Sredinom srpnja Europska komisija (EK) iznijela je prijedlog proračuna u novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) u kojem predlaže jednostavniju, ciljaniju i usmjerenu Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) za razdoblje nakon 2027. EU ističe da ZPP ima središnje mjesto u sljedećem proračunu EU-a, jamčeći sigurnost hrane i živahna ruralna područja diljem EU-a.
Prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira iznosi gotovo 2 bilijuna EUR odnosno dvije tisuće milijardi EUR (ili 1,26 % bruto nacionalnog dohotka EU-a u prosjeku između 2028. i 2034.). Tim okvirom Europska komisija planira osigurati dugoročni proračun za ulaganja koji odgovara EU i njezinim ambicijama da u sljedećem desetljeću bude neovisno, prosperitetno, sigurno i uspješno društvo i gospodarstvo. Europa se suočava sa sve većim brojem izazova u brojnim područjima kao što su sigurnost, obrana, konkurentnost, migracije, energetika i otpornost na klimatske promjene. One nisu privremene, već odražavaju sistemske geopolitičke i gospodarske promjene koje zahtijevaju snažan odgovor usmjeren na budućnost.
Komisija stoga predlaže temeljito preoblikovanje proračuna EU-a, koji će biti jednostavniji, fleksibilniji i učinkovitiji. Njime se planira znatno povećati kapacitet EU-a za provedbu ključnih politika uz istodobno rješavanje novih prioriteta i prioriteta u nastajanju.
Bitno je napomenuti da je u sadašnjem proračunu, koji je dogovoren 2020., u točno određene fondove alocirano fiksno oko 90 posto sredstava, pa tako fondovi za koheziju i poljoprivredu čine dvije trećine ukupnog proračuna. Prema novom prijedlogu, iako će ukupan proračun biti izdašan s oko 2 bilijuna eura, udio za ova dva fonda bit će smanjen na ispod 50% sredstava, ali to ne znači da će poljoprivrednici biti zakinuti za poticaje, jer će u posebnom fondu koji će iznositi oko 865 milijardi eura, prema ovom prijedlogu, biti omotnice i za poljoprivredne subvencije, kao i za regionalni projekte, ruralni razvoj i druge fondove.
Poljoprivreda i hrana u središtu su europskog načina života
U EU je potrebna sigurna, visokokvalitetna hrana za 450 milijuna ljudi, uz podržavanje ruralne zajednice koje imaju ključnu ulogu u globalnoj sigurnosti hrane. ZPP EU-a, pokrenut 1962. godine, jedna je od najdugovječnijih i najvažnijih politika EU-a. Podržava poljoprivrednike i ruralna područja u svakoj državi članici, pomažući u osiguravanju stabilne opskrbe pristupačnom hranom, a istovremeno štiteći egzistenciju poljoprivrednika.
ZPP također doprinosi borbi protiv klimatskih promjena, očuvanju prirode i održavanju ruralnih zajednica podržavajući radna mjesta u poljoprivredi, poljoprivredno-prehrambenoj industriji i srodnim sektorima. ZPP se financira i upravlja na razini EU-a, uz zajedničku odgovornost s državama članicama, što odražava zajedničku obvezu između Europe i njezinih poljoprivrednika. ZPP je prošao kroz niz reformi, a ključni pomaci dogodili su se 1992., kad su uvedena izravna plaćanja, i 2003., kada se prešlo s proizvodno vezanih na uglavnom nevezana plaćanja. Posljednja velika reforma donijela je nacionalne strateške planove i sustav eko-shema kao pokušaj veće fleksibilnosti i održivosti.
ZPP nakon 2027. usklađen je s Vizijom Komisije za poljoprivredu i hranu i bit će ključni alat u njezinoj ostvarenju. Predstavlja sljedeće korake za budućnost u kojoj poljoprivreda i proizvodnja hrane napreduju diljem Europe u svojoj raznolikosti i gdje je poljoprivreda privlačna novim generacijama koje imaju koristi od poboljšanih uvjeta života i rada u dinamičnim ruralnim područjima. Prijedlog EK ima za cilj pomoći u promicanju konkurentnije, održivije, otpornije i pravednije poljoprivrede EU-a spremne za budućnost, i istovremeno doprinijeti širim ekološkim, društvenim i ekonomskim ciljevima EU-a.
–ZPP je istinska zajednička politika, politika solidarnosti i sidro europske sigurnosti hrane. Ova će politika i dalje biti temelj financiranja EU-a. Bit će jednostavnija, ciljanija i učinkovitija – uz zadržavanje bitne podrške na koju se naši poljoprivrednici oslanjaju. Naši prijedlozi u potpunosti prepoznaju bitnu ulogu poljoprivrednika – ne samo kao proizvođača hrane, već i kao čuvara naših krajolika, čuvara naših tradicija i vitalne snage u našim ruralnim zajednicama. Poljoprivrednicima je potrebna predvidljivost – a s ovom ZPP-om će je imati, izjavio je Christophe Hansen, povjerenik za poljoprivredu i hranu, koji tvrdi da neće biti rezova novca koji idu u džepove poljoprivrednika, s tim da na iznos od približno 300 milijardi eura za poljoprivredu iz proračuna EU, mogu se dodati i nacionalna sredstva, pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li se Vladi RH promijeniti prioriteti što se tiče proizvodnje hrane i samodostatnosti.
Trenutno ZPP čini gotovo trećinu ukupnog sedmogodišnjeg proračuna EU-a, vrijednog 1,2 milijarde eura. Ta se sredstva raspoređuju kroz dva osnovna stupa. Prvi obuhvaća izravna godišnja plaćanja poljoprivrednicima i mjere za stabilizaciju tržišta, dok je drugi stup usmjeren na ruralni razvoj pa uključuje projekte koji se financiraju u suradnji s državama članicama i koji se često provode tijekom više godina. Prema strateškim planovima koje su države članice izradile za razdoblje 2023.–2027., oko 189 milijardi eura iz Prvog stupa rezervirano je za izravna plaćanja. Od toga, većina otpada na osnovnu potporu dohotku, dok se manji dio odnosi na mlade poljoprivrednike i druge specifične skupine. Uz to, 8,9 milijardi eura iz Prvog stupa koristi se za potporu ključnim sektorima poput proizvodnje vina te voća i povrća.
U Drugom stupu je za ruralni razvoj osigurano ukupno 66 milijardi eura kroz mjere/intervencije koje se koriste za različite oblike potpore, uključujući investicije u modernizaciju opreme, plaćanja za održive poljoprivredne prakse te dodatnu pomoć za gospodarstva u nepovoljnim područjima.
U proračunskom razdoblju 2021. – 2027. za Hrvatsku je osigurano 2,6 milijardi eura u Prvom i 2,3 milijarde eura u Drugom stupu.
Ograničeni proračun od najmanje 300 milijardi eura za potporu dohotku i kriznu potporu
Prema novom proračunu potpora dohotku poljoprivrednicima EU-a u okviru novog ZPP-a definirana je šire nego prije. Sad uključuje sva plaćanja koja podupiru prihod ili poslovni slučaj poljoprivrednika, uključujući potporu dohotku na temelju površine, agroekološke mjere i aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima poput modernizacije poljoprivrednih gospodarstava, diverzifikacije ili primjene novih praksi i tehnologija.
Ostatak instrumenata ZPP-a, poput ruralnih projekata putem LEADER-a, financirat će se dijelovima Nacionalnih i regionalnih planova partnerstva, vrijednih 865 milijardi eura. Osim toga, novi Fond za konkurentnost treba osigurati dodatno financiranje za istraživanje i inovacije u poljoprivrednom sektoru.
Također se uspostavlja veća mreža sigurnosti Unity za podršku poljoprivrednicima u slučaju poremećaja na tržištu u iznosu od 6,3 milijarde eura za sedmogodišnje razdoblje, čime se efektivno udvostručuje rezerva za krizne situacije dostupna u trenutnoj ZPP-u.
EK smatra da će prijedlozi za sljedeću ZPP osigurati pošten prihod poljoprivrednicima, sigurnu i pristupačnu hranu potrošačima te zaštitu okoliša. Kako bi se pratio svijet koji se mijenja i odgovorilo na nove izazove, ZPP će ponuditi uravnoteženu kombinaciju poticaja, ulaganja i obveza kako bi ostala učinkovita, kao i veću fleksibilnost za države članice kako bi uzele u obzir raznolikost poljoprivrednog sektora EU i ruralnih područja.
Među državama članicama sredstva se dijele na temelju veličine i poljoprivredne snage. Tako Francuska prima najveći dio sredstava, a prate je Španjolska, Njemačka, Italija i Poljska. Osim toga, manji korisnici poput Estonije i Slovačke često se više oslanjaju na te subvencije zbog toga što njihovo gospodarstvo u većoj mjeri ovisi o uspjehu poljoprivrednog sektora.
Ciljanija podrška poljoprivrednicima
U skladu s budućim prijedlozima proračuna EU, ZPP nakon 2027. koristit će jednostavniji i fleksibilniji sustav isplate poticaja, spajajući dva fonda iz sadašnja dva stupa. Ovom strukturom se želi poboljšati strateško planiranje kako bi se riješile lokalne potrebe i izazovi specifični za sektor. Također će olakšati upravljanje nacionalnim upravama. To bi trebalo rezultirati učinkovitijom politikom, dodatno nadopunjenom sinergijama s drugim programima financiranja u okviru nacionalnih i regionalnih planova partnerstva.
Na primjer, mladi poljoprivrednici bit će podržani putem ZPP-a, ali će također imati koristi od reformi i instrumenata koje će države članice morati ponuditi kako bi ruralna područja učinile privlačnijim mjestom za život, osigurale bolju povezanost, pružanje osnovnih usluga i skrbi za djecu, vještine i obrazovanje te još mnogo toga.
Za poljoprivrednike će zajamčena isplata po površini biti usmjerena na poljoprivrednike koji se aktivno bave poljoprivredom. Potpora će biti usmjerena na one kojima je najpotrebnija, uključujući mlade poljoprivrednike, mala i mješovita poljoprivredna gospodarstva te one koji posluju u područjima s prirodnim ograničenjima. Kako bi se to postiglo, potpora za veća poljoprivredna gospodarstva bit će smanjena i ograničena na 100.000 eura kako bi se osigurala pravednija raspodjela. Ovu će potporu u potpunosti financirati EU.
Istodobno, alati za potporu dohotku koji su prethodno bili dio drugog stupa ZPP-a i dalje će biti dostupni i imat će koristi od sufinanciranja. Potpora ulaganjima zadržala bi važnu ulogu, omogućujući poljoprivrednicima i drugim korisnicima da pomognu u ostvarivanju ekonomskih, ekoloških, ciljeva u području dobrobiti životinja i društvenih ciljeva.
Prijedlog također stavlja snažan naglasak na potporu mladim poljoprivrednicima i promicanje generacijske obnove. Uključuje početni paket osmišljen kako bi pomogao mladim poljoprivrednicima da se etabliraju u sektoru. Svaka država članica također bi trebala usvojiti strategiju za generacijsku obnovu prilagođenu njihovim domaćim potrebama.
Fleksibilnija politika usmjerena na rezultate
Nadovezujući se na reformu ZPP-a iz 2021. i potrebu za daljnjim pojednostavljenjem, države članice preuzet će veću odgovornost za ispunjavanje ciljeva politike, usmjeravajući svoju podršku prema ključnim prioritetima i prilagođavajući svoje djelovanje kako bi maksimizirale svoj doprinos ciljevima Unije. Istodobno će Komisija, putem zajedničkog skupa ciljeva i pravila, osigurati održavanje jednakih uvjeta među državama članicama. Izdat će nacionalne preporuke ZPP-a kako bi vodila države članice u pripremi njihovih planova.
Poticaji su u središtu ove nove politike. Za korisnike potpore dohotku uvodi se novi sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima koji zamjenjuje trenutni sustav uvjetovanosti pružanjem uravnoteženijeg i fleksibilnijeg pristupa s manje propisanim mjerama. Ove se prakse mogu prilagoditi lokalnim uvjetima i proizvodnim sustavima.
Podržavanje ekoloških i klimatskih akcija te otpornosti poljoprivrednih gospodarstava
Razina ambicije ostaje visoka s ciljevima postavljenim na razini EU-a, kao što su očuvanje potencijala tla, zaštita riječnih tokova od onečišćenja ili zaštita močvara i tresetišta, a države članice definirat će najbolje prakse za postizanje tih ciljeva. To odražava teritorijalni pristup najavljen u Viziji za poljoprivredu i hranu.
Prijedlog također potiče poljoprivrednike da bolje upravljaju rizicima i poduzmu preventivne mjere protiv kriza, također zahvaljujući sufinanciranim mjerama. Na primjer, osiguranim poljoprivrednicima bit će osigurana povoljnija krizna plaćanja nakon prirodnih katastrofa. Ulaganja će ostati dostupna za obnovu proizvodnog potencijala nakon prirodne katastrofe ili izbijanja bolesti životinja.
Poljoprivredna tržišta
Osim pravnog okvira ZPP-a, u Uredbi o organizaciji zajedničkog tržišta revidira se nekoliko drugih odredbi kako bi se odrazile promjene u poljoprivrednom sektoru, kao što su:
- Promicanje zdrave prehrane putem lokalno nabavljenih proizvoda putem školskih programa EU-a, ponovno povezivanje djece s poljoprivredom
- Stvaranje novog sektora za proteinske usjeve radi jačanja lanca vrijednosti na regionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini
- Zaštita određenih pojmova vezanih uz meso kako bi se održali visoki standardi proizvodnje u pogledu prirodnog sastava mesa i mesnih proizvoda te kako bi se potrošačima pomoglo u donošenju informiranih odluka
- Uvođenje tržišnih standarda za proteinske usjeve, govedinu, svinjetinu, ovčje i kozje meso te sir u budućnosti, uključujući označavanje podrijetla
- Poboljšanje spremnosti i dostupnosti poljoprivrednih zaliha tijekom izvanrednih situacija
No, prijedlog Europske komisije kojim će se redefinirati financiranje Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) već izaziva nezadovoljstvo poljoprivrednika, koji smatraju da im Komisija sa svakom novom reformom stvara dodatne administrativne izazove, ali i povećane troškove proizvodnje, a s obzirom da će se zbog novih prioriteta u sljedećem prijedlogu proračuna predstaviti manji iznosi za poljoprivredu, to bi značilo izravne posljedice za milijune poljoprivrednika diljem EU, kojima ionako nesigurnost predstavljaju nestabilnosti na tržištima, kao i sve češći ekstremi vremenskih nepogoda i izazovi klimatskih prilagodbi. Zakonodavni prijedlog novog proračuna bit će podnesen Europskom parlamentu i Vijeću na usvajanje. ZPP nakon 2027. trebao bi trajati 7 godina, od 2028. do 2034.
Foto: Shutterstock
