U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog sjemenarskog udruženja- Euroseeds uz suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih institucije u području poljoprivrede te resornih ministarstava u Opatiji je sredinom studenog održan 18. Međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo, te 12. Regionalni dani sjemenara.
Skup su u ime organizacijskog odbora pozdravili doc. dr. sc. Josip Haramija predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i predsjednik Organizacijskog odbora kongresa, te doc. dr. sc. Ivana Dugalić, predsjednica Znanstvenog odbora kongresa.
Zlatno sjeme
Kongres je u ime pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak koji je naglasio kontinuiranu potporu Ministarstva sektoru sjemenarstva i rasadničarstva, najavio višegodišnju mjeru potpore sjetvi certificiranog sjemena žitarica te uručio priznanja „Zlatno sjeme“ koja je
Hrvatsko agronomsko društvo dodijelilo: Bc Institutu d.d. Zagreb za najrašireniju sortu soje u Republici Hrvatskoj – sorta Pedro, Poljoprivrednom institutu Osijek za najrašireniju sortu ozimog ječma u Republici Hrvatskoj – sorta Barun, te RWA Hrvatska d.o.o. u kategoriji najveći dorađivač sjemena u Republici Hrvatskoj u 2024./2025. godini po certificiranim količinama sjemena.
U okviru plenarnih izlaganja govorilo se o stručnim programima u cilju unapređenja sektora sjemenarstva i rasadničarstva, te stanju sjemenarstva u RH proteklih deset godina kao i o vanjskotrgovinskoj razmjeni sjemena i sadnog materijala.
Prvog dana kongresa održana je panel diskusija Certificirano sjeme i potpore. Resorno ministarstvo i vlada prihvatili su prijedlog agronomske struke i hrvatskih sjemenara o uvođenju programa potpore za sjetvu certificiranog sjemena i za žitarice, a drugog dana kongresa održana je panel rasprava na temu Nova rješenja i izazovi u doradi i tretiranju sjemena.
U okviru sekcije rasadničarstva održana je panel rasprava na temu Prilagodba rasadničarske proizvodnje klimatskim promjenama. Na istom panelu znanstvena i stručna javnost dala je doprinos prijedlozima mjera suzbijanja zlatne žutice vinove loze.
Prema izvješću dr. sc. Gorana Jukića (HAPIH) za razdoblje 2016. – 2025., hrvatsko sjemenarstvo pokazuje stabilan rast, bilježeći porast u ukupno certificiranom sjemenu od 5,19%. Hrvatska je druga u EU po ukupnoj sjemenskoj proizvodnji soje, šesta po ozimom ječmu te osma po ozimoj pšenici, čime je osigurana prehrambena sigurnost kod glavnih ratarskih kultura.
Ključne poruke i trendovi iz sektora
Na kongresu je istaknuto da je domaća industrija sjemena kroz desetljeća potvrdila svoju važnu ulogu osiguravanjem dovoljnih količina sjemena ratarskih kultura u kriznim situacijama, ali i naglašena potreba aktivnije uloge države u potpori oplemenjivanju bilja, investicijama u Industriju sjemena te uporabu certificiranog sjemena. Upozoreno je i na vanjskotrgovinski deficit u sjemenu i sadnom materijalu koji je 2024. godine iznosio 70,8 milijuna eura, što indirektno ukazuje na nedovoljan stupanj samodostatnosti.
Autohtone sorte predstavljaju neprocjenjiv genetski i kulturni kapital. U Sloveniji je od ukupne sjemenske proizvodnje, gotovo 30 % sjemenske proizvodnje autohtonih lokalnih sorata, a selekciju i uzdržnu selekciju provodi Kmetijski institut Slovenije (KIS) ovlašteno tijelo za nadzor, kao HAPIH u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se nitko ne bavi uzdržnom selekcijom starih sorti, da bi se mogla započeti sjemenska proizvodnja. Prijedlog je da se u Hrvatskoj uspostavi program očuvanja biljnih genetskih izvora, ne samo da sorte čuvamo u bankama gena već s ciljem da se stare sorte umnažaju i da budu dostupne hrvatskim proizvođačima i u gastroponudi.
Budućnost bez kemije i regulatorni izazovi
Sektor dorade sjemena suočava se s regulatornim izazovima, poput zabrana fungicida (npr.
tebukonazol, fludioksonil), što potiče prijelaz na inovativna rješenja, dok EU nastavlja s usklađivanjem propisa o biljnom reprodukcijskom materijalu. Zakonodavac (EU, HR) i Industrija sjemena moraju zajednički raditi na prilagodbi uvjetima u kojim se smanjuje broj registriranih pesticida za tretiranje sjemena, s jedne strane i dolaze nova ekološki prihvatljiva rješenja s druge, ali koja zbog raznih razloga još uvijek nisu široko primjenjiva.
Sekcija za rasadničarstvo naglasila je izazove otpornosti sadnog materijala u svjetlu klimatskih ekstrema i na potrebu za očuvanjem genetske raznolikosti. Proizvodnja voćnog i loznog sadnog materijala prijavljena je od strane 62 dobavljača u 2025. godini. Proizvodnja voćnih sadnica je u padu. Kod loznih cijepova je graševina najzastupljenija, uz visokih 50% certificirane kategorije.
Državne potpore za certificirano sjeme
Predstavljeni su i ključni Programi potpore za sjetvu certificiranog sjemena za 2025. godinu, namijenjene jačanju konkurentnosti i kvalitete proizvodnje.
Program potpore (2025.) Ukupna vrijednost Prihvatljive kulture Maksimalna potpora po korisniku Rok za prijavu Sjetva certificiranog sjemena strnih žitarica oko 12,5 milijuna EUR Pšenica, ječam, raž, zob, pšenoraž, pir (ozime i jare) 50 ha (do 50 EUR/ha) Rok za prijavu bio je do 1. studenog 2025. Sjetva certificiranog sjemena soje oko 4,5 milijuna EUR Soja Slični uvjeti, specifični za kulturu Rok za prijavu bio je do 1. kolovoza 2025.
Potpore su namijenjene proizvođačima upisanim u Upisnik poljoprivrednika. Korisnici moraju imati evidentirane površine u ARKOD-sustavu i dokaz o kupnji certificiranog sjemena. Jedinični iznos potpore za strne žitarice iznosi do 50 EUR po hektaru, a potpora se dodjeljuje u skladu s pravilima potpore „de minimis“. Zahtjev se podnosi putem AGRONET sustava ili podružnica Agencije za plaćanja.
Vrlo je važno da Država nastavi hvalevrijedne započete programe potpore Industriji sjemena koje se mogu podijeliti u tri smjera:
1.Proizvodno vezana plaćanja – strateški dio potpore u okviru Nacionalnog plana. Valja ga nastaviti i u idućim programskim razdobljima, ali i proširiti na sve kulture u proizvodnji sjemena.
2.Novi natječaji za investicije u Industriji sjemena – kreirati posebne natječaje za ulaganja u osuvremenjivanje infrastrukture i nove tehnologije što je nužno da Industrija bude na konkurentnoj razini s europskom i svjetskom konkurencijom.
3.Potpore sjetvi certificiranog sjemena – nakon ovogodišnjih potpora koje su značajan pozitivan korak k tome da uporabu certificiranog sjemena vratimo na prijašnje razine i tako osiguramo reprodukcijski materijal koji je kvalitetan i siguran za domaću poljoprivrednu proizvodnju, ključni potez je da se ove potpore objedine u jednu (sve samooplodne kulture) te da on postane kontinuirani višegodišnji program potpore.
Kongres je potvrdio da hrvatska agrarna znanost i struka drže korak sa svjetskim trendovima u otpornosti i inovacijama. Predstavljeni podaci o rastu proizvodnje certificiranog sjemena te kontinuirani rad domaćih oplemenjivača ključni su stupovi prehrambene sigurnosti, međutim, uspjeh u borbi protiv klimatskih promjena zahtijeva jačanje dijaloga između znanosti, industrije i politike, posebno s obzirom na regulatorne izazove i potrebu za ulaganjem u inovativne tehnologije. Stručni programi i potpore Ministarstva poljoprivrede za 2025. godinu, ukupne vrijednosti veće od 17 milijuna eura, daju snažan vjetar u leđa poljoprivrednicima da ustraju na korištenju najkvalitetnijeg certificiranog sjemena i sadnog materijala. Nužno je aktivno koristiti ove potpore kako bi se povećala produktivnost, smanjio uvozni deficit i u konačnici osigurala dugoročna stabilnost domaće poljoprivredne proizvodnje.
Izvor: Hrvatsko agronomsko društvo
