Korist i primjena rajčice
Rajčica je jedan od najbogatijih prirodnih izvora vitamina C, a sadrži i dosta vitamina B. Od minerala bogata je kalijem, natrijem, magnezijem, bakrom i željezom, kojeg ima više od piletine, ribe i mlijeka. Važan je izvor karotenoida u prehrani, posebno likopena. Osim što povećava izlučivanje vode iz organizma, pozitivno djeluje na srce i krvotok, regulira probavu i snizuje krvni tlak. Likopen svojim snažnim antioksidativnim djelovanjem neutralizira slobodne radikale u organizmu. Nekoliko epidemioloških studija potvrđuje smanjenje rizika od karcinoma u slučaju većeg konzumiranja proizvoda od rajčice.
Uzgoj rajčice
Uzgaja se kao jednogodišnja zeljasta biljka, koja naraste na visinu od 1-3 metra, te se uobičajeno uzgaja uz potpornje. Samooplodna je, minimalna temperatura potrebna za klijanje sjemena je 13 °C, a optimalne temperature za rast i razvoj rajčice su oko 20 °C. Od oplodnje do tehnološke zrelosti ploda potrebno je 7-9 tjedana. Osim uobičajeno na otvorenom, uzgoj rajčice uspješno se obavlja i u zaštićenom prostoru gdje je zbog kontroliranja mikroklimatskih uvjeta moguć uzgoj tijekom cijele godine.
Najveći proizvođač rajčice u Europskoj uniji je Italija, koju slijede Španjolska, Grčka i Portugal. Hrvatska ostvaruje prinose od 34 t/ha, što je puno manje od prosječnih prinosa najvećih europskih proizvođača, pa svakako postoji prostor za unapređenje proizvodnje.
Troškovi proizvodnje U prikazanim troškovima se ističe trošak sanduka (24% troška), te troškovi berbe (22% troška) i zalamanja zaperaka (12%). Berbe se kod uzgoja za svježu potrošnju provodi višekratno zbog nejednolikog dozrijevanja plodova. Prikazani prihod ne uzima u obzir poticaje. Pod troškom unajmljene mehanizacije misli se na strojnu berbu, koja se prakticira kod rajčice za preradu, i na koju otpada 15% troška. Dobit (bez uključenog fi ksnog troška) kod uzgoja za preradu je znatno manja nego kod uzgoja za svježu potrošnju, ali i uz znatno niže troškove. Ovdje se analizira uzgoj u negrijanom plasteniku s jednom lađom, gdje je početak sadnje 30. ožujka, a početak berbe 1. do 15. lipnja. S berbom se u negrijanom plasteniku završava u rujnu. Kao najveći izdvaja se trošak berbe na koji otpada 24%.
Hidroponski uzgoj rajčice – visoko profitabilan
Hidroponski uzgoj rajčice ističe se kao visoko profitabilan. No uz uvjet ostvarenja visokog prinosa sa čim više plodova prve klase, koji svojom cijenom može opravdati visoke troškove proizvodnje. Od troškova se prvenstveno izdvaja trošak grijanja (34% troška). On se može smanjiti primjenom jeftinijih energenata (plin, alternativni načini grijanja-topli izvori, bioplin). Problemi se mogu javiti s plasiranjem proizvoda, budući da naši kupci još uvijek nemaju naviku većeg trošenja rajčice izvan sezone.
Rajčica je svakako zanimljiva kultura za uzgoj, ali uz potrebu ulaganja u povećanje prinosa. Čime bi spuštanjem cijene koštanja kilograma mogli biti konkurentni na tržištu. Danas je na globalnom tržištu, posebno u segmentu rajčice za preradu, apsolutna dominacija Kine. Kina može ponuditi rajčicu po cijeni kojoj ne mogu konkurirati europski proizvođači. Stoga se možda bolje okrenuti uzgoju konzumne rajčice, uz poticanje potrošača na konzumaciju domaćeg proizvoda, isticanjem prednosti u vidu očuvanja domaće proizvodnje, smanjenja troškova transporta i slično.
