Prvi Svjetski kongres agrarnih novinara u Hrvatskoj okupio je sredinom rujna u Osijeku 170 sudionika iz 40 država. Gosti su upoznali domaću poljoprivredu izvan turističkih okvira – kroz velike sustave, obiteljska gospodarstva, znanstvene ustanove i autohtonu gastronomiju.
Osijek je sredinom rujna postao međunarodno središte agrarnoga novinarstva. Hrvatska je, naime, prvi put ugostila Svjetski kongres Međunarodne federacije agrarnih novinara (IFAJ). Skup se održao u godini kada IFAJ obilježava 70 godina djelovanja. Osim toga, hrvatskoj je poljoprivredi otvorio priliku da svoje proizvođače, proizvode i izazove predstavi publici iz cijeloga svijeta.
Tako je 170 agrarnih novinara iz 40 zemalja kroz terenske obilaske vidjelo hrvatsku poljoprivredu daleko od turističkih razglednica. Bilo je tu polja, farmi, vinograda i proizvodnih pogona. No, bilo je i šarana na rašljama, baranjskih gatora, berbe grožđa, gaženja kupusa u bačvama te šetnje slavonskom šumom.
Svjetski kongres agrarnih novinara kao prilika za vidljivost
Za hrvatsku poljoprivredu kongres je prije svega prilika za međunarodnu vidljivost. Sudionici su obilazili gospodarstva, razgovarali s proizvođačima i bilježili priče. Te će priče potom prenositi svojim čitateljima diljem svijeta.
Vedran Stapić, čelnik Društva agrarnih novinara Hrvatske, istaknuo je da je skup svojevrsni poklon domaćem agraru. Prema njegovim riječima, živimo u vremenu velikih promjena, novih tehnologija, klimatskih izazova i sve veće količine informacija. Zato je odgovornost novinara pružiti točne, provjerene i razumljive informacije. Upravo se takvim novinarstvom, naglasio je, gradi povjerenje u poljoprivredu i njezinu ulogu u društvu.
Na otvorenju je predsjednik IFAJ-a Steve Werblow istaknuo kako su već po dolasku u Hrvatsku uočili iznimnu raznolikost agrara, od velikih sustava do vrlo malih proizvođača. Pohvalio je i energiju i znanje hrvatskih agrarnih novinara. Dodao je da upravo ta raznolikost pokazuje koliko poljoprivreda može biti važan dio gospodarstva, ali i identiteta jedne zemlje.
Kontinentalna Hrvatska pred svjetskom publikom
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede David Vlajčić u pozdravnom je govoru istaknuo kako kontinentalna Hrvatska može pokazati drukčiju sliku zemlje od one koja se najčešće povezuje s Jadranom.
Jadran je već snažno prepoznat u svijetu, a ovo je prilika da pokažemo koliko toga može ponuditi i kontinentalna Hrvatska, od Varaždina do Slavonije i Baranje, rekao je Vlajčić.
Ipak, sudionici kongresa kontinentalnu Hrvatsku nisu upoznavali samo iz prezentacija. Kroz osam različitih ruta obišli su više od 30 lokacija. Među njima su bili veliki proizvodni sustavi, suvremene farme, obiteljska gospodarstva, vinogradi, šume i znanstvene institucije. Pritom su razgovarali s proizvođačima, kušali njihove proizvode te iz prve ruke upoznali ljude i priče iza hrvatske poljoprivrede.
Od velikih sustava do malih proizvođača
Na terenu su se izmjenjivali veliki proizvodni sustavi, suvremene farme, obiteljska gospodarstva i specijalizirani proizvođači. Novinari su tako upoznali ratarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, ribnjačarstvo i preradu hrane. Osim toga, vidjeli su i proizvodnje koje počivaju na lokalnom znanju i tradiciji.
Na slavonskim poljima upoznali su proizvodnju i tehnologije Žito Grupe, uključujući preciznu poljoprivredu i proizvodnju mlijeka na farmi Mala Branjevina. U Čepinu su čuli priču o proizvodnji pršuta, koja je prije devet godina počela s tek 216 svinjskih butova. Ideja se tada činila utopijskom. Danas je iz čepinske pršutane izašao već milijunti DOBRO pršut.
Tvrtka Rabo predstavila je voćarsku proizvodnju kao najveći hrvatski proizvođač i izvoznik jabuka. S druge strane, PP Orahovica je, uz ribnjačarstvo, pokazala uzgoj lješnjaka i vinogradarstvo. Boris Brković, izvršni direktor za prodaju i marketing PP Orahovica, posebno je istaknuo tradiciju proizvodnje ribe:
Počašćeni smo što smo ugostili svjetske novinare. Na jelovniku je šaran na rašljama, a kušali su i naša vina.
Kad se tradicija može i kušati
Poseban dio obilazaka bio je onaj u kojem se poljoprivreda doživljavala izravno. U Varaždinu su sudionici upoznali kiseljenje kupusa. Dvije američke novinarke pritom su i same gazile naribani kupus u bačvi. U Baranji su posjetili Vina Belje tijekom berbe, a u Zmajevcu obiteljsku Vinariju Gerštmajer i baranjske gatore. U Iloku su, pak, sudjelovali u berbi grožđa.
Tomislav Panenić, direktor Graševine Croatice i predsjednik Udruženja vinarstva HGK-a, istaknuo je kako neposredno iskustvo pomaže većoj međunarodnoj vidljivosti:
Uspjeli smo ih informirati o tome što znači graševina i što znači proizvodnja ovdje na kontinentu.
U Čepinu je predstavljena i Uljara Čepin, a kroz priču o kulenu gosti su upoznali prepoznatljivi slavonski specijalitet. Na drugim lokacijama upoznali su manja gospodarstva: OPG Balić (češnjak), EKO Jazo (pir) te OPG Romulić (biodinamička proizvodnja). Posjetili su i mliječnu farmu Grube u Potnjanima te gospodarstvo braće Stojanović u Babinoj Gredi s robotskom mužnjom.
Priče koje putuju dalje
Jedan od obilazaka vodio je u slavonsku šumu. Ondje su predstavnici udruga privatnih šumoposjednika govorili o održivom gospodarenju. Strani novinari pokazali su veliko zanimanje za slavonske hrastove i bili su oduševljeni njihovom veličinom i starošću.
Program je obuhvatio i znanstveni sektor. U istraživačkom centru FAZOS-a u Mandićevcu gosti su upoznali istraživanja u vinogradarstvu. Na pokusnom polju u Tenji vidjeli su konzervacijsku poljoprivredu, a u HAPIH-ovoj Nacionalnoj banci biljnih gena saznali su koliko je važno očuvati autohtone resurse. Uz to, posjetili su Kopački rit, dvorac Tikveš te Državnu ergelu lipicanaca u Đakovu. Kanadska novinarka Mary MacArthur poručila je:
U Kanadu ću se vratiti s još većim poštovanjem prema Hrvatskoj i njezinim poljoprivrednicima.
Humanoidni robot i nagrade za najbolje
U tehnološkom dijelu atrakcija je bio humanoidni robot, predstavljen u sklopu AgriTech rješenja tvrtki AGRIVI i Abysalto. Nenad Mandić iz tvrtke Abysalto istaknuo je da robotika i umjetna inteligencija ulaze u stvarno okruženje kako bi preuzele teške poslove.
Na kongresu su proglasili i komunikatora godine, a titulu je dobio prof. dr. sc. Antun Kostelić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Službeni dio kongresa završio je gala večerom i dodjelom nagrada za najbolje novinarske radove i fotografije. Nakon toga sudionici su obišli Zadarsku županiju i Istru.
Za hrvatski agrar ovo je prilika da se o njegovim proizvodima i izazovima govori izvan nacionalnih granica. Osim toga, kongres donosi novu međunarodnu vidljivost i nove poslovne kontakte.
