Gospodarski list će u narednim člancima predstaviti savjetnike ili kako su se nekad nazivali, savjetodavce, djelatnike sadašnje Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede. Tko su stručnjaci koji daju savjete i preporuke hrvatskim poljoprivrednicima?
Poljoprivredna savjetodavna služba osnovana je 1991. godine i često je mijenjala nazive, sjedišta, ali i organizacijske i statusne oblike. Od 2019. u sastavu je Ministarstva poljoprivrede i postala je Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede. Ona broji nešto više od 200 savjetnika čiji je posao prijenos znanja i edukacija poljoprivrednih proizvođača. Budući da je danas znanje najvrijedniji resurs, nema boljeg sugovornika za pitanja širenja znanja u poljoprivredi od ravnatelja Uprave, Mladena Fruka, dipl. ing. agr.
Gospodine Fruk, možete li se ukratko predstaviti i navesti kad ste došli na čelo Uprave?
–Živim u maloj zagorskoj općini Radoboj cijeli svoj život. Srednju i osnovnu školu završio sam u Krapini. Nakon završene gimnazije upisao sam Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu gdje sam stekao titulu diplomiranog inženjera agronomije, smjer voćarstvo-vinogradarstvo-vinarstvo. Nakon završenog studija zaposlio sam se na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao stručni suradnik na Zavodu za voćarstvo. Za vrijeme rada na Agronomskom fakultetu objavio sam desetak znanstvenih radova na temu voćarske proizvodnje te štetnika i bolesti u voćarstvu.
–Sudjelovao sam u brojnim projektima. Najveći od njih je projekt financiran od strane „Life“ programa gdje se financiraju projekti koji imaju direktan učinak smanjenju negativnog utjecaja na klimu i okoliš. Godine 2017. zaposlio sam se u tadašnjoj Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi koja je 2019. pripojena Ministarstvu poljoprivrede kao samostalna Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede. Više od dvije godine sam na čelu ove uprave u svojstvu ravnatelja.
Koje su najbitnije aktivnosti koje provodi Uprava kojoj ste ravnatelj?
–Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, kako i sam naziv govori, kao ključne aktivnosti (tzv. „core business“) provodi sustavnu podršku razvoju poljoprivrede kroz prijenos znanja, sustav poticanja poljoprivrednog razvoja, inovacija, digitalne transformacije u svim segmentima i svim aktivnostima – od planiranja i razvoja do uvođenja i primjene inovacija, tehnologija i rješenja, u svijetu koji se ubrzano mijenja. Aktivnosti koje provode javni savjetnici Ministarstva poljoprivrede šumarstva i ribarstva na terenu, usko su povezane s ostalim upravama. Posebice s Upravom za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, kroz mjere ruralnog razvoja i skup intervencija iz novog Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike.
Čest je dojam da se savjetodavci više bave administracijom, nego radom na terenu odnosno savjetovanjem poljoprivrednika. Po broju savjetnika (oko 200) na ukupan broj OPG-a (oko 160 tisuća) ispada da je jedan savjetnik na 800 OPG-a?
–Trenutno je u Upravi za stručnu podršku zaposleno 214 službenika raspoređenih u svim županijama Republike Hrvatske. Administrativno opterećenje značajno se povećalo početkom provedbe Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike. Pri tome su primjerice službenici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u 2023. godini educirali više od 100 tisuća poljoprivrednika. Dojam porasta aktivnosti poljoprivrednih savjetnika zapaža se su svim segmentima, pa i u nizu administrativnih aktivnosti, od planiranja i provedbe savjetovanja, edukacija, demonstracijskih i vezanih aktivnosti, pa do izvještavanja i ukupne administracije.
–Ne iznenađuje dojam o sve većem i složenijem pristupu, jer su aktivnosti u poljoprivredi sve složenije i razvijenije. Traže sve više znanja u brojnim područjima, interdisciplinaran i sustavan pristup. Nakon svih tih aktivnosti dolazi administracija, izvještavanje i diseminacija kroz mrežu savjetodavaca na terenu i institucija koje su uključene u sustav, zapravo zaokruživanje i točka na i.
Prenošenje znanja i informacija osobito je važno u današnje vrijeme. Sve više novih tehnologija i inovacija, u poljoprivredi, pa poljoprivredna postaje „pametna“ i precizna. Na koji način educirate poljoprivrednike o novim tehnologijama?
–Sustav prijenosa znanja u Upravi, kao i van nje, slijedi sve suvremene standarde, prateći razvoj znanja i tehnologija u praktičnoj primjeni. Uprava za stručnu podršku ima implementirana suvremena integrirana rješenja i informacijske sustave koji podržavaju savjetodavni rad. Educiranje poljoprivrednika obavlja se uz tradicionalni pristup komunikacije i učenja i rada s korisnicima uživo, i preko online učenja putem webinara, pa sve do e-učenja putem edukacija na platformi za e-Učenje.
–Sustav eUčenje novi je sustav koji je razvijen za potrebe edukacije poljoprivrednika u ono vrijeme kada to njima najbolje odgovara. S obzirom na cjelodnevne aktivnosti poljoprivrednika na farmi, njivi, vinogradu ili voćnjaku ovaj sustav omogućava im da pohađaju željene edukacije u bilo koje doba dana ili noći i onim intenzitetom kako njima odgovara.
–Uprava za stručnu podršku razvija informacijski sustav e-Savjetnik kao krovni informacijski sustav prijenosa znanja i informacija od strane savjetodavnog i administrativnog sustava prema poljoprivrednicima. Sustav eSavjetnik ima integrirane sustave e-Motrenje, e-Usjev, AKIS platformu, registre i baze podataka te druge javne izvore podataka i niz povezanih aktivnosti za praćenje i provedbu intervencija Strateškog plana. Financiranje ovih aktivnosti omogućeno nam je kroz Nacionalni plan otpornosti i oporavka (NPOO).
Na koji način se i sami savjetodavci dodatno educiraju kako bi mogli novostečena znanja prenijeti poljoprivrednicima?
–Svi službenici Uprave uključeni su u AKIS, ali i sustave razvoja i primjene novih tehnologija, koje provode Uprava, Ministarstvo, Vlada RH i Europska komisija, osiguravajući time praćenje i primjenu najsuvremenijih tehnologija, kako bi mogli pratiti ubrzani razvoj tehnologija, znanja i praksi u poljoprivredi.
–Kroz provedbu Programa ruralnog razvoja savjetnici su se, između ostalog, educirali kroz Podmjeru 2.3. Potpora za osposobljavanje savjetnika. Iste aktivnosti nastavit će se kroz provedbu intervencije za educiranje savjetnika iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike (SP ZPP). Novina u provedbi intervencije SP ZPP je da se po prvi puta omogućava edukacija i javnim i privatnim savjetnicima.
Imamo informacije da će uskoro opet doći do reforme i promjene ustroja nekadašnje Savjetodavne službe. Sve je više i privatnih savjetnika u poljoprivredi. Koja je budućnost savjetodavne službe i hoće li vas jednog dana zamijeniti umjetna inteligencija?
–Sustav savjetovanja u poljoprivredi, kroz postojeći pravni okvir, već od 2015. godine omogućava privatni savjetodavni rad, osnivanje privatnih savjetodavnih službi, kako bi se poljoprivrednicima omogućila sva potrebna znanja, informacije i stručna podrška. Trenutno nema govora o izdvajanju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Već prije sam naveo koliko je opterećenje službenika Uprave sukladno broju poljoprivrednika koji su obveznici pojedine edukacije na mali broj javnih savjetnika, tako da potičemo uključivanje većeg broja privatnih savjetnika u sustav savjetovanja.
–Ustroj Uprave i Ministarstva prati sve aktualne strategije, planove i reforme. Sve kako bi se osigurao pravni, politički, organizacijski i provedbeni okvir za rad savjetnika u poljoprivredi. Budućnost poljoprivrede je u razvoju, razmjeni i primjeni znanja. Nove tehnologije imat će važnu ulogu u osiguravanje podrške upravo takvim trendovima. 
