Budući da je Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) zadužen za provođenje obrane od tuče prema Zakonu o obrani od tuče, koji će prema prijedlogu Ministarstva poljoprivrede uskoro biti ukinut, zanimalo nas je što kažu iz DHMZ povodom nekoliko olujnih nevremena praćenih jakom tučom tijekom svibnja i lipnja u sjeveroistočnoj i središnjoj Hrvatskoj. Nevremena su uzrokovale značajne štete na poljoprivrednim prinosima, gospodarskim subjektima i imovini građana.

Ovakav tip vremenskih ekstrema i tuče je posljedica prirodnih procesa dodatno pojačanih prisutnim klimatskim pojavama, objašnjavaju iz DHMZ-a.

Racionalna obrana od tuče?

Nadzor nad provedbom Zakona o sustavu obrane od tuče. Na snazi od 31. svibnja 2001. godine (NN 53/01) obavlja Ministarstvo poljoprivrede. DHMZ prema tom Zakonu provodi operativnu obranu od tuče i to u skladu s financijskim, tehničkim i ljudskim mogućnostima. Djelatnost se financira sredstvima iz državnog proračuna i proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave. U znatno otežanim financijskim i kadrovskim uvjetima provedba svih operativnih poslova obrane od tuče od strane DHMZ-a obavlja se na najracionalniji mogući način na temelju stručnih znanja i dugogodišnjeg iskustva službenika Službi obrane od tuče DHMZ-a.

Opravdanost daljnjeg rada sustava obrane od tuče

Također, DHMZ je 2018. na traženje Ministarstva poljoprivrede izradio mišljenje o opravdanosti i preporuku o daljnjem radu sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj. Ono se temelji na stručnoj podlozi: Analiza sustava obrane od tuče – Izvješće i mišljenje o opravdanosti daljnjeg rada sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj, od 12. srpnja 2018. Analiza je javno dostupna na mrežnoj stranici DHMZ-a: https://klima.hr/razno/publikacije/analiza_sustava_OT_2018.pdf.

Provedena analiza nedvosmisleno pokazuje da operativna obrana od tuče na sadašnjoj tehnološkoj i stručnoj razini nije opravdana. Osobito ne na razini financiranja iz Državnog proračuna i u operativnoj nadležnosti DHMZ pri čemu ističemo osobito:

  • Ne postoji niti jedan znanstveno utemeljen dokaz da je operativna obrana od tuče kakva se provodi u Hrvatskoj po sadašnjoj tehnologiji učinkovita i gospodarstveno isplativa te da ostvaruje uštede. Svjetska znanstvena i stručna zajednica ne podržava operativnu obranu od tuče, osobito ne na razini nacionalnih meteoroloških službi. Tome u prilog ide i mišljenje Svjetske meteorološke organizacije (WMO). Ona jasno navodi da operativna obrana od tuče nema opravdano uporište u znanosti i struci. Ne postoje direktni i jasni dokazi o njezinoj učinkovitosti i isplativosti.
  • Obrana od tuče je problematična i sa stanovišta očuvanja okoliša. Tijekom zasijavanja bez ekološke kontrole ispušta se reagens sa srebrnim jodidom u slobodnu atmosferu pri tlu (generatorima) i po visini (rakete).
  • Obrana od tuče ni eksplicitno niti implicitno ne postoji u EU legislativi. Obrana od tuče sporadično se radi u organizaciji pojedinih lokalnih zajednica i nije financirana iz državnog proračuna.
  • Pitanje obrane od tuče ne dotiče se samo poljoprivrede već cijele zajednice. Država izdvaja financijska sredstva svih poreznih obveznika na aktivnosti koje nemaju znanstvene temelje u recenziranoj i međunarodnoj znanstvenoj literaturi. Nisu uspjele dokazati uspješnost i isplativost te bez kontrole djeluju na vrlo složen prirodni sustav s nepoznatim dugoročnim učincima na okoliš.

Također treba naglasiti da je tuča samo jedna od vremenskih nepogoda. Štete u poljoprivredi, i to na mnogo većem području, nastaju zbog sve učestalije pojave suše, mraza, leda, poplava itd. Slijedom svega navedenog smatramo da bi dostupna sredstva trebalo usmjeriti u sufinanciranje postavljanja zaštitnih mreža. To je jedini učinkoviti način smanjivanja štete od tuče. Također i da treba osnažiti sustav osiguranja. Time bi se osiguralo realno obeštećenje u slučaju nastalih šteta od vremenskih nepogoda. One će zbog očekivanih klimatskih promjena biti još češće i intenzivnije u narednim desetljećima. Na njih se moramo prilagoditi, stoji u priopćenju iz DHMZ.

Nije sve tako crno, ili crno-bijelo?

U neformalnim razgovorima sa sadašnjim djelatnicima DHMZ, čuli smo da se ne slažu sa službenim stavom. Smatraju da bi trebalo imati sustav obrane od tuče,. Međutim, aktivni zaposlenici se iz straha za svoje radno mjesto ne žele javno suprotstavljati ravnateljici. Umirovljeni voditelj Radarskog centra tvrdi da treba imati sustav obrane od tuče. Tvrdi da se može djelovati da se tučonosne oblake spriječi ili smanji veličinu tuče. Nažalost, u ovom slučaju glas struke nije jedinstven. Tako ne možemo zaključiti da obrana od tuče nije učinkovita, kako glasi službeni stav DHMZ.

Iskustva s terena također govore da su prijašnjih godina, dok je bilo obrane od tuče, ipak posljedice i štete bile manje. Ono u čemu je struka suglasna jest da će ovakvih tučonosnih oluja biti u budućnosti sve više. Zato je teško gledati štete od tuče, kad istovremeno vidimo kako se u drugim državama ulaže u sustave obrane od tuče. Tu obranu Ministarstvo poljoprivrede u Hrvatskoj ukida i šalje na teren komisije za procjenu šteta od posljedica tuče. One višestruko nadmašuju ulaganja u obranu od tuča. Preostaje li nam jedino molitva Svevišnjem dok sa strepnjom gledamo u nebo u strahu od novog nevremena; jer pomoći od nadležnih nema?

 class=
 class=
Prethodni članakMogu li se spriječiti štete od tuče?
Sljedeći članakOvaj put smo mi stradali od tuče, tko je sljedeći?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.