Znanstveno vijeće za zaštitu prirode Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziralo je u svibnju u knjižnici HAZU-a predavanje prof. dr. sc. Davora Romića na temu „ Učinkovito korištenje vodnih i zemljišnih resursa-akutni problem hrvatske poljoprivrede“. Predavanju su nazočili akademici, profesori i studenti Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Nazočne je prigodnim riječima pozdravio moderator predavanja pročelnik Sekcije za vode Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode prof. dr. sc. Gabrijel Ondrašek.

Tijekom dvije godine globalne krize izazvane pandemijom Covid-19 i posljednjih nekoliko mjeseci krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu postalo je svima očito da je poljoprivredna proizvodnja, prije svega hrane, ali isto tako energetskih i industrijskih sirovina na nacionalnoj razini iznimno bitna s aspekta nacionalne sigurnosti, stabilnosti te gospodarskog rasta. Predavanje profesora Romića treba nam dati odgovore koriste li se zemljišni resursi, koji su fundamentalni u proizvodnji hrane, učinkovito ili ne, rekao je Ondrašek.

Naglasio je da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti uvijek bila mjesto na kojem su se predstavljale najnovije spoznaje i ideje iz svih znanstvenih i umjetničkih područja.

 Status poljoprivrede i navodnjavanja

U svom predavanju prof. dr. sc. Romić je istaknuo da se status poljoprivrede u gospodarstvu, a time i navodnjavanja, u Hrvatskoj od osamostaljivanja kontinuirano mijenjao. Tako je intezitet interesa i aktivnosti oscilirao.

Od 2005. do 2020. godine imamo površine pod povrćem od oko 13 tisuća hektara. Te se površine mijenjaju. Krizne 2014. godine smo došli na 6 tisuća hektara površine. U zadnje vrijeme imamo povećanje po povrćarskim proizvodnjama. Kad je u pitanju proizvodnja voća vidi se da smo po toj proizvodnji nadmašili krizne godine. U zadnje vrijeme imamo trend rasta površina pod voćem. Međutim proizvodnja voća ne prati rast površina. Razloga za to je mnogo, primjerice klimatske promjene, elementarne nepogode. Navodnjavanjem i određenim mjerama moglo bi se nešto promijeniti, rekao je Romić.

Predavanje prof. dr. sc. Davora Romića u HAZU

Romić je ukazao da se u Hrvatskoj zemljišni resursi ne koriste na odgovarajući način niti u punom potencijalu. Naglasio je kako je struka nakon provedenih projekata detektirala da je ukupnog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj oko dva milijuna i 600 tisuća hektara . No, nekorišteno poljoprivredno zemljište varira između 740 i 840 tisuća hektara te predstavlja ogroman potencijal.

NAPNAV

Prof. dr. sc. Romić je korištenje zemljišnih resursa predstavio na primjeru Konavoskog polja.

Ukupna površina tog polja je 2400 hektara. Preko Agencije za plaćanje u poljoprivredi struka je prikupila sve čestice koje se koriste. Došlo se do podatka da se koristi 17 posto tog prostora. Najavljivana je komasacija, ali nije učinjen niti jedan korak. Ovo zemljište je nekada bilo privatno, zatim državno, a sada je u povratu, objasnio je prof. dr. sc. Romić.

U daljnjem predavanju osvrnuo se na korištenje vodnih resursa. Istaknuo kako je 2005. godine skupina stručnjaka izradila Nacionalni plan navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV). Osnovna zadaća je bila da se definira strateška uloga i važnost primjene navodnjavanja u podizanju razine uspješnosti poljoprivrede i drugih povezanih sektora u Hrvatskoj.

Prema službenim podacima u Hrvatskoj je 2007. godine navodnjavano je 8 600 hektara, 2016. godine 16 tisuća hektara, a 2020 godine oko 30 tisuća hektara površine.

Romić je istaknuo kako je izgrađeno 34 projekta sustava javnog navodnjavanja u što su uložena značajna financijska sredstva. No izgrađeni sustavi ne koriste se punim kapacitetom.

Sustav navodnjavanja u Baštici u Zadarskoj županiji navodnjava kapacitetom između 10 i 16 posto, sustav Baštica – II Faza koji je izgrađen 2019 navodnjava više od 30 posto. Projekt sustava navodnjavanja u Požeško- slavonskoj županiji , Ramanovci- Bektež navodnjava od 40 do 50 posto. U funkciji sa značajno manjim kapacitetom od projektiranog je sustav navodnjavanja Valtura u Istarskoj županiji . Za taj projekt je potrošeno 59 milijuna kuna, a navodnjava samo 1,5 posto, naveo je Romić.

Također se tri sustava navodnjavanja Gat, Međimurje i Opatovac uopće ne koriste. Stoga nadležne institucije moraju voditi brigu o tome kako se sustavi za navodnjavanje koriste. Nije dovoljno projekt samo izgraditi, nego ga je potrebno i održavati. Poručio je kako nije pametna politika da se u izgradnju sustava za navodnjavanje ulaže novac, a oni se ne koriste.

Većina sustava navodnjavanja u Hrvatskoj ne koriste u potpunosti raspoložive kapacitete

-Jasna je bila zadaća da ćemo sustavima navodnjavanja promijeniti strukturu poljoprivredne proizvodnje. To znači da ćemo graditi sustave navodnjavanja, gdje će se uzgajati dohodovne kulture koje će moći vratiti investiciju u taj isti sustav, kazao je Romić. No, ne mijenja se struktura poljopriprednje proizvodnje te se postavlja pitanje zbog čega se sustavi navodnjavanja grade.

Nakon 15 godina pokazalo se nužnim da struka i znanost izradi novelaciju NAPNAV-a.

Novelacija NAPNAV-a donosi kartu klimatskih promjena, elementarnih nepogoda. U analizi smo radili karte prirodnih ograničenja od suše, gdje se u Hrvatskoj suše pojavljuju i mogu pojaviti. Novelirali smo podatake za potrebom vode za navodnjavanje. Primjećujemo da u zadnje vrijeme potrebe za tom vodom su sve veće. Stoga je opravdano da je navodnjavanje i ulaganje u navodnjavanje mjera koja je neophodna. To će biti i u budućnosti, naveo je Romić.

Napravljena je novelacija zemljišnih resursa i karta pogodnosti zemljišta za navodnjavanje. Izrađena je nova karta vodnih resursa i kako oni funkcioniraju u Republici Hrvatskoj. Također novelirani su županijski planovi navodnjavanja, napravljena je shema edukacije krajnjih korisnika u procesu navodnjavanja, postavljen je cilj do 2030 da se navodnjava 65 tisuća hektara površine. Napravljena je i procjena investicije projekta sustava za navodnjavanje. Radi se o investiciji od oko dvije milijarde i 700 milijuna kuna.

U Hrvatskoj bi se trebale povećati navodnjavane površine za 2800 ha svake godine do 2030.

Postoje objektivni i subjektivni razlozi zašto nismo postigli ciljeve NAPNAV-a. Sada nemamo opravdanja da postavljane ciljeve ne realiziramo pod uvjetom da sustave koje smo izgradili koristimo i da se to odrazi na poljoprivrednoj proizvodnji, kazao je Romić. Spomenuo je da je sporna karika u procesu prije bila uloga krajnjih korisnika. Oni moraju biti dio upravljanja sustava za navodnjavanje .

N-ovelacija NAPNAV-a je prošla reviziju investitora Hrvatskih voda, reviziju stručnog tima Nacionalnog projekta navodnjavanja. Također je raspravljalo o tome Društvo za odvodnju i navodnjavanje. Sva tri tijela dala su pozitivno mišljenje. Očekujemo da će Vlada uskoro usvojiti ovaj dokument kao strateški. No, postavlja se pitanje koristimo li racionalno prirodne resurse i kvalitetno gospodarimo njima? To je važno u trenutku globalnih kriza, tvrdi prof. dr. sc. Romić. Smatra da država koja nije razvila svoju poljoprivredu nije razvijena, a kako je rekao Hrvatska još nije razvila svoju poljoprivredu.

Ogroman je prostor za napredak. Zajedno struka i akademska zajednica moraju plasirati svoje ideje tamo gdje se donose odluke,  zaključio je Romić.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje