Primjer spoja ekoloških i suvremenih tehnologija s navodnjavanjem poljoprivredne proizvodnje nalazi se kod Kneževih Vinograda gdje već nekoliko godina rade solarne crpne stanice (SCS) koje služe za navodnjavanje voćnjaka tvrtke Rabo. Projekt koji je izgradila tvrtka Solarni Projekti d.o.o. iz Osijeka najveći je solarni sustav za navodnjavanje u Europi.

Proizvedena električna energija koristi se za napajanje pumpi za navodnjavanje voćnjaka i na taj način je tehnologija navodnjavanja koja je bazirana na korištenju dizel goriva kojeg je na ovoj lokaciji godišnje trošeno oko 33 500 litara, zamijenjena s ekološki prihvatljivom tehnologijom. Postrojenje se sastoji od ukupno 363 fotonaponska modula raspoređenih na tri lokacije i koje pogoni ukupno 6 vodenih pumpi. Ukupna vršna snaga FN polja je 90,75 kWp. Moduli su postavljeni pod kutem od oko 30° u odnosu na razinu tla i ne reflektiraju sunčevu svjetlost u okoliš niti u jednom trenutku. Ugrađeni su polikristalni fotonaponski moduli proizvođača Solvis, tipa SV60-250. Nazivna snaga ugrađenog FN modula je 250 W sa stupnjem korisnog djelovanja od 15,27%.

Primarni cilj ovog projekta bio je zamjena primarnog energenta za navodnjavanje (dizel gorivo) s ekološki prihvatljivim energentom (Sunce), a u svrhu proizvodnje električne energije koja će  koristi za pogon pumpi za navodnjavanje. U tu svrhu odrađena je zamjena vodenih pumpi sa efikasnijima i prilagođenima pogonu na sunčevu energije te ugradnja fotonaponskih modula koji napajaju vodene pumpe.

Proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora energije smanjuje se emisija CO2 na direktan i indirektan način, a ujedno se i promoviraju alternativni izvori energije. Do sadašnjim korištenjem, sustav navodnjavanja je proizvodio oko 64,18 tona CO2 godišnje. Nakon ugradnje sunčane elektrane, planirana ušteda CO2 iznosi 48,44 tona godišnje tako da se procjenjuje da će sustav u buduće emitirati oko 15,74 tone CO2 godišnje.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNepoznata pojava na rozgvama
Sljedeći članakDo 2030. u Hrvatskoj će se navodnjavati 65 tisuća hektara
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.