Kad su prvi amrocki nakon 1948. stigli u Njemačku, životinje još nisu naišle na jasnu suglasnost uzgajatelja, jer su bile različitih pretežno grubih oblika, a valovite (grahoraste) šare nisu uvijek djelovale estetski. Oplemenjivalo se isključivo u smislu izgleda i šara radi izlaganja na izložbama, jer ovoj smjernici uzgoja seljačke kokoši, prema kojoj su plymouth rocki postali izložbenom pasminom manje ekonimočnosti, zasigurno nije trebalo dalje poboljšanje vitalnosti, čvrstoće, iznatprosječnog nesenja jaja i dobre kakvoće mesa. Prema geslu ekonomičnost i ljepota umjesto ekonomičnosti prije ljepote, i na temelju različitih odbijanja i prigovora, osobito glede zastarjelog naziva kokošje ekonomičnosti Barred Rocks, njemačkim ljubiteljima trebalo je deset godina da ova pasmina bude standardno prihvaćena pod današnjim kraćim nazivom Amrock.
Amrock se od plymouth rocka razlikuje uglavnom po tijelu koje djeluje zbijeno, zahvaljujući vodoravno nošenom repu koji se uzdiže u tupom kutu bez oštrog reza (ne više od 45 stupnjeva). Tipično držanje repa stvara konkavni zamah linije leđa, koji od vrata do sedlišta prolazi gotovo vodoravno, dajući osobito kokici zajedno s izbočenim dijelom trbuha obrise polegnutog zvona. Prednji dio tijela ističu široka i duboka prsa. Krila su široka i moraju čvrsto prilijegati uz tijelo. Bedra se moraju vidjeti, a noge su srednje dugačke i široko razmaknute. Glava sa srednjovelikom jednostavnom krijestom ne odaje neke osobitosti. Boja očiju je živahna, crvenkastosmeđa, a boja nogu jarko žuta.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakGlodavce je potrebno redovito suzbijati
Sljedeći članakKalcifikacija – prijeka potreba naših tala
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.