LAG (lokalna akcijska grupa) je udruga s usvojenim statutom, definiranim ciljevima i usvojenom lokalnom razvojnom strategijom. Predstavlja ruralno područje s više od 5.000, a manje od 150.000 stanovnika.
Učinkovita raspodjela dobivenih sredstava
LAG obuhvaća jasno definirano zemljopisno područje te stanovnike jednog ili više naselja, unutar dvije ili više jedinica lokalne samouprave. Naselje u sklopu LAG-a ne smije imati više od 25.000 stanovnika. Grupa okuplja predstavnike javnog, privatnog i civilnog sektora koji se dogovaraju o prioritetima razvoja zajednice u kojoj žive i djeluju. Predstavnici gospodarskog i civilnog sektora čine najmanje 50 % upravljačkog tijela LAG-a. Također, vodi se računa o zastupljenosti žena i mladih u upravljanju i odlučivanju.
Članovi LAG-a mogu biti fizicke i pravne osobe, profesionalne organizacije i savezi, trgovačka društva, lokalni politički predstavnici, udruge, mediji, mladi i ostali zainteresirani gra đani.
Osobitost LAG-ova je prepoznavanje specifičnih potreba jednog lokaliteta, te učinkovitije kanaliziranje dobivenih sredstava. Zato je prilikom pokretanja LAG-a neophodno napraviti detaljnu analizu lokalnog ruralnog područja u svrhu utvrđivanja dobara kojima neko područje raspolaže (ljudi, aktivnosti, okoliš, baština, stručna znanja). LEADER (akronim od francuskog naziva «Poveznica između djelovanja u ruralnom razvoju») je metoda prijenosa ruralnog razvoja u njegove lokalne zajednice. Razvio se kao inicijativa u ranim devedesetim godinama da bi u svom 4. razdoblju (2007.- 2013.), pod nazivom Os LEADER postao sastavni dio europske politike ruralnog razvoja.
„Odozdo prema gore“
Pristup LEADER uključen je u provedbu ruralnog razvoja u Hrvatskoj kroz program IPARD. Kad LAG-ovi postupaju prema LEADER konceptima, naglasak se stavlja na zajedničku strategiju razvoja temeljenu na specifičnostima određene regije. Važan je pristup „odozdo prema gore», u kojem projektna inicijativa dolazi izravno iz regije uz uključivanje partnera i javnosti. Javnost i građani bivaju informirani i uključeni u odlučivanje o svojem mjestu. LEADER osim decentralizacije potiče inovativnost lokalnih zajednica u pokretanju novih djelatnosti. Glavni koncept LEADER pristupa je da su, s obzirom na raznolikost europskih ruralnih područja, razvojne strategije učinkovitije i uspješnije ako se o njima odlučuje na lokalnoj razini.
Putem sudjelovanja u radu LAG-ova može se unaprijediti uvjete gospodarenja u poljoprivredi i razviti turizam baziran na ukupnim potencijalima područja. Takođ er, postiže se učinkovitost korištenja raspoloživih ljudskih, prirodnih i gospodarskih potencijala i stvara održivi lokalni razvoj.
Ostanak stanovništva u ruralnim područjima
Rad LAG-ova može utjecati na zadržavanje ljudi u ruralnim sredinama, pripomoći uključivanju žena i mladih u odlučivanja, utjecati na stvaranje radnih mjesta. Kroz rad akcijskih grupa potiču se tradicijski obrti, promoviraju novi lokalni proizvodi, stvara bolja konkurentnost u proizvodnji hrane, te organiziraju djelatnosti kroz koje se seosko i gradsko stanovništvo susreću. Od LAG-ova se očekuje da se udružuju s lokalnim i međunarodnim grupacijama sličnih ciljeva. Najčešći oblik financiranja LEADER projekata su svjetski grantovi. Ti se grantovi sufinanciraju iz fondova EU i nacionalnih javnih fondova. U APPRRR-u smo doznali da će LAG-ovi će moći koristiti sredstva IPARD programa za vrijeme trajanja IPARD programa tj. do početka primjene Programaruralnog razvoja za razdoblje 2014.- 2020. U novom proračunskom razdoblju EU-a, LAG-ovi će moći koristiti sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, ali i ostale fondove EU-a: Europski fond za regionalni razvoj, Europski ribarski fond, Europski socijalni fond i dr. Uskoro će se LAG-ovi moći natjecati za IPARD sredstva mjeru 202. U Hrvatskoj danas postoji 43 LAG-a koji se nalaze u svim županijama. LAG Gorski kotar, prvi je hrvatski LAG registriran početkom 2009. godine, a nastao je u hrvatskonizozemskoj suradnji udruga na projektu «Održiva budućnost ruralnih područja Hrvatske» financiranom sredstvima potpore nizozemske Vlade iz fonda MATRA. LAG-ovi Vallis Colapis, Četiri rijeke i Laura registrirani su iste 2009. godine, a nastali su u okviru projekta financiranog iz programa PHARE 2005. U okviru partnerskog projekta češke i hrvatske udruge «Sudjelovanje stanovnika u održivom razvoju regije» nastao je LAG PRIZAG (Prigorsko-zagorski LAG) financiran sredstvima programa PHARE 2006 i registriran na samom početku 2010. Poljoprivredne aktivnosti imaju osobito značajnu ulogu u ruralnom razvoju u novim zemljama članicama. Politika ruralnog razvoja sve je važniji dio Zajedničke poljoprivredne politike (CAP). Ona promovira održivi razvoj u europskim ruralnim područjima, a uključuje gospodarska, socijalna i ekološka pitanja. Više od polovice stanovništva u EU živi u ruralnim područjima koja pokrivaju 90% teritorija Unije. U okviru politike ruralnog razvoja EU LAG-ovi i LEADER su dokazano dobar sustav pridonošenja poboljšanju kvalitete života na selima. Ruralni razvoj treba razumjeti i podržati kao dugotrajan i zahtjevan proces kojeg treba osmišljavati lokalno. Proces ruralnog razvoja uvelike doprinosi procesu demokratizacije društva i decentralizacije vlasti. Prema podacima UNDP-a na raspolaganju će nam biti 350 milijuna eura godišnje za ruralni razvoj iz postpristupnih fondova EU.
Poljoprivrednici, provjerite na internetskoj stranici http://www.hmrr.hr/hr/leader/hrvatski-lagovi/ da li je vaše podrucje ukljuceno u vec postojeci AG. Ako jeste, ukljucite se u rad LAG-a jer cete tako lakše utjecati na razvoj svoje proizvodnje. Ukoliko ste izvan LAG-a, inicirajte osnivanje nove grupe. Sudjelujte aktivno u stvaranju svoje buducnosti.
U promoviranju, pojašnjavanju i zagovaranju pristupa LEADER naglašenu ulogu imaju organizacije civilnog društva, posebno Hrvatska mreža za ruralni razvoj i njene članice. Ljubaznošću predsjednice HMRR-a gđe Višnje Jelić Mück, doznali smo sljedeće informacije:
Tko može inicirati osnivanje LAG-a?
U praksi su inicijatori najčešće jedinice lokalne samouprave – općine i gradovi koji žele oformiti lokalno razvojno partnerstvo i udruge koje potiču ruralni razvoj, zatim stanovnici dotičnog područja , regionalne razvojne agencije i županije. Poticaj osnivanju može biti kratak i brz, ali osnivanje LAG-a je proces koji, želimo li uspješno i održivo partnerstvo, iziskuje dulje vrijeme – okvirno barem godinu dana. Ni to razdoblje nije propisano i ne traje jednako u svim sredinama. Proces stvaranja LAG-a podrazumijeva razumijevanje pristupa LEADER i mogućnosti koje pruža višesektorsko zajedništvo, međusobno upoznavanje i povezivanje članova budućeg partnerstva, poznavanje lokalnih resursa, problema i ciljeva, te mehanizama za njihovo dostizanje. Uspješan LAG u pravilu se stvara kroz trening u više modula, iziskuje učenje i angažman polaznika u slobodno vrijeme, te vođenje od strane iskusnog moderatora koji će aktivirati potencijale polaznika. Najbolje je kad članovi budućeg LAG-a sami izrade svoju lokalnu razvojnu strategiju. Izrada strategije daje smisao partnerstvu i usmjerava njegovo djelovanje.
Koliko su hrvatski LAG-ovi aktivni i spremni za ulazak u EU?
LAG-ovi, uz rijetke iznimke, nisu dovoljno pripremljeni za Europu. Namjenska potpora iz mjere 202 IPARD-a još im uvijek nije dostupna. Čeka se nacionalna akreditacija i jednokratna potpora koja će im pomoći da se organiziraju i razviju djelovanje. U nekim su zemljama, npr., u Sloveniji i Češkoj, prije pristupa u EU razvijeni domaći LEADER programi kroz koje su se ruralne zajednice na jednostavan način obučavale za zahtjevnije europske grant sheme. Treba istaknuti da je u takvim uvjetima, gotovo bez ikakvih ohrabrenja i potpora, ipak stvoreno gotovo pedeset LAG-ova. Sama ta činjenica svjedoči o zanimanju i volji žitelja ruralnih krajeva. Vjerujemo i kako je pristup LEADER prihvatljiv i uvjerljiv kao mehanizam koji može dovesti do preokreta u razvoju ruralnih sredina.
Što je potrebno promijeniti u lokalnim zajednicama da se bolje pripremimo na povlačenje postpristupnih fondova?
Suštinska je potreba ojačati sposobnosti lokalnih zajednica, dati im veću autonomiju i mandat za rješavanje pitanja na lokalnoj razini. Naravno, treba ih za to i osposobiti.
Jesu li efikasniji u prikupljanju sredstava manji ili veći LAG-ovi?
U trenutnoj situaciji, u kojoj se LAG-ovi snalaze kako znaju i umiju, efikasniji su oni koji imaju sposobno vodstvo u smislu projektnog menadžmenta i punu podršku svojih JLS-ova. Nekoliko LAG-ova, npr. Vallis Colapis ili Srijem, koriste iskustvo iz prethodnog razdoblja, prije formiranja LAGa, kad su pripadajuće JLS odlučile obučiti skupinu predstavnika svog područja kako bi iskoristili dostupne potpore, domaće i/ili međunarodne (prekogranična suradnja, pomoć u poslijeratnoj obnovi i sl.). U ovoj fazi financijska podrška JLS-ova je presudna – i kad im se odobre prva sredstva potpore IPARD-a, LAG-ovi će morati premostiti razdoblje pred-financiranja, tj. dobit će povrat samo onih sredstava koja su zaista potrošili i to bez PDV-a i doprinosa. Dakle, trebaju razumijevanje i podršku svojih općina i gradova koji u tome nalaze smisao, odnosno ulog koji će im se vratiti. S druge strane, male ruralne općine zaista su siromašne i pitanje je jesu li svojim budžetima uopće dorasle tom izazovu.
Kako stupiti u kontakt s potencijalnim inozemnim partnerskim LAG-ovima?
Dok ne budu prihvaćeni u okviru europskog programa LEADER, naši LAG-ovi ne mogu razvijati ravnopravnu suradnju s LAGovima iz zemalja EU. No postoje različite europske sheme suradnje koje mogu koristiti kao udruge – Grundtvig, Europa za građane, IPA – sve komponente osim (ironično) V. – Ruralni razvoj, itd. Mnoge korisne informacije dostupne su preko ELARD-a – Europske LEADER mreže za ruralni razvoj. Kad jednom postanu dio europske obitelji LAG-ova, naši će LAG-ovi tim putem moći tražiti najprihvatljivije partnere za određeno razvojno pitanje. HMRR informira članove o mogućnostima suradnje.
Koji su sve fondovi dostupni ili će biti dostupni poslije 01.07.2013. godine za LAG-ove u RH?
Trenutno je u sklopu IPARD programa dostupna mjera 202 „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja, te se uskoro očekuje objava pravilnika i prvog natječaja. U tijeku je i izrada Programa ruralnog razvoja u kojem će biti će navedene i mjere koje će biti dostupne korisnicima, među njima i LAG-ovima, tijekom programskog razdoblja 2014-2020 za EPFRR (EAFRD) fond.
Kako se jedan OPG, zadruga ili d.o.o. registriran za poljoprivrednu djelatnost može okoristiti putem članstva u LAG-u?
U prvoj fazi odobrenja LAG-ova u okviru IPARD-a, OPG, zadruga ili d.o.o. kao podnositelji prijava na mjere IPARD-a dobit će dodatne bodove u ocjeni zahtjeva ako su njihovi projekti sukladni lokalnoj razvojnoj strategiji LAG-a. Kao članovi LAG-a mogu utjecati na definiranje strateških smjerova razvoja svog područja. Mogu inicirati i ostvarivati suradnju s LAG-ovima s drugih područja i/ili drugih zemalja u aktivnostima kojima se bave. Mogu razmjenjivati znanje i iskustvo, prenositi dobru europsku praksu na područje svog bavljenja, širiti horizonte itd.
Da li će se LEADER nastaviti i poslije 2013?
Svakako očekujemo nastavak LEADERa. U Europi će se očekivano razvijati u okviru nove sheme tzv. “razvoja kojeg vodi zajednica” (community-led local development – CLLD) što uključuje bitno veći broj fondova koji sudjeluju u financiranju razvoja ruralnih područja. Povezani su u tzv. “zajedničkom strateškom okviru” – uz Fond za poljoprivredu i ruralni razvoj, tu su i Fond za regionalni razvoj, Socijalni i Kohezijski fond te Fond za pomorstvo i ribarstvo. Intencija je integrirati različite europske politike, pored poljoprivredne, u financiranju ruralnog razvoja što svakako znači i veliko proširenje područja djelovanja. Ne znamo još u kojoj će se mjeri Hrvatska kao nova pristupnica uključiti u ta europska usmjerenja. Naš Program ruralnog razvoja koji je u izradi dat će odgovor na to pitanje.
