Odrasli parazit živi razmjerno kratko u tankom crijevu svog nositelja, a ličinke mogu živjeti i desetljećima u mišićima. Zaraza se širi jedenjem mesa u kojem su začahurene ličinke ovog parazita. Pod utjecajem probavnih sokova ličinke se oslobađaju i učvršćuju u sluznici tankog crijeva. Nakon tjedan dana ženke postaju spolno zrelima i otpuštaju svaka do 1500 ličinki, koje prolaze kroz stijenku crijeva i kroz limfu ulaze u krvotok. Krvotokom ličinke dospiju u sve organe, ali se zadržavaju u mišićima koji su aktivniji, poput ošita, žvačnih mišića i mišića pokretača oka. Ličinke se u tim mišićima očahure i ostaju žive godinama.
Klinička slika
Težina bolesti ovisi o broju ličinki. Već kod progutanih 100 ličinki po gramu mesa javlja se posve jasna klinička slika. Obično ima tri stadija. Prvi stadij povezan je s boravkom parazita u probavnom sustavu. Drugi stadij traje oko pet tjedana, pritom ličinke putuju tijelom. Ovaj stadij karakteriziran je bolovima u mišićima, povišenom tjelesnom temperaturom, otečenošću lica i očnih kapaka te krvnim promjenama (eozinofilija). Oporavak slijedi u tećem stadiju i obično je povezan s blažim mišićnim bolovima.
Način zaraze
Divlje životinje prirodni su spremnik trihineloze, no glavni spremnik i izvor zaraze za čovjeka su domaće svinje. Zaraza se širi jedenjem nedovoljno kuhanoga, pečenoga, soljenoga i dimljenoga zaraženoga svinjskog mesa ili mesa zaražene divljači. Osim mesa domaće svinje značaj za čovjeka ima meso divlje svinje i medvjeda. U šumi parazit kruži između krupnijih i sitnijih mesojeda i svejeda (lisica, vuk, medvjed, divlja svinja) i sitnih glodavaca koji se također ponekad hrane uginulim životinjama. Osim prehrambenih navika, drugi uvjeti nemaju nikakav značaj u širenju trihineloze kod čovjeka.
Značaj trihineloze u Hrvatskoj
Prema podacima Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, godišnje se u našoj zemlji prijavi u prosjeku oko 100 slučajeva ove bolesti. Pretežno je riječ o manjim epidemijama ili pojedinačnim slučajevima bolesti. Smrtnost od ove bolesti izrazito je niska (1 na 1000 bolesnika). Najučestalije prijave bolesti su iz Slavonije i Baranje, što je u vezi sa zaraznošću domaćih i divljih svinja u tim područjima.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakGlodavce je potrebno redovito suzbijati
Sljedeći članakKalcifikacija – prijeka potreba naših tala
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.