Sektor sjemenarstva ipak bilježi pozitivne trendove u sezoni 2023.-2024., istaknuo je Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu koja je i nadležna institucija za nadzor sjemenskih usjeva za certifikaciju sjemena i za priznavanje sorti, na nedavnom Danu polja Bc Instituta u Osijeku.

Imamo 22,700 hektara sjemenskih usjeva, što je blagi rast u odnosu na godinu prije od 2 posto. Ističemo da imamo oko 65,000 tona certificiranoga sjemena. Kada govorimo o soji tu moramo naglasiti da imamo značajne pozitivne rezultate. Više od 11.000 tona certificiranog sjemena soje, odnosno 6.700 hektara sjemenskih usjeva pod sojom stavlja nas na drugo mjesto na razini Europske unije. Kada govorimo o kukuruzu, tu je nažalost bitno različita situacija.

Dakle, imamo 1150 hektara sjemenskih usjeva kukuruza i ta brojka predstavlja određeni blagi pad u odnosu na godinu prije. Za razliku od soje gdje smo potpuno samodostatni, iako s obzirom na vremenske prilike pitanje je kakvoće sjemena soje koje će biti proizvedeno u ovoj godini, kod kukuruza je samodostatnost 50 do 60 posto naših potreba. Tu naravno postoje prilike za rast, ali treba uzeti u obzir i zahtjevnost ove proizvodnje. Ona traži puno ljudskog rada kao i vrlo snažnu međunarodnu konkurenciju, istaknuo je Karalić.

Foto: Ilustracija Gospodarski list

Prethodni članak    Sajmovi, izložbe, dani i festivali u listopadu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.