na temelju broja bodova koji neki projekt ima možemo doći do zaključka da li nastaviti s pripremom projekta za natječaj ili tražiti novu priliku. Ovdje isključujem mogućnost pogrešaka zbog kojih bi projekt bio odbijen zbog nejasne komunikacije svih strana koje su uključene u proces pripreme projektne prijave. Pod uporan mislim ako imate projekt za koji ste uvjereni da je nužan vašem gospodarstvu da bi se dalje razvijali vrijedi pokušati i nekoliko puta, naravno ne čekati, nego razmatrati i druge mogućnosti definiranja projekta, druge natječaje i izvore financiranja.
