U Zagrebu je održana konferencija pod nazivom Strateška transformacija biogospodarstva koju su zajednički organizirali Hrvatska poljoprivredna komora i Energetski Institut Hrvoje Požar, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i šumarstva. Kao strateški cilj Hrvatske, biogospodarstvo ima značajan potencijal za otvaranje novih radnih mjesta, poticanje inovacija i jačanje ruralnih područja kroz decentralizaciju.
Biogospodarstvo predstavlja inovativni ekonomski model koji se oslanja na biološke resurse i principe održivosti. Obuhvaća više sektora, uključujući održivu poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, sigurnost opskrbe hranom, korištenje biomase u industriji, te zaštitu bioraznolikosti i okoliša. Njegov razvoj ključan je za rješavanje globalnih izazova poput klimatskih promjena i iscrpljivanja resursa.
Kako do većeg i bržeg razvoja biogospodarstva?
Tijekom konferencije provedeno je istraživanje prema zadanim metodologijama u okviru Obzorovih projekata Boost4bioest i Ribes te internog projekta Bieco-up. Rezultati konferencije poslužit će kao stručna podloga donositeljima Strategije, za donošenje odluka. U tijeku je i javna rasprava o Europskoj strategiji biogospodarstva, kao i završna faza nacionalne Strategije. Nakon toga se očekuje definiriranje akcijskih planova.
Da bi se biogospodarstvo razvijalo, potrebna je jača institucionalna povezanost na nacionalnoj razini te donošenje akcijskih planova i Strategije. Naime, unatoč prepoznatom potencijalu, na konferenciji je identificirano nekoliko ključnih prepreka koje usporavaju razvoj biogospodarstva u Hrvatskoj. Nedostatak financijskog okvira ciljanog za razvoj biogospodarstva, uključenost većeg broja dionika, prebacivanje odgovornosti i koordinacija, problemi su koje valja rješavati. Za rješavanje ovih problema predloženo je osnivanje Agencije ili Ministarstva za biogospodarstvo na nacionalnoj i srednjoeuropskoj razini, te usmjeravanje infrastrukture prema potrebama biogospodarstva. Također, nužna je daljnja komercijalizacija inovacija, otvaranje novih radnih mjesta i revizija Strategije za deset godina.
Strategija biogospodarstva
Izrada nacrta Strategije biogospodarstva do 2035. zahtijeva opsežnu međuresornu suradnju, s obzirom na to da biogospodarstvo obuhvaća različite sektore koji se oslanjaju na biološke resurse i principe održivosti. Uz Ministarstvo poljoprivrede, kao koordinatora procesa izrade Strategije s fokusom na poljoprivredu, u istom sudjeluju Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, zaduženo za ekonomski razvoj, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije koje je ključno za osiguravanje financijskih sredstava iz EU i poticanje regionalnog razvoja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje podržava istraživanje, inovacije i razvoj ljudskih potencijala u biogospodarstvu, Centar kompetencija i druge institucije. Održivost poljoprivredne proizvodnje ribarstva i akvakulture, sigurnost opskrbe hranom i korištenje biomase u industriji, zaštita bioraznolikosti i okoliša gotovo da su postali imperativ. Upravo se to postiže razvojem biogospodarstva.
–Strategija je u pripremi, usuglašavaju se stavovi i zaključci ministarstava jer se radi o međuresornoj suradnji, ne samo o Ministarstvu poljoprivrede. Važno je detektirati elemente koji će pomoći politici u davanju jasnijih smjernica za razvoj biogospodarstva. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i šumarstva aktivno sudjeluje i na razini EU u razgovorima o biogospodarstavu, sve važnijoj i prisutnijoj temi. Vjerujem da će svi dionici ovakvih radionica, a u skoroj budućnosti i industrija, prepoznati važnost i uključiti se u razgovore, kazao je Dalibor Janda, ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i šumarstva.
Puno je učinjeno, dosta posla je pred nama, no, na razini EU, kada je riječ o razvoju biogospodarstva, dodao je, Hrvatska je u zlatnoj sredini. Na razini EU intenzivno se razmišlja i radi na strategiji EU biogospodarstva. Po Jandinim riječima, kao članica EU, Hrvatska nema obvezu, ali je odlučeno da će se ići u izradu Strategije. Bit će to polazna točka za učinkovito korištenje EU fondova za te namjere.
Određena iskustva imamo, kazao je Janda i u obnovljivim izvorima energije – elektranama na bioplin i biomasu. Pored toga, Hrvatska je je i jedna od prvih zemalja pionira istraživanja i razvoja proizvoda temeljenih na mikrobnoj biomasi (pekarski kvasac, vino, pivo, fermentirani proizvodi prehrambene industrije i dr.). Važan segment u preradi drva je proizvodnja drvenih peleta, briketa i drugih drvnih goriva. Nakon poljoprivrednog, biogospodarstvo se treba širiti i na druge sektore – na kemijsku, tekstilnu, farmaceutsku i dr. industrije. Naime, trenutno najveći segment biogospodarstva čine primarni sektori – poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i prehrambena industrija.
Prioritet je povezivanje
Kako je kazala Tajana Radić iz Hrvatske poljoprivredne komore, voditeljica Odjela za poljoprivrednu politiku, inovacije i međunarodnu suradnju, do sada je održano 20-ak radionica na ovu temu. Kako bi došlo do snažnijeg i ozbiljnijeg pokretanja, OPG-ovi bi trebali biti udruženi u proizvođačke organizacije, zadruge i sl., ili pak koncentrirani na određenom mjestu. Svako obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje se razvija u smjeru proizvodnje ima dva dijela – inovativni dio i tradicionalni, onako kako su radili naši stari, poput skladištenja/spremanja krumpira u zemlji i sl.
Uz postojeće, tradicionalne načine, uče se i primjenjuju nove tehnologije koje obiteljskim gospodarstvima omogućuju maksimalno iskorištenje svih dijelova tijekom prerade. Zanimljiv i koristan je bio projekt o zbrinjavanju rezidualnih ostataka iz maslinika i vinograda koji ne bi trebali ostati u tlu. Naime, po hektaru bude oko tri tone ostatka koji se uglavnom spaljuju, a mogu se iskoristi kao novi proizvod. Isto tako, nakon striženja ovaca veliki problem je bilo zbrinjavanje ovčjeg runa od kojeg se, inovativnim rješenjima proizvodi ekološko gnojivo, što je također novi proizvod. Tu su i ljuske od jaja i drugi nusproizvodi koji se itekako mogu iskoristiti i tržištu ponuditi posve novi proizvod.
Za uspješnu stratešku transformaciju biogospodarstva prioriteti su povezivanje svih dionika u gospodarstvu, utvrđivanje i uklanjanje prepreka, održivo upravljanje prirodnim resursima, poticanje znanstveno-istraživačkog rada, mapiranje raspoloživosti i potražnje za biomasom i identificiranje i promicanje odabranih lanaca vrijednosti u biogospodarstvu. Također, od iznimne je važnosti razvijanje svijesti ljudi i promicanje potrošnje domaćih proizvoda biogospodarstva.
