Crijevni nametnici, paraziti, unatoč usavršenim sredstvima za njihovo uništavanje još nisu iskorijenjeni. Među najčeščim nametnicima spadaju velika glista, končasta glistica, goveđa trakavica, svinjska trakavica, pasja trakavica i amebijaza.

Najčešći zajednički simptomi takvih zaraza su: bolovi u trbuhu, nadutost, umor, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine. Paraziti mogu uzrokovati i crvenilo oko čmara i ulaza u vaginu. U nekim slučajevima bolesnik može izlučiti nametnike i u stolici. Međutim, neki ljudi mogu imati parazite u crijevima bez da osjećaju bilo kakve simptome.

Treba sve dobro skuhati

Jedan od načina da se čovjek inficira s crijevnim parazitima je konzumirati nedovoljno kuhano meso, koje potječe od inficirane životinje (krava, svinja, riba). Drugi uzroci mogu biti: kontaminirana voda, zemlja, feces, slaba sanitacija i slaba higijena.

 Ako čovjek primjeti bilo koji od gore spomenutih simptoma, treba otići liječniku na pregled i konzultaciju. Liječnik će odrediti pregled stolice. Možda će trebati ponoviti pregled stolice nekoliko puta, kako bi se utvrdila prisutnost paraazita. Ako paraziti nisu utvrđeni, liječnik može odrediti i pregled krvi na antitijela, kao i neke druge dijagnostičke postupke (rendgen, CT, magnetska rezonanca).

 Posebno treba paziti na djecu

Djeca su posebno osjetljiva na crijevne parazite igranjem u okolišu sa zaraženom zemljom, kao što su prostori za igru pjeskom, školska igrališta itd. Odrasle osobe su također u riziku ako imaju oslabljen imunološki, obrambeni sustav. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 10 posto ljudi u zemljama u razvoju su inficirani crijevnim nametnicima. Rizični faktor je zaražena voda za piće zbog loših higijenskih uvjeta.

Neki tipovi crijevnih parazita mogu nestati sami od sebe, ako osoba ima jaki imunološki sustav i zdravu prehranu i zdrav životni stil. Međutim, ovisno o vrsti parazita, neke infekcije zahtjevat će antiparazitske lijekove. Ozbiljni simptomi ne smiju se ignorirati. Doktora treba konzultirati ako postoji: krv ili gnoj u stolici, često povraćanje, povećana temperatura, umor i dehidracija.

Plan liječenja odredit će liječnik na temelju tipa crijevnog nametnika i simptoma, tako da će on odabrati i lijek, jer ih ima više na farmaceutkom tržištu. Simptomi se obično počinju poboljšavati nakon nekoliko tjedana liječenja. Liječnik će vjerojatno nakon liječenja odrediti još jedan pregled stolice, kako bi se potvrdilo da je nametnika nestalo.

U cilju prevencije ove vrste infekcija, potrebno je redovno prati ruke sa sapunom i toplom vodom prije i nakon upotrebe toaleta i naravno, prije jela. Ovome treba nadodati da je uputno izbjegavati sirovu ribu i meso, treba temeljito prokuhati meso, oprati, oljuštiti ili skuhati sve sirovo voće i povrće.

Čovječje gliste

Najčešći crijevni nametnici

 Velika glista. Dugačka je 20 do 40 centimetara. Jajašca s izmetom izlaze iz tijela i dospijevaju u vrtove,dvorišta,ulicu i kuće. Igrajući se po podu, djeca progutaju jajašca. Gliste troše hranu koju je bolesnik pojeo pa uzrokuju neishranjenost, slabokrvnost ili zaostajanje u rastu.

 Končasta glista. Maleni je bijeli crvić, dugačak do 12 milimetara. Izazivaju nesnosan svrbež oko čmara i dijete se češe.

Trakavica. To su plosnati crvi. Kod nas su najčešće goveđe i svinjske trakavice. U većine zaraženih bolesnika nema znakova bolesti. Štete čovjeku svojim otrovima i oduzimanjem  velikih količina hranjivih tvari. Ipak, bolesnici katkad mogu imati grčeve u trbuhu i blagi proljev Toplinska obrada mesa ubija trakavicu.

Pasja trakavica. Duga je do šest milimetara. Čovjek dodiruje pseću njušku i ako ne opere ruke, zarazi se, pa se u plućima, jetri, mozgu, ili u bubrezima razvijaju ehinokokove ličinke.

Bolest se dijagnosticira nalazom cista u oboljelim organima rendgenskom obradom ili ultrazvukom i dokazivanjem protutijela u bolesnikovoj krvi. Mjere zaštite od pasje trakavice jesu liječenje zaraze u pasa i pranje ruku.

 Amebijaza. Čovjek se zarazi kad proguta cistu, koju je zaražena osoba izmetom izbacila u okolicu. Ima ljudi koji izlučuju amebe, a da nisu bolesni. Znakovi su upala debelog crijeva, koju prate naizmjenično začepljenost i proljev. Na amebijazu djeluje nekoiko lijekova, a liječenje se obavlja pod liječničkim nadzorom.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakHidroponski uzgoj koprive
Sljedeći članakSljedeći tjedan konferencija DANI SUNCA
Ivo Belan, dr. med.
Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Kao liječnik radio je u Pakracu, Engleskoj i Libiji. Velik dio svog vremena posvećuje medicinskoj publicistici. Njegovi napisi, pisani pristupačnim stilom, naišli su na veoma dobar prijem kod čitatelja. Zdravstvene teme o kojima piše uvijek su zanimljive i poučne. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Veliki je ljubitelj i promotor rekreativnog trčanja, a izdao je i knjigu ''Jogging'', u kojoj je obradio rekreativno trčanje sa svih aspekata. Bio je sudionik čitavog niza svjetski poznatih maratona.