Potreba za dušikom nakon zametanja plodova vrlo je visoka, ali zbog nedostatka vlage u tlu on je nedostupan. Njegov nedostatak vidi se u slaboj kondiciji i porastu mladica, kao i blijedoj boji lista. Najjednostavnije se dodaje prskanjem putem lista ili putem sustava za natapanje. Izvor dušika najćešće primjenjivan u folijarnoj ishrani je urea. Osim nje, mogu se koristiti i smjese hranjivih otopina koje ga sadržavaju (Fertine). Maslina može podnijeti visoke koncentracije UREE (do 10 posto), ali se najćešće koriste niže koncentracije, od 3 do 5 posto, kako ne bi došlo do smanjenog usvajanja nekoga drugog hranjiva, primjerice magnezija.
Fosfor je hranjivo koje utječe na mnoge metabolitičke procese u biljci, poput prijenosa energije, fotosinteze, sinteze ugljikohidrata i proteina, aktivacije enzima. Međutim, jedna od značajnosti fosfora koji inače prirodno nedostaje u jadranskom priobalju, njegova je zajednička uloga s borom, kalcijem, magnezijem i bakrom u postizanju dobre kakvoće ploda.
Folijarna prihrana
Zato se na svim tlima preporučuje folijarno prskanje Fertinom V kao 2 %-tnom otopinom (što znači 2 litre Fertine V na 100 litara vode), koja sadržava većinu makro i mikrohranjiva. Prskati je najbolje u jutarnjim satima. Fertinu V kao i Fertinu B (sadržava mikroelement bor) možemo pojačati UREOM (Florin 7), koju koristimo kao 3 – 5 %-tnu otopinu.
Otopinu UREE (Florin 7) napravimo tako da na svakih 100 litara vode otopimo 3 – 5 kg UREE (Florin 7). Prskanje Fertinom V + UREA (Florin 7) obavlja se svakih 10-14 dana. Na karbonatnim tlima vrlo se često pojavljuju znakovi nedostatka bora i željeza na listu, pa ih treba dodavati putem lista jer je puno veći učinak negoli kad se dodaju u tlo, pogotovo željezo, koje se odmah na takvim tlima blokira. Željezo dodajemo vrlo često, svakih 10 – 14 dana, prskanjem u koncentraciji 0,2 – 0,5 posto (2 dl do 1/2 litre Fertine Fe /100 litara vode). Na crvenicama kao i svim drugim tlima primjenjujemo Fertinu V (2 posto), ali i Fertinu B (1 posto) te Fertinu Ca (2 posto). Fertina Ca sadržava kalcij koji plodu omogućuje čvrstoću i kakvoću. Prskanje kalcijem obavlja se 3 – 5 puta tijekom rasta ploda do same berbe.
Ako meteorolozi najavljuju jače oborine potkraj kolovoza obavlja se osnovna gnojidba NPK gnojivima. Kako je već poznato, većina tala siromašna su fosforom pa se odabiru NPK formulacije s istaknutim fosforom, što znači da će se uzeti formulacija kojoj je drugi broj (srednji) veći ili jednak trećem unutar omjera triju hranjiva NPK gnojiva. Naime, srednji broj označen velikim tiskanim slovim P označava fosfor. Takvo gnojivo je NPK 10-30- -20 ili NPK 8-26-26 ili pak samo dušićno fosforno gnojivo MAP (mono amonij fosfat = NPK 13-53-0) sa 53 posto fosfora izraženog kao P2O5.
Ipak na nekim karbonatnim tlima (pr. područje oko Kaštela, Omiša) nema dovoljno ni kalija, pa se uzimaju formulacije s istaknutim kalijem, po mogućnosti sulfatne poput NPK 5-20-30 S (Florin 1) ili NPK 7-14-21 S (Florin 5). To znači da će treći broj u NPK omjeru koji označava kalij (K) biti veći ili jednak drugom.
Osim NPK, preporučuje se unijeti i 1/5 – 1/4 količine dušika u obliku UREE ( Florin 7), radi završetka dozrijevanja masline (0,2 – 0,5 kg/stablo).

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVrijeme je postrne sjetve
Sljedeći članakAmanite – rod smrtno otrovnih, ali i vrlo kvalitet
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.