Europska unija uvela je sustav kvota za proizvodnju mlijeka na području Europske unije 1984. godine, kao privremenu mjeru, koja je, eto, potrajala 31 godinu. Ograničenjem proizvodnje mlijeka željelo se riješiti stvaranje strukturnih viškova na tržištu EU-a, koji su doveli do zloglasnih “jezera mlijeka” i “planina maslaca”. No, 2003. godine donesena je odluka da se kvote ukidaju 2015.g. , te su uvođene prijelazne mjere kojima se željelo osigurati prijelaz na novi sustav bez ograničenja u proizvodnji. Prvenstveni je razlog za ukidanje kvota, pritisak razvijenijih članica s jakom mljekarskom industrijom, koja traži veće količine mlijeka za domaću potrošnju u granicama EU, ali i za izvoz na zanimljiva tržišta, poput kineskog.
Očekuje se pad cijena mlijeka
Od sveg proizvedenog mlijeka unutar EU, 85% namijenjeno je za domaću potrošnju, dok se ostatak izvozi. Glavni tajnik Europske asocijacije mljekarskih prerađivača (EDA) Alexander Anton, iznio je procjene o porastu globalne potražnje mlijeka i mliječnih prerađevina u prosjeku od 2,1% godišnje i po njihovom mišljenju, novo razdoblje bez ograničenja proizvodnje mlijeka dovest će do povećanog izvoza izvan EU. Ono što predstavnik mljekarske industrije nije naglasio, svakako je povećana mogućnost utjecaja otkupljivača mlijeka na formiranje cijena, koje bi se, logikom veće proizvodnje, dakle, ponude na tržištu, mogle značajno smanjiti i time dodatno ugroziti prvenstveno manje proizvođače mlijeka. Naime, mliječni sektor u Europi ima trend znatnog pada broja mljekarskih farmi. Prema podacima Europske komisije, u posljednjih šest godina broj mliječnih farmi u EU-u smanjen je za oko 200.000. No, novi povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj, Phil Hogan, bez obzira na ovaj drastičan pad proizvođača mlijeka, smatra da nema mljekarske krize i da je prosječna cijena od 30 eurocenti po litri mlijeka, pravedna cijena za europske proizvođače. U Europskom odboru za mlijeku, ne dijele optimizam povjerenika Hogana i misle da će ukidanje kvota uzrokovati daljnje snižavanje otkupnih cijena mlijeka, što će dovesti do daljnjeg pada broja mljekarskih farmi, koje neće moći pokrivati troškove proizvodnje.
Mliječne farme svakodnevno se zatvaraju
Čelnici Europskog odbora za mlijeko, predsjednik Romuald Schaber, podpredsjednica Sieta van Keimpema i Roberto Cavaliere odgovarali su na pitanja hrvatskih novinara uoči početka glavne skupštine Odbora. Na sastanku s povjerenikom Hoganom, krajem ožujka, predstavili smo studiju u kojoj je po izračunu banaka dobivena minimalna cijena proizvodnje mlijeka od 40 eurocenti. To znači da većina proizvođača s trenutnim otkupnim cijenama mlijeka ne pokriva njegovu proizvodnju. To je i razlog zašto se farme svakodnevno zatvaraju, istaknuo je Schaber. Naravno, niti bankama ne odgovara takva situacija, jer su zbog gospodarske krize u Europi koja je počela 2009. i posljedičnog smanjenja cijena mlijeka, banke prisiljene preuzimati mnoge mliječne farme koje su bile pod hipotekama, a s ovakvim cijenama nitko se ni ne želi baviti proizvodnjom mlijeka, jer se po svakoj litri mlijeka gubi 8-10 centi, stoga banka ne znaju što će s tim farmama, tvrdi predsjednik Eurospkog odbora za mlijeko, dok potpredsjednica Sieta van Keimpema naglašava da je trenutna politika Eurospke komisije vezana uz mljekarski sektor suprotna načelima EU o stabilnosti cijena i sigurnoj opskrbi hrane. Također je izrazila sumnju u korisnost Transatlatnskog trgovačkog partnerstva sa Sjedinjenim američkim državama, o kojem se trenutno pregovara, a kojim će, po njezinom mišljenju, američki proizvođači biti u prednosti zbog većih subvencija američke vlade i manjih ograničenja (pa i onih koje utječu na kvalitetu mlijeka) u proizvodnji. Navela je da se na američkim mliječnim farmama koriste hormoni poput rBST (goveđi somatotropin) koji potiče i do 15% veću proizvodnju mlijeka, a zbog štetnosti zabranjen je u Europi. U istraživanju uglednog instituta, nakon ukidanja kvota, predviđen je rast broja grla, također i rast ulaganja, izvoza i zarade mljekarske industrije. Zapravo, svi podaci govore kako će se proizvodnjom mlijeka bez ograničenja okoristiti skoro svi, od multinacionalnih kompanija poput Lactalisa, Nestlea, Danonea, pa do trgovačkih lanaca, a jedini negativan podatak u cijeloj projekciji je onaj o padu broja proizvođača mlijeka. No, vidimo da trend zatvaranja mlječnih farmi ne zabrinjava političare, pa je pitanje koliko još treba izgubiti radnih mjesta i smanjiti broj proizvođača mlijeka, da bi Europska komisija procijenila da se radi o krizi, pita se van Keimpema.
Na glavnoj skupštini Europskog odbora za mlijeko, aktualno stanje u hrvatskom mljekarskom sektoru predstavili su Davorka Blažić i Darko Grgat, iz Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka (HSUPM) i pritom su naglasili da je Hrvatska, kao najmlađa članica Europske Unije u posebnom položaju. Podsjetili su da je pad proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj u padu, još od doba Domovinskog rata i svih posljedica ratnih razaranja. Također je i zbog gospodarske krize, koja od svih europskih država najduže traje u Hrvatskoj, kao i zbog loše poljoprivredne politike, došlo do značajnog smanjenja broja proizvođača u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije, trenutno je registrirano oko 9200 proizvođača mlijeka u Hrvatskoj, a u 2014.g broj proizvođača smanjio se za 11%. Prema svim podacima, Hrvatska je država s najmanjom proizvodnjom mlijeka i najvećim uvozom mlijeka po broju stanovnika u Europi.
Hrvatski mljekari plaču nad proizvedenim mlijekom
Iako narodna izreka kaže da ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom, moglo bi se parafrazirati da proizvođači mlijeka u Hrvatskoj imaju razloga plakati nad proizvedenim mlijekom. Dok je Europska komisija morala kazniti neke države članice (Njemačku, Nizozemsku, Poljsku, Dansku, Austriju, Irsku, Cipar i Luksemburg), zbog prekoračenja kvota u proizvodnji mlijeka, Hrvatska je daleko od dostizanja nacionalne kvote od 700 milijuna kilograma. Prošle godine proizvedeno je oko 520 milijuna kg mlijeka. Inače, domaća potreba za mlijekom iznosi najmanje 900 milijuna, pa ni ne čudi sve veći uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda. Od ulaska Hrvatske u EU, uvoz gotovog mlijeka povećan je za gotovo četiri puta. Hrvatski mljekari naglašavaju da je u Hrvatskoj proizvodnja mlijeka vrlo skupa, jer je PDV na repromaterijal isti kao i za drugu robu, koja nije od strateškog nacionalnog interesa. Stoga su npr. slovenski proizvođači, koji imaju stopu poreza na repromaterijal od 11%, već u startu konkurentniji od hrvatskih poljoprivrednika, koji se s pravom pitaju, želi li hrvatska vlada uopće domaću proizvodnju mlijeka, jer nema konkretnih poteza kojima bi se ovaj negativan trend zaustavio. Hrvatski građani imat će sve manje priliku kupovati mlijeko proizvedeno u Hrvatskoj, jer je primjerice u siječnju ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka bila za 3,5 % manja u odnosu na lanjski siječanj, a proizvodnja mlijeka za piće je pala za 15,7 %. Svakako treba naglasiti da je još 2012. godine otkupna cijena mlijeka, gornjeg razreda kvalitete, bila viša od četiri kune po litri da bi postupno opadala i u ožujku 2014.g. pala na svega 2,5 kune. No, nisu problematične samo niže cijene za svježe mlijeko, koje nude velike mljekare, već i to što su ukinute neke vrste poticaja, druge su se prestale isplaćivati ili dolaze s velikim zakašnjenjem. Tako je predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka, Darko Grgat naglasio da je Hrvatska vrlo vjerojatno svjetski kuriozitet po činjenici da je u 4 godine, promijenjeno 3 različita načina obračuna i isplate državnih poticaja za proizvodnju mlijeka.
Održan Stručni savjet za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka
U Ministarstvu poljoprivrede početkom travnja održan je Stručni savjet za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka, na kojem se razgovaralo o akutalnom stanju u proizvodnji, preradi mlijeka i mliječnih proizvoda, provedbi “Mliječnog paketa u RH kroz razvoj proizvođačkih organizacija, potporama za proizvođače mlijeka, te Programu za ruralni razvoj. Na sastanku su članovima Savjeta dane i informacije oko novosti i izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu, te o postojećim i budućim kreditnim linijama za poljoprivredu. Članovi Savjeta su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatske veterinarske komore, Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka, Proizvođačke organizacije Drava-Sava, Udruge Mliko, GIU Croatistočar, Dukata, Megglea, Vindije, Udruge male mljekare, Hrvatske obrtničke komore, CroMilka, savjetodavne službe, Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka, Koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje, Udruge Bilogora, Agrokora, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Agencije za poljoprivredno zemljište, Veterinarskog fakulteta. Iako je Republika Hrvatska brojčano s 58.815 isporučitelja mlijeka koji su isporučivali 540.798.806 kg mlijeka u 2003. godini došla na oko 10.000 isporučitelja u 2015. godini, isporučena količina mlijeka ostala je na otprilike istoj razini (522.694.451 kg).
