Kvaliteta vode za industrijsku proizvodnju predstavlja izazov na globalnoj razini, ne samo zbog štetnih mikroorganizama koji se mogu prenijeti iz vode niske kvalitete u hranu, već i zbog klimatskih promjena i očekivanog smanjenja dostupnosti vode općenito.

Posljednjih godina, patogeni mikroorganizmi poput bakterije Listeria monocytogenes i STEC-a (eng. shiga toxin-producing Escherichia coli), u Europskoj uniji izazvali su izbijanja epidemija vezanih za konzumaciju svježeg i smrznutog voća i povrća te začina.

Stručnjaci Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) analizirali su mikrobiološku i fizikalno-kemijsku kvalitetu vode koja se koristi u industrijskoj preradi voća, povrća i začinskog bilja. Osim toga, pripremili su i preporuke za upravljanje tehnološkom vodom te online alat koji može pomoći industriji u poboljšanju njihovih sustava za upravljanje vodom.

Namjenska tehnološka voda

EFSA-ini stručnjaci u svojoj su analizi primijenili pristup „namjenska voda“ (eng. „fit-for-purpose water“) koji su razvile Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Navedeni pristup zahtijeva razmatranje različitih aspekata prilikom donošenja odluke o najboljem planu za upravljanje vodama, poput procjene izvora vode i potencijalnih opasnosti vezanih za izvor, mogućnosti dezinfekcije vode te načina konzumacije konačnog proizvoda (primjerice, je li predviđena konzumacija svježeg proizvoda ili termička obrada prije konzumacije).

Preporuke EFSA-inih stručnjaka predstavljene su u Znanstvenom mišljenju o svježem, cjelovitom voću, povrću i začinimaZnanstvenom mišljenju o svježim rezanim proizvodima te u Znanstvenom mišljenju o smrznutim proizvodima.

Današnje publikacije slijede prethodni EFSA-in rad iz 2023. godine o mikrobiološkim opasnostima povezanim s uporabom vode u posliježetvenoj preradi svježeg  i smrznutog voća, povrća i začina, u kojem je iznesena teorijska osnova za plan upravljanja tehnološkom vodom koristeći uvide iz prethodnih studija, podatke o izbijanju epidemija te odgovori industrije na EFSA-in upitnik.

Nova aplikacija – WaterManage4You

EFSA je također razvila besplatnu aplikaciju (alat) pod nazivom WaterManage4You. Navedeni je alat besplatan, a namjena mu je predviđanje prijenosa i nakupljanja bakterija u tehnološkoj vodi u industrijskim scenarijima. Alat je relevantan za subjekte u poslovanju s hranom, znanstvenike i relevantne nadležne institucije.

Navedeni alat radi s unaprijed postavljenim ili prilagođenim podatcima koristeći matematički model opisan u EFSA-inom znanstvenom mišljenju te simulira različite scenarije i predviđa učinkovitost različitih strategija dezinfekcije vode, uzimajući u obzir različite parametre poput volumena i nadopuna zaliha vode, koncentracije dezinfekcijskog sredstva na bazi klora, ukupnog volumena opranog proizvoda te ukupnog broja bakterija.

Izvor naslovne fotografije: Freepik

Prethodni članakPodsadnja cijepova u starim vinogradima
Sljedeći članakHPK reagirala na pismo predsjednice Ursule Von Der Leyen o obrambenom paktu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.