Izabran najbolji mladi poljoprivrednik u Hrvatskoj u 2018.

61

Ivan Gašić iz Beketinaca u Osječko-baranjskoj županiji, najbolji je hrvatski mladi poljoprivrednik za 2018. prema odluci stručnog prosudbenog povjerenstva, dok je Stipe Vuletić pobjednik prema izboru čitatelja Jutarnjega lista, medijskog pokrovitelja projekta.

Čestitam pobjedniku, ali i svim sudionicima natječaja. Svi oni svojim inovativnim, kreativnim i održivim projektima bude nadu u bolju budućnost hrvatske poljoprivrede, rekla je zastupnica Marijana Petir te dodala kako su ti mladi ljudi ponos Hrvatske jer su u teškim vremenima kad njihovi vršnjaci napuštaju Hrvatsku u potrazi za boljim životom, odlučili „zasukati rukave“ te vlastitim primjerom pokazati da se svaki trud isplati. Erste banka, glavni sponzor natječaja pobjednika je nagradila čekom od 15 tisuća kuna, a zastupnica Petir, kao organizatorica i ambasadorica projekta za Hrvatsku, osigurala je put u Bruxelles za nositelje deset najboljih projekata, kao i njihovo sudjelovanje na 5. Europskom kongresu mladih poljoprivrednika u Bruxellesu.

Ivan Gašić za Gospodarski list izjavio je kako mu mnogo znači priznanje koje je dobio i naglasio kako je njegov OPG prošao gotovo sve i bilo je situacija kad je njegov otac razmišljao da ga proda, ali se Ivan tome usprotivio, postao nositeljem OPG-a, a danas je najbolji mladi poljoprivrednik. Na pitanje koliko je teško biti poljoprivrednik u RH odgovara: – S obzirom da se bavim stočarskom proizvodnjom, proizvodnjom mlijeka, moram spomenuti da mi nije velika prednost što sam mlad, uvijek napominjem da mi je zemljište gorući problem, ne mogu ga nikako dobiti, i nije mi lako. Nedopustivo je da 1 ha zemljišta mogu dobiti po jednom uvjetnom grlu. Svaka godina nosi svoje, i urod nikad nije idealan. Problem mi je na pola mjeseca ili mjesec ostati bez silaže, a kukuruz je tek u sjetvi.“ Gašić smatra kako bi otkupljivači mlijeka trebali prestati s ucjenivanjem oko otkupne cijene mlijeka, te navodi da bi minimalna cijena otkupa po litri trebala biti oko 3.10 kn. Također, predlaže da bi zastupljenost mlijeka proizvedenog u RH trebala zauzimati barem 50 % na policama trgovina. Bez obzira na sve Ivan poručuje svima da ne odustaju.

""

Profesor zamijenio učionicu radom na zemlji

Stipe Vuletić je profesor geografije koji je učionicu zamijenio radom u dolini Neretve u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na svom OPG-u gdje ekološki uzgaja mandarine, klementine, limune i ostale agrume, a po glasovima čitatelja Jutarnjeg lista proglašen je najboljim mladim poljoprivrednikom. U paleti proizvoda osim sezonskih agruma (njih 8 različitih vrsta) danas ima i 6 vrsta marmelada, med od cvijeta mandarine i nekoliko vrsta slatkiša od mandarine. Projekt „Mandarinet“ – mreža mandarina započeli su 2013. godine kad su uvidjeli mogućnost izravne prodaje mandarina krajnjim kupcima. Pokazalo se kako su kupci zapravo oduševljeni njihovim kvalitetnim proizvodima te su se takvom načinu prodaje počeli priklanjati i drugi proizvođači. Svečano proglašenje pobjednika održano je na Dan Europe u Muzeju Mimara u Zagrebu, a na njemu je kao poseban gost na poziv zastupnice Petir sudjelovao i Jannes Maes, predsjednik Europskog udruženja mladih poljoprivrednika (CEJA). Najboljim hrvatskim mladim poljoprivrednicima putem video linka obratio se i povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan, koji je i sam sudjelovao na prošlogodišnjem proglašenju, te austrijska savezna ministrica održivog razvoja i turizma Elisabeth Koestinger. Događaj se nastavio poljoprivrednom konferencijom i panel raspravom o mladim poljoprivrednicima i EU fondovima.

Poljoprivredna konferencija i panel rasprava

Predsjednik Europskog vijeća mladih poljoprivrednika (CEJA) Jannes Maes, predstavio je svoju organizaciju te je govorio o izazovu usklađivanja i artikuliranja potreba mladih poljoprivrednika u cijeloj Europskoj uniji. Rekao je kako su mladi poljoprivrednici ključ buduće Zajedničke poljoprivredne politike te kako je potrebno oblikovati zajedničke stavove kojima će se pristupati i u traženju podrške institucija. Predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika Jan Marinac govorio je o stvaranju uvjeta za povećanje sudjelovanja mladih u poljoprivredi. Kao ključne probleme koji mladim poljoprivrednicima stoje na putu istaknuo je problem s dostupnošću zemljišta, kao i kompliciranu birokraciju. Preuzimanje dobrih praksi iz ostalih država članica, Marinac vidi kao potencijalni model za rješavanje problema. Posljednju u nizu prezentacija održao je Goran Kovačević, pomoćnik direktora sektora poljoprivrede u Podravci. Istaknuvši kako Podravka teži korištenju 100 % domaćih sirovina u svojim proizvodima, govorio je o mogućnostima suradnje s Podravkom koje stoje na raspolaganju i prisutnim najboljim hrvatskim mladim poljoprivrednicima. Nakon prezentacija, uslijedila je panel rasprava o mladim poljoprivrednicima i EU fondovima na kojoj su sudjelovali hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, Ivan Gašić, najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik, Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Hrvatske agronomske komore, Krunoslav Zmaić, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Marijana Ivanek-Martinčić, dekanica Visokog gospodarskog učilišta iz Križevaca, Vlado Čondić Galinčić, savjetnik izvanrednog povjerenika Agrokora za poslovnu grupu poljoprivreda. Panel je moderirao Martin Vuković, novinar i urednik na Hrvatskom radiju. Marijana Petir rekla je da je na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj u tijeku donošenje Izvješća o budućnosti poljoprivrede i budućnosti hrane na koji je podnijela 109 amandmana, neke uz podršku kolega, u kojima traže bolje i učinkovitije mjere za mlade poljoprivrednike. Ona je naglasila kako poljoprivredna politika mora pratiti realno stanje na terenu. – Potrebno je mladim poljoprivrednicima otkloniti prepreke u poslovanju te je važno napraviti i razliku između poljoprivrednika početnika i mladih poljoprivrednika, rekla je Petir. Napomenula je kako treba pomoći mladim poljoprivrednicima da sredstva dođu u prave ruke. Također je naglasila da je EU izdvojila preko 15,7 milijardi eura za mlade poljoprivrednike u 2. stupu za razdoblje 2007. – 2020. i 2,6 milijardi eura za 1. stup u razdoblju 2014. – 2020., no nije došlo do generacijske obnove. Dekan osječkog poljoprivrednog fakulteta Krunoslav Zmaić pohvalio je projekte najboljih mladih poljoprivrednika rekavši kako ima krasnih primjera, a neki od njih su predstavljeni i danas u Mimari, te da oni mogu konkurirati na europskom, ali i svjetskom tržištu. Komentirao je kako se pruža mogućnost kroz europske fondove, ali naši poljoprivrednici ne razmišljaju dugoročno da ulože u proizvode dodane vrijednosti, već većinom ulažu u strojeve koji opet koštaju. 30-ak milijardi kuna uloženo je u poljoprivredu u zadnjih nekoliko godina, a vrijednost proizvodnje je pala. Projekti moraju biti inovativniji. Mladima treba dati priliku i mogućnost da budu pokretači novih ideja i proizvodnih kapaciteta, rekao je Zmaić. Ministrica Gabrijela Žalac rekla je kako program ruralnog razvoja potiče i nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnim prostorima – izgradnju cesta, vrtića, vatrogasnih domova, društvenih domova. Iz nacionalnog proračuna jako puno sredstava ulažemo u komunalnu infrastrukturu u malim ruralnim područjima kako bismo održali kvalitetu života u tim područjima. Sredstava tu nikada nije dovoljno jer su potrebe velike na terenu, ali intenzivno se radi na tome. U kreiranju nove nacionalne razvojne strategije RH do 2030. nam je važno da o ovim temama intenzivno raspravljamo i povezujemo projekte, rekla je ministrica Žalac.

""

Petir je naglasila kako broj mladih poljoprivrednika nažalost pada. S 3,3 milijuna u EU pali smo na 2,2 milijuna. Dnevno u Europi propadne tisuću poljoprivrednih gospodarstava. Moramo osigurati poljoprivredno zemljište mladim poljoprivrednicima, ali i promijeniti nacionalne propise u području zemljišta, oporezivanja, nasljednog prava i prostornog planiranja, rekla je Petir. Potrošili smo do kraja 2017. godine samo 18 % sredstava namijenjenih ruralnom razvoju, moramo se uozbiljiti i postići disciplinu jer nam mladi odlaze sa sela, a novac koji imamo na raspolaganju ne koristimo, kazala je Petir.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakFruit passion
Sljedeći članakZa mini mljekare i uljare na raspolaganju 150 milijuna kuna
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985.g. u Zagrebu, gdje završava i Agronomski fakultet. Urednik u Gospodarskom listu i autor nekoliko stručnih članaka i znanstvenih radova. Član HND-a i DANH-a (Društva agrarnih novinara Hrvatske). OBRAZOVANJE: • U Zagrebu završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje Agronomski fakultet. • 2010. završava preddiplomski studij Agroekologije, završnim radom „Prorjeđivanje cvjetova i plodova jabuke“ na Zavodu za voćarstvo i pod mentorstvom Gorana Fruka, dipl.ing.agr., čime stječe akademsku titulu prvostupnika inženjera agroekologije. • 2012. završava diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam, diplomskim radom „Primjena hiperspektralne spektroradiometrije u kvalitativnoj procjeni spektralnih značajki tla“ pod mentorstvom doc.dr.sc.Ivane Šestak na Zavodu za opću proizvodnju bilja, čime stječe akademsku titulu magistra inženjera ekološke poljoprivrede i agroturizma. RADNO ISKUSTVO: Od 2014. godine urednik u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić j.d.o.o. na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi, u Stil pekarna d.o.o., kao prodajni predstavnik. U Interpunkt d.o.o. tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji d.o.o. kao suorganizator i suvoditelj za Care International Organization i na radnome mjestu voditelja eventa za klijenta Zagrebačku banku. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof.dr.sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt), Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt) i poljoprivrednoj ljekarni u Sesvetskom Kraljevcu. PODRUČJA INTERESA: Precizna poljoprivreda, ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. ZNANSTVENE PUBLIKACIJE: Autor znanstvenog rada A2 skupine (CAB Abstracts, FSTA) Stupnišek, I.; Fruk, G.; Jemrić, T., (2011). Usporedba različitih tehnika prorijeđivanja cvjetova i plodova jabuke. Glasnik zaštite bilja, 34, 5; 12-16 (ISSN 0350-9664).