Europska komisija je u Službenom listu Europske unije od 7. ožujka 2022. godine objavila da je „Zagorski bagremov med“ dobio europsku zaštićenu oznaku izvornosti. „Zagorski štrukli”/„Zagorski štruklji” europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.

Time su ova dva naziva proizvoda upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićena na području cijele Europske unije. Uz nova dva registrirana naziva Hrvatska sada ima 35 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Njihov je naziv zaštićen u Europskoj uniji, čime se svrstava na sedmo mjesto na razini EU.

Postupak zaštite oba naziva započeo je u kolovozu 2018. godine. Tada je Savez pčelarskih udruga Krapinsko-zagorske županije Ministarstvu poljoprivrede podnio zahtjev za zaštitu oznake izvornosti za naziv „Zagorski bagremov med“. Udruga za zaštitu, očuvanje i promociju tradicionalnih zagorskih proizvoda „Tradicija Zagorja“ zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla za naziv „Zagorski štrukli”/„Zagorski štruklji”. Zemljopisno područje proizvodnje ova dva proizvoda obuhvaća područje Hrvatskog zagorja.

„Zagorski bagremov med” je proizvod od nektara bagrema (Robinia pseudoacacia), kao prevladavajuće biljne vrste te pratećih medonosnih biljaka s područja Hrvatskog zagorja. Značajke ovoga meda su svijetla boje koja se kreće od gotovo bezbojne preko svijetlo do slamnato žute, izražene bistrine. Pri tome ostaje dugo u tekućem stanju i rijetko kristalizira. Nema intenzivan miris. Miriši po bagremovu cvijetu i svježem vosku. Okus je srednje do jako sladak sa slabo izraženom kiselošću. Aroma je slaba do srednje postojana po vaniliji, bagremovu cvijetu, djevičanskom saću i svježem maslacu.

„Zagorski štrukli”/„Zagorski štruklji” proizvode se po starom i prokušanom receptu posebnim postupkom uz korištenje tradicionalnih sastojaka. Posebnost pripreme sastoji se u načinu izrade tijesta, ručnom razvlačenju i punjenju tijesta nadjevom te oblikovanju gotovih „Zagorskih štrukli”/„Zagorskih štruklji”. Za ručno razvlačenje tijesta potrebna je posebna vještina i iskustvo. Važno je da se tijesto razvuče što tanje i ravnomjernije, a da se pri tom ne pokida. „Zagorski štrukli”/„Zagorski štruklji” imaju karakterističan oblik jastučića, mekane su konzistencije u svježem obliku te bijelo-žute boje.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakČajevi od korova za suzbijanje novih korova
Sljedeći članakMilijun stabala masline na Braču
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.