Detektirati najveća ograničenja u razvoju kratkih lanaca opskrbe i iznaći moguća rješenja, pojačati suradnju s javnim sektorom te sagledati nove prilike koje nudi europska zajednička poljoprivredna politika, samo su neke od tema o kojima se gvorilo na prvoj KLOnferenciji kratkih lanaca opskrbe održanoj sredinom svibnja u baranjskom mjestu Lug.
Okupljanje relevantnih stručnjaka, predstavnika kratkih opskrbnih lanaca i vlasnika OPG-ova organizirao je kratki opskrbni lanac (KLO) Plodovi.hr pomoću bespovratnih sredstava iz Nacionalne ruralne mreže Zajedničke poljoprivredne politike.
Neophodna veća suradnja i udruživanje
Osnivač online tržnice i kratkog lanca opskrbe Plodovi.hr. Ivan Lauc iz Osijeka, na početku konferencije, sudionike je upoznao s razvojem tehnologije i održivog poslovnog modela za efikasne i konkurentne kratke lance opskrbe. On se time intenzivno bavi unazad pet godina. Njegov vlastiti kratki opskrbni lanac koristi oko 100 proizvođača te još dva kratka lanca E-selo.hr i Growtovchani.com. No, Lauc smatra kako je neophodna veća suradnja i udruživanje takvih lanaca diljem Hrvatske.
–Želimo pomoći malim proizvođačima da budu uspješni na tržištu te ih potaknuti da se udruže u skupine kratkih opskrbnih lanaca. Teme su nam vezane i uz nadolazeće projekte i prilike koje su sada tu i koje proizvođači trebaju iskoristiti u planu zajedničke poljoprivredne politike, rekao je Lauc.
Dosadašnja praksa pokazala je kako su takve platforme iznimno atraktivne proizvođačima. Riječ je o najkvalitetnijim i najjeftinijim kanalima prodaje prilagođenim problemima te potrebama i proizvođača i kupaca.
Primjeri dobre prakse
Primjere dobre prakse iznijele su predstavnice kratkih lanaca opskrbe u najjužnijoj i najsjevernijoj županiji.
Doroteja Nikolić iz Metkovića, osnivačica KLO “Putujuće lubenice i mandarine” iz zlatne doline, kao inženjerka agroekonomike, promišljala je sedam godina kako malim proizvođačima olakšati plasman proizvoda. Okupila je oko 15 – ak proizvođača i sada ta udruga dostavlja svoje proizvode duž cijele hrvatske obale, od Dubrovnika do Rijek. U zimskim mjesecima s agrumima dolaze na područje od Osijeka, pa sve do Vukovara.
–Mi smo krenuli prije 5 godina, dugo sam razmišljala kako kupcima vratiti povjerenje da je riječ o domaćim proizvodima koji nisu prepakirani, nisu preprodani već su izravno nabavljeni od domaćih proizvođača. Povjerenja sada ima sve više, upravo zahvaljujući ovakvim konferencijama i alatima. S njima se proizvodi mogu pratiti, pa kupci mogu vidjeti da je to sve legalno. Od proizvođača zahtijevamo kvalitetu, hrana doista mora biti kao lijek, sve se daje na analizu, u tome smo jako strogi.
–Okupljamo 15 – ak proizvođača, sve ovisi o kulturama koje imaju na OPG-ovima. Iskreno se nadam da ćemo u novom programskom razdoblju uspjeti realizirati projekte. Koliko smo čuli, samo su dva projekta prošla, što je poražavajuće. Ovakve konferencije su nam izuzetno zanimljive, puno je tu novih informacija, svima nama cilj je isti. Sve treba objediniti i vidjeti koji nam je model najučinkovitiji. Tržište je ogromno, treba se informirati, ne treba biti lijen, onda se prilike i događaju. Svima koji budu tako djelovali dogodit će se isto što i nama. To je da nemamo dovoljno proizvoda u odnosu na potražnju, ističe sa zadovoljstvom zbog uspješnog poslovanja neretvanske udruge, Doroteja Nikolić.
Sve je digitalizirano i puno je lakše raditi
Još korak dalje napravili su međimurski proizvođači otvorivši “Međimurski štacun” na inicijativu osnivačice KLO “Najbolje ‘z Međimurja” Valentine Hažić. Riječ je o trgovini čiji su vlasnici poljoprivredni proizvođači koji tim putem plasiraju svoje proizvode.
–Uspostavljena je zadruga koja time upravlja. Radimo na prodaji unatrag 6 godina i uspješno poslujemo. Prodaja raste iz godine u godinu. Ono što nam uvijek nedostaje je količina proizvoda, kaže Valentina, posebna savjetnica za kratke opskrbne lance, za njihovu uspostavu i razvoj te vlasnica obrta AgroTina, koji je fokusiran na povezivanje proizvođača.
Prisjeća se i početka koji nije bio nimalo lak, no sudjelovanje u ekspertnim grupama, akumulirano znanje i iskustva drugih zemalja, posebice Austrije i Mađarske, motivirali su ju na pokretanje takve inicijative.
–Sada se to sve promijenilo, ručno pisanje ruta, primanje narudžbi u inbox, mailom, putem Facebooka, odlazi u prošlost. Sve je digitalizirano, puno je lakše za raditi. Istina da je i na poljoprivrednicima da prihvate takav način rada, aplikacije i načine funkcioniranja kratkih lanaca. To je nova dimenzija, ali i prilika za male poljoprivredne proizvođače. Jer oni jesu spas za hrvatsku poljoprivredu, ako će to politika kao takva prepoznati, odnosno poticati više nego do sada razvoj kratkih opskrbnih lanaca.
–Istina tu treba biti i inicijative i na lokalnim razinama. Novaca je bilo, ali do njih se nije došlo. Jedan od razloga je bio izostanak radionica za prijavitelje, gdje bi oni bili upoznati s nekakvim bitnim stvarima u provedbi. Vjerujem kako će to sad u programskom razdoblju biti posloženo, kaže Valentina.
Samoposlužni aparati na OPG-ovima atraktivni za plasman proizvoda
S razvojem brojnih ideja ta međimurska pionirka u razvoju kratkih opskrbnih lanaca nastavlja i dalje. Tako najavljuje i skoro postavljanje samoposlužnih aparata na OPG-ovima.
–Oni su uobičajeni na gospodarstvima diljem Europe, gdje imaju jako razvijenu prodaju. Kupci koji imaju naviku dolaziti na ta gospodarsva mogu uzeti iz aparata proizvod, a da nije nužno prisustvo člana domaćinstva. To olakšava rad i članovima gospodarstva koji u tom slučaju ne moraju primjerice raditi vikendom ili izvan radnog vremena, kaže Valentina.
Jača suradnja javne uprave i KLO
Suradnja između javne uprave i KLO ima za cilj bolju integraciju poljoprivrednih proizvođača u poljoprivredno-prehrambeni lanac, čime se osigurava veća konkurentnost na lokalnom tržištu a potrošačima nude i proizvodi s dodanom vrijednošću. No, u tom procesu suradnje postoji nekoliko izazova poput regulative i administracije, nedostatka financijskih sredstava, edukacije, pa nisu rijetki slučajevi gdje mali proizvođači ne uspijevaju sudjelovati u javnoj nabavi. Prema riječima Romea Jukića, pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj županije Osječko-baranjske, uspješno je uspostavljena suradnja s kratkim lancima opskrbe Plodovi.hr.
–Naša regionalna samouprava odnosno Osječko-baranjska županija izuzetno je zadovoljna suradnjom kroz koju su se Plodovi. hr pokazali u više navrata, sposobnim odraditi i razne manifestacije, catering, razne skupove koje organizira Županija, ili neki od gradova u Hrvatskoj. Nastojimo maksimalno podržati njihovu inicijativu, pa smo im financirali odlazak izvan Republike Hrvatske, kako bi se proizvodi naših proizvođača promovirali i stvorili brendovi.
–Treba kontinuirano podizati svijest o tome da kupovinom domaćih proizvoda upoznajete proizvođača, podržavate domaću ekonomiju, ostanak u Hrvatskoj. Naša su sva nastojanja kao javne uprave usmjerena ka tomu da ojačamo domaću proizvodnju i plasman tih proizvoda i u javne ustanove i otvoreni smo za sve oblike pomoći kako bi se to ostvarilo, napominje Jukić.
Foto pixabay.com
Mladi sve više traže zdrave proizvode
– Kad je u pitanju javna nabava, pravila su poznata i definirana su Zakonom o javnoj nabavi, no meni se čini da je tu više problem u proizvođačima koji nemaju povjerenja prema kratkim lancima opskrbe, odnosno koji još ne uviđaju kako na taj način mogu distribuirati svoje proizvode i doći do kupca. Neki proizvođači su doista postali iznimno kvalitetni, usko su se specijalizirali, stvorili brendove pa čak nemaju dovoljne količine da zadovolje potražnju, kaže Jukić dodavši kako se unatoč slabijoj platežnoj moći građana stvara jedan veliki sloj ljudi koji traži kvalitetne, zdrave proizvode, posebice mladi koji su sve više zainteresirani za zdrav način života.
Foto: Tihomila Jovanović
 Plodovi.hr){kind=link}