Bolest kod životinja i zaštita
Svaki onaj koji drži psa u svojoj blizini, a posebice se to odnosi na naša kućanstva, mora imati na umu da je uvijek moguća pojava bolesti ako pas nije propisno cijepljen.
Period inkubacije, a to je vrijeme od zaražavanja pa do pojave prvih simptoma bolesti, kod psa većinom traje od tri do šest tjedana. Bolest se u psa može javiti kao tipična ili manijakalna, te kao tiha ili depresivna bjesnoća. U početku bolesti pas se nerado odaziva na pozive, skriva se, laje be zrazloga, ne jede uobičajenu hranu ali uzima strane predmete i guta ih. Gutanje postaje otežano a iz usta se cijedi slina.Ovaj stadij traje do tri dana. Kako bolest napreduje javlja se biješnjenje psa, trga se s lanca, grize sve do čega stigne, napada druge pse, životinje i čovjeka, obično odluta od kuće. Konačno nastupa paraliza grkljana i ždrijela te oduzetost nogu i trupa, a pas ugiba od gušenja. Bolest traje prosječno pet, a najdulje 13 dana.
Kod mačke bolest je vrlo slična onoj kod psa. Mačka u početkom stadiju bolesti bezrazložno mijauče, a u stadiju uznemirenosti grize i grebe. Pritom često napada i skače u lice.
Od divljih životinja bjesnoći su najčešće izloženi lisica i vuk. Kod ovih životinja je tijekom bolesti karakteristično promijenjeno ponašanje prema prirodnim neprijateljima i čovjeku. Dolaze u neposrednu blizinu čovjeka i njegovih nastambi, a ponašaju se kao pitome.
Uprava za veterinarstvo svake godine pripisuje obvezu zaštite od zaraznih bolesti kod životinja. Tako je određeno da se sve pse ima cijepiti protiv bjesnoće do 31. ožujka u godini, ili najkasnije 14 dana od navršena tri mjeseca starosti. Cijepljenje je posebice značajno kod lovačkih pasa kao i pasa na selu koji mogu biti u dodiru s oboljelim divljim životinjama, najčešće lisicom. Prema zakonu, svi psi i mačke lutalice trebaju biti eutanazirani.
Posljednjih godina uspješno se provodi aktivna zaštita cijepljenjem lisica u prirodi.
Bolest kod čovjeka i zaštita
Čovjek se može zaraziti ugrizom bijesnog psa ili druge zaražene životinje. Ako nijezaštićen cijepljenjem, bolest protječe kroz iste razvojne stadije i redovito završava smrću. U čovjeka uglavnom dolazi u obzir zaštita nakon ugriza ili doticaja s bijesnom ili na bjesnoću sumnjivom životinjom. Profesionalno eksponirani mogu biti redovito preventivno cijepljeni. To su osobe koje se bave lovstvom (lovočuvari, lovnici i oni koji se osposobe za guljenje lisičjeg krzna). U Hrvatskoj je u uporabi kvalitetno, visoko imunogeno i praktički nereaktivnocjepivo. Za zaštitu neposredno ugroženih osim cjepiva daju se životinjski ili ljudski imunoglobulini.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, tijekom godine zbog rizika od bjesnoće (ugriz, ogrebotina, kontakt i dr.) u neku od 29 antirabičnih stanica javi se oko 6000 osoba. Nakon pregleda postavlja se indikacija za antirabičnu zaštitu kod četvrtine javljenih osoba.

Prethodni članakTrihineloza – ponekad teška i smrtonosna bolest
Sljedeći članakBromelije – egzotične lončanice za svaki dom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.