Stara izreka kaže: „pare buše gdje burgija neće“. Jasno je da se cijeli svijet vrti oko novca, pa i „zveckanje“ oružjem velikih svjetskih sila, kao ovih tjedana oko pitanja Ukrajine, samo je manifestacija moći u želji da velesile prošire svoj gospodarski utjecaj. Između ostalog i to je razlog poskupljenja plina. Nekad su se države osvajale vojskama, a danas kapitalom.

Nažalost, imamo priliku vidjeti kako izgleda kad su nam skoro sve banke u stranom vlasništvu. Tako se ne kreditira proizvodnja u Hrvatskoj, već trgovina, naravno u cilju kako bi trgovački centri, također većinom u stranom vlasništvu mogli što više uvoziti proizvode, tako i hranu iz matičnih zemalja. I tako Hrvatska zadnjih 20-ak godina razvija tuđe ruralne krajeve umjesto svojih.

Baš ova zadnja rečenica o gubitku prehrambenog suvereniteta Hrvatske i sve većoj ovisnosti o uvozu hrane, dok nam istovremeno propada selo, jedna je od najglasnijih poruka koju je širila udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske „Život“. No, kritike iz redova te udruge koje su bile jasno i glasno upućivane prema donositeljima loših političkih odluka. Te odluke rezultirale su devastacijom hrvatskog sela i gubitkom poljoprivredne proizvodnje, u zadnjih godinu dana naglo su utišale.

Što se to dogodilo s udrugom OPGH „Život“? I zašto se čuju s više strana priče kako neke strukture u Ministarstvu poljoprivrede trljaju ruke i govore kako su uspjeli utišati ili ušutkati udrugu koja im je bila kao kamenčić u cipeli i žuljala ih je svaka argumentirana kritika te udruge koja se u javnosti usprotivila lošim zakonskim propisima na štetu poljoprivrednika, a u korist nekih financijski moćnih krugova, koji su uspjeli isposlovati, ili kako se to danas popularno kaže zagovarati svoje interese. Već ste prepoznali da se radi o industriji i trgovačko-uvozničkom lobiju. Dakle, zašto se više ne čuje taj glas, zapravo vapaj za pravednijim odnosom prema domaćim poljoprivrednicima? Gdje je nestala udruga OPGH „Život“?

Stožer za obranu hrvatskog sela

Udruga je osnovana u siječnju 2014.g. u selu Velika Kopanica. Na osnivanju je bilo 70 članova osnivača. Inicijatori osnivanja Udruge bili su neformalna i nestranačka grupa „Živo selo“ i tada je osnovan stožer za obranu hrvatskog sela, proistekao iz seljačkih prosvjeda. Za prvog predsjednika je izabran Antun Laslo koji je bio predsjednik do 2018.g. Nažalost, Antun Laslo je preminuo u rujnu 2021.g. Dopredsjednici su bili Nikola Pajek i Zvonko Pipić te tajnik Miroslav Kovač.

Udruga je nastala kao plod suradnje poljoprivrednika i akademske zajednice. Njen je glavni cilj obnova hrvatskog sela koja će se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu kao ključnoj kategoriji gospodarskog rasta, razvoja ruralnog prostora i infrastrukture, zaštiti i očuvanju okoliša, te očuvanja tradicije naših prostora.

Kao programsku podlogu svoga djelovanja Udruga je prihvatila platformu stručne skupine „Živo selo“. Tako je 2017.g. objavljena i značajna knjiga „Boj za živo selo“ autora Branka Salaja i Miroslava Kovača. U tim se godinama udrugu ili neke istaknutije članove povezivalo i s određenim političkim strankama. No, poznato je kako je politika do sad donijela samo puno toga „dobroga“ hrvatskom selu.

 Obezglavljena udruga

Drugi predsjednik Udruge od 2018.-2021. je bio doc. dr. sc. Vladimir Margeta, cijenjeni profesor s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. On se u prve tri godine isticao u javnim nastupima i sudjelovanju na raznim okruglim stolovima i stručnim skupovima. Kad je Ministarstvo objavilo prijedlog Zakona o sjemenu, kao predsjednik udruge, Margeta je zastupao stav da je predmetni zakonski prijedlog manjkav i da treba znatne izmjene. Istovremeno, njegov matični fakultet je izrazio nepodijeljenu podršku tom zakonu.

Očito je bilo da je Margeta pod pritiscima i nije se želio kandidirati za idući mandat. Tako je nakon njegovog odlaska, kao i odlaska tajnika Jurice Jašinskog, udruga ostala bez legitimnih zastupnika. U isto vrijeme je došla pandemija i nije bilo mogućnosti održati izbornu skupštinu i izabrati novo vodstvo udruge. Bilo je unutar članstva različitih prijepora oko statutarnih odredbi, a neki članovi smatraju da se radi čak i o opstrukciji izbornog procesa. S druge strane se čuju razmišljanja da udruga ne bi trebala služiti pojedincima za samopromociju. Jer, cilj udruge nije istaknuti jednu osobu u medijima, već zaštititi selo i poljoprivredne proizvođače.

U ožujku 2019. Udruga je postala punopravna članica najveće svjetske organizacije seljaka, malih poljoprivrednika i radnika u ruralnom prostoru Via Campesine koja broji više od 200 milijuna članova u preko 80 zemalja svijeta. Udruga aktivno sudjeluje u 3 radne skupine spomenute organizacije, a to su radna skupina za zemljište, sjeme i poljoprivredne politike. Udruga je sudionik i Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu za razdoblje od 2021. do 2027. Udruga je brojala 459 članova iz svih hrvatskih županija i zastupljeni su svi sektori poljoprivrede.

I tako se udruga u proteklih godinu dana više bavila sobom, nego interesima poljoprivrednika, iako se nije bogznašto niti čulo za aktivnosti udruge u protekloj godini, zbog već ranije navedenog izostanka (neizabranih) ovlaštenih zastupnika. S obzirom da je za 19. veljače zakazana skupština, to je vjerojatno i posljednji pokušaj da se izabere novo vodstvo i zacrta daljnji smjer rada i aktivnosti udruge.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRadionica “Moj-seoski” 17.02. u Samoboru
Sljedeći članakProizvodnja sira u svijetu i Hrvatskoj – trendovi
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.