Na 3. Europskom kongresu mladih poljoprivrednika kojeg je organizirala Europska pučka stranka i na poziv hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir, ujedno i ambasadorice EPPovog natječaja za najboljeg mladog poljoprivrednika u Hrvatskoj, hrvatski pobjednik Ivan Veselić dobio je posebnu nagradu sponzora europskog natječaja za najboljeg mladog poljoprivrednika, zajedno s kolegom iz Rumunjske. Sponzori natječaja, tvrtka New Holland, te europska organizacija za zaštitu usjeva (European Crop Protection Association) prepoznali su Veselićev projekt kao najbolji.
Na Kongresu u Bruxellesu, uz pobjednika Veselića, sudjelovali su i ostali mladi poljoprivrednici iz Hrvatske, finalisti hrvatskog izbora koji se održao prošle godine, a Gospodarski list pratio je naše mlade uzdanice u europskoj prijestolnici, te pratio dvodnevna zbivanja. Hrvatsku delegaciju na zanimljivom putu u Bruxellesu je dočekala Marijana Petir, koja je tom prigodom izrazila zadovoljstvo što ima priliku raditi s mladima koji joj daju snagu da se još više bori i radi kako bi poboljšala položaj hrvatskog seljaka. Na kongresu koji je trajao 06. i 07. 04. 2016. iznesene su brojne informacije, no većina je upućivala kako broj mladih poljoprivrednika u Europi konstantno pada, te kako proračun EU za poljoprivredu, koji je do sada iznosio oko 42 %, u budućnosti možda više neće iznositi toliko, a kao moguće rješenje se navodi i veće iskorištenje sredstava iz tzv. Kohezijske politike.
Mladi su poljoprivrednici budućnosti
No, ne treba se bojati za budućnost poljoprivrede dokle god imamo mlade, inovativne, motivirane i osviještene poljoprivrednike. Bez mladih bi se urušio cijeli sustav poljoprivrede. Današnja poljoprivreda proživljava tehnološku revoluciju, mnogi smatraju kako je ona staromodna. Mladi su budućnost, a mogu proizvoditi više uz manje resursa, naveo je Luis Mira, generalni tajnik portugalske farmerske konfederacije.
Bilježi se pad mladih poljoprivrednika od 2000. godine, posebno u Španjolskoj i Portugalu, dok u Poljskoj, Njemačkoj i Austriji na jednog starijeg poljoprivrednika dolazi gotovo 3 mladih. Zajednički cilj EU trebao bi biti vraćanje poljoprivrede na velika vrata. Na Kongresu se navodila i teška situacija u poljoprivredi u posljednje dvije godine, te povećan uvoz proizvoda koji su često povoljniji, naspram europskih koji su kvalitetniji. Modernizacija proizvodnje, poticanje inovativnosti, obrazovanje, zadržavanje mladih u ruralnim područjima, te manje zagađenje okoliša uz „zeleniju“ poljoprivredu, jasne su smjernice kojoj trebaju težiti sve članice EU.
Brojni zanimljivi i održivi projekti
Na Kongresu se okupilo oko 200-tinjak mladih iz 17 zemalja članica, a 11 predstavnika koji su ušli u finale, predstavilo je svoje projekte u Bruxellesu. Nagradu stručnog povjerenstva za najbolje projekte dobili su mladi iz Bugarske i Grčke. Predstavnik Bugarske izložio je inovativni sustav za nadziranje košnica i pčelinjaka. Osmislili su uređaj putem kojeg prikupljaju razne podatke unutar košnica (buku, vlažnost, temperaturu), te uz korištenje postojeće mreže, dobivene podatke proslijeđuju na server. Tako se jednostavno može pratiti stanje na zaslonu računala, što pridonosi smanjenju troškova i vremena. Grci su organizirali organsku proizvodnju ekstra djevičanskog maslinovog ulja, a kod berbe maslina koriste strojeve koje proizvodi lokalna zajednica. Strojevi skupljaju plodove koji padaju na mrežu oko stroja, te se kasnije urod jednostavno prebaci na hrpu. Projektom su zadržali mlade na ruralnom području i navode kako je njihov projekt kombinacija tradicije i održive poljoprivrede. Portugalski predstavnik uglavnom se bavi organskim (ekološkim) vinogradarstvom. Na oko 6 ha uzgaja grožđe bez koštica. U staklenicima i plastenicima ima stolno grožđe, na oko 90 ha razno povrće, a na eksperimentalnim površinama uzgaja grožđe s okusom manga i drugim okusima i mirisima. Njegov projekt nagrađen je kao najinovativniji. Španjolska predstavica, čiji je projekt prepoznat kao najodrživiji, bavi se uzgojem konja i preradom kobiljeg mlijeka u poseban suhi ekstrakt, koji kasnije koristi u kozmetičkoj industriji. Valja istaći kako se latvijska predstavnica bavi uzgojem dinja i lubenica, što je interesantno zbog klimatskog područja s kojeg dolazi, te rumunjski projekt „Pčele u školama“, gdje se učenici u ovakvoj školi u prirodi mogu upoznati s osnovama marketinga, računovodstva, pčelarstva, izradom svijeća od voska, učincima i blagodatima meda i brojnim drugim.
Sponzori prepoznali hrvatski projekt
Marijana Petir predstavila je hrvatskog predstavnika, te istaknula da su svi mladi imali sjajne projekte, a ovdje su ih dovele njihova kreativnost i inovativnost, hrabrost da ne posustanu pred preprekama, ali i velika ljubav prema poljoprivredi iz koje su nastali čudesni projekti. Zahvaljujem im jer unaprjeđuju seoski prostor, štite okoliš, čuvaju naše vrijednosti i proizvode hranu. Oni su moji junaci i moja motivacija. Svatko poseban na svoj način, a među njima jedan ipak izuzetan, rekla je Petir. Ivan Veselić navodeći kako je tržište ekološke hrane u stalnom usponu, s jedne strane kao svojevrsni trend, a s druge kao jedini ispravni i dugoročno održiv način proizvodnje hrane, rekao je da ima potencijala za razvoj i kako vjeruje u pozitivnu budućnost svog poslovanja. Vođen ljubavlju prema prirodi i poljoprivredi odmah poslije srednje škole preuzeo sam OPG od svojih roditelja. Osnovna djelatnost kojom se bavimo je ekološka proizvodnja voća i povrća, rekao je Veselić.
Za ekološku poljoprivredu naveo je da pozitivno utječe na turizam i gospodarstvo u cjelini, te otvara nove proizvodne mogućnosti i radna mjesta, ostvaruje brojne ekološke, demografske, sociološke i ekonomsko financijske učinke. Realizacijom planiranog ulaganja otvorila bi se nova perspektiva razvoja za lokalno stanovništvo, barem djelomično zaustavilo iseljavanje mladih iz ruralnog područja, ili pak pružila prilika onima srednje do zrele dobi za dostojan život na selu. Svojim primjerom mogu pokazati i dokazati da postoji jedna druga opcija života na selu, te potaknuti ljude na bavljenje ekološkom proizvodnjom kako bi se dugoročno bogata prirodna i kulturna baština sačuvala i za buduće naraštaje. Na kraju, mogu reći da ekološka poljoprivreda za mene nije samo posao, već i stil života, završio je svoje izlaganje samouvjereni Veselić. Za svoj projekt nagrađen je putovanjem u Grčku i Italiju gdje će boraviti na inovativnim poljoprivrednim imanjima. To će biti novo iskustvo za mene i moju obitelj, jer ćemo iskusiti nešto novo, inovativno što će možda koristiti i za unapređenje mZahvaljujem im jer unaprjeđuju seoskioje proizvodnje, poslije dobivenog priznanja rekao je mladi Ivan Veselić. Nema sumnje kako su mladi poljoprivrednici pokazali da mogu, znaju i žele, samo im trebamo osigurati uvjete i poticati ih da budu što uporniji i kreativniji u svojim naumima. Zbog nas samih, naše budućnosti i samodostatnosti!
