Prema najnovijem izvješću, prošle su godine uklonjene 542 barijere u 23 zemlje. Time je ponovno povezano 2900 km europskih rijeka, a među njima je i Hrvatska.
Najmanje 542 riječne barijere uklonjene su tijekom prošle godine s europskih rijeka. Time je pokret za uklanjanje barijera Dam Removal Europe postavio novi rekord. Ponovno je povezano više od 2900 km rijeka, među kojima i 16 km u Hrvatskoj. Tako je ojačana otpornost na klimatske promjene, poboljšana sigurnost vode i hrane te zaustavljen gubitak prirode.
Izvješće koje je danas objavio Dam Removal Europe prikazuje rastući zamah uklanjanja barijera i drugih riječnih prepreka. Prvi put broj uklonjenih barijera premašio je 500 u jednoj godini, dosegnuvši novi rekord – 11% više od prethodnog, postavljenog 2023., i čak 400% više od prvog popisa iz 2020. godine.
Pridružili se Bosna i Hercegovina, Češka, Hrvatska i Turska
Četiri zemlje – Bosna i Hercegovina, Češka, Hrvatska i Turska – uklonile su svoje prve riječne barijere, službeno se pridruživši ovom pokretu. Ukupno su uklanjanja provedena u 23 zemlje.
–Neopisiv je uspjeh da se na popis zemalja koje su uklonile barijere prvi put upisala Hrvatska! Uklanjanja provedena u partnerstvu s Nacionalnim parkom Plitvička jezera prošle godine oslobodila su Bijelu rijeku od prepreka i omogućila njezin povratak u prirodno stanje, komentira Matea Jarak iz WWF-Adrije.
–Zdrave, slobodno tekuće rijeke ključne su za prilagodbu klimatskoj krizi i jačanje bioraznolikosti. Kako među rijekama naše regije ima puno onih koje su fragmentirane, moramo nastaviti uklanjati male, zastarjele barijere koje ih blokiraju i tako doprinositi novim rekordima svake godine. Svaka bi europska zemlja trebala uklanjati barijere ako zaista želimo transformirati naše rijeke i ostvarili ambiciozni cilj iz EU Uredbe o obnovi prirode.
Više od 1,2 milijuna barijera, uključujući brane, ustave i propuste, fragmentira europske rijeke. Deseci tisuća njih su zastarjele i degradiraju vodotoke, blokirajući prirodni tok vode, sedimenta, hranjivih tvari i vrsta. Time se smanjuje otpornost i usluge ekosustava te doprinosi katastrofalnom gubitku prirode. To uključuje pad populacija migratornih slatkovodnih riba u Europi za 75% od 1970. godine.
Prema ovom izvješću, Finska je na vrhu ljestvice s najmanje 138 uklonjenih barijera, slijede Francuska, Španjolska i Švedska. Većina uklonjenih barijera bile su zastarjele cijevi i ustave, koje se mogu ukloniti isplativo, a imaju značajan kumulativni učinak. Uz rekordno uklanjanje barijera, 2024. je bila i godina kada je na snagu stupila EU Uredba o obnovi prirode. Među brojnim ciljevima je i ambiciozan plan obnove najmanje 25.000 km fragmentiranih rijeka u slobodno tekuće stanje do 2030., prvenstveno uklanjanjem barijera. Uklanjanje barijera bit će ključno i za ostvarenje ciljeva globalnog Slatkovodnog izazova, kojem se EU pridružila, a koji ima za cilj obnoviti 300.000 km degradiranih rijeka do 2030.
