Na poziv AG Press-a, platforme europskih novinara kojom upravlja glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj, i službena je stranica Europske unije za informacije vezane uz poljoprivredu, imali smo priliku sudjelovati kao jedini medij iz Hrvatske na putovanju Grčkom regijom Thessaly koju su u rujnu 2023. g. zadesile katastrofalne poplave.
15 novinara iz Europske unije iz isto toliko zemalja, imalo je priliku otkriti raznolikost i upoznati se sa specifičnostima grčke poljoprivrede. Fokus je stavljen i na utjecaj prirodnih katastrofa koje su prošle godine pogodile brojne farme u spomenutoj regiji. Također i na odgovor i pruženu podršku od strane EU. Prvog dana sudionici su se sastali u Solunu. Tijekom sljedećih dana, posjetili smo pet farmi/poljoprivredno-prehrambenih poduzeća slušajući izazove s kojima se susreću poljoprivrednici iz različitih poljoprivrednih sektora u regiji Thessaly i njihova postignuća.
Večer susreta imali smo priliku slušati prof. dr. sc. Georgea Vlahosa sa Zavoda za poljoprivrednu ekonomiju i ruralni razvoj sa Sveučilišta u Ateni. Kako je prof. Vlahos spomenuo, grčka poljoprivreda je dosta diverzificirana te broji nevjerovatnih 600.000 poljoprivrednih gospodarstava. 18 % površina je pod Natura 2000 (ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije).
Prosječna veličina poljoprivrednog zemljišta tek 5 ha
Maria Partalidou, izvanredna profesorica u poljoprivrednoj školi, i s Aristotelovog Sveučilišta Solun, spomenula je kako je prosječna veličina poljoprivredne površine u Grčkoj 5 ha, što zapravo i nije mnogo, te nas je ova informacija uvelike iznenadila. I Grci imaju velik problem rascjepkanosti čestica, a često su parcele podijeljene na više vlasnika unutar obitelji, a oko 30 % žena bave se poljoprivrednom proizvodnjom, ali kako Maria spominje, iako se bave poljoprivredom, mnoge žene uopće ne donose bitne odluke na gospodarstvima.
Prof. Maria govorila je i o AKIS sistemu/programu čija svrha je pomaganje poljoprivrednicima da se prilagode hitnim i složenim situacijama kao što su prirodne katastrofe te o Leader programu za ruralni razvoj na lokalnoj razini, koji nije isključivo namjenjen poljoprivrednim proizvođačima. Effie Lazaridou – glavna izvršna direktorica neprofitne organizacije New Agriculture New Generation (NANG), spominjala je intervencije na temu osnaživanja modernog poljoprivrednika putem integriranja neuobičajenih obrazovnih alata i metodologija.
Organsko ovčje mlijeko za feta sir
Tijekom boravka u Grčkoj posjetili smo Avdanas farmu ovaca čiji vlasnici Michalis Avdanas i Catherina Kalliga, oboje veterinari. Trenutno drže 350 ovaca chios pasmine nepoznatog podrijetla, za koju se smatra da potječe s grčkog otoka Chios. To je iznimna i visokomliječna pasmina, čije mlijeko ova obitelj prodaje za preradu u poznati feta sir. Farmu Avdanas osnovao je 2012. godine Ioannis, Michalisov otac, i tada je imala kapacitet od 40 ovaca. Strogom selekcijom vrsta stvorio je nukleus visoke genetske vrijednosti i visokih prinosa.
2016. godine, nakon što mu je preminuo otac, Michalis je preuzeo farmu i od tada je nastavio unaprjeđivati i proizvoditi sve više. Iako ova farma nije bila izravno pogođena poplavom 2023. godine, obzirom da se Elasson, područje gdje se nalazi farma, nalazi u podnožju planine Olimp. No, farma je neizravno pogođena nedostupnošću krme zbog vremenskih utjecaja, uzrokujući veliki porast cijena stočne hrane. Prošla je godina zaključena s prihodima od 178.000 eura i rashodima od 101.000 eura. U prihodima 81 % je od prodaje mlijeka, 8 % od subvencija, 6 % je od prodaje mesa, a 5 % od prodaje živih životinja. U rashodima 57 % su troškovi ishrane životinja, 16 % za plaće, 11 % vezano je uz razne građevinske radove za nastambu i investicije, a ostatak čine razni operativni troškovi.
Grci nisu toliko zaintersirani za organske proizvode
Nisu ostali u proizvođačkoj organizaciji jer nisu uspjeli dogovoriti otkupnu cijenu mlijeka, pa sad nastupaju sami. Ono što valja naglasiti jest cijena organskog ovčjeg mlijeka koja iznosi 1,57 eura. Redovna cijena ovčjeg mlijeka je 1,50 eura. Na pitanja zašto tako mala razlika između organskog i konvencionalno proizvedenog mlijeka, odgovor je da naprosto grčka nije veliko tržište za organski proizvedene proizvode, tj. Grci nisu toliko zainteresirani za kupovinu organskih proizvoda. Vlasnici su se na ovaj način proizvodnje odlučili zbog vlastitih uvjerenja vezanih uz dobrobit životinja i finalnog proizvoda.
2021. g. tako sele ovce u nove i modernije objekte koji zadovoljavaju pravila dobrobiti i higijene životinja. 2023. g. uvode i nove mjere za poboljšanje dobrobiti životinja, tako da ne slijede samo standarde već ih dižu na višu razinu, ali i zato što farma želi biti korak ispred. Ovi farmeri naveli su nam kako u budućnosti žele povećati stočni fond zbog povećanja proizvodnje i ulagati u opremu za upravljanje ishrane ovaca na farmi.
Nasadi voćaka u Tyrnavosu
Tyrnavos je općina u regionalnoj jedinici Larissa, i područje u blizini planina i Tesalske ravnice. Tu smo posjetili obitelj Lygouras čiji početci bavljenja voćarstvom sežu od 1977. g. kad je Thanassi Lygouras sa svojom suprugom Eleni na 2,5 ha posadio voćnjak. Danas broje 30 ha. Proizvodnju su preuzeli Thanassijevi sinovi Grigoris (46) od 2008. g., kojem se od 2013. pridružio mlađi brat Andreas (36). Proizvode trešnje na 6 ha, godišnja proizvodnja je od 5 do 10 t/ha, a prosječna cijena iznosi 2 EUR/kg. Zatim proizvode nektarine na 10 ha, uz prinos 20 do 30 t/ha, a prodaje se po 0,6 EUR/kg.
Kruške imaju na 10 ha, prinos je 20 do 30 t/ha i prodaje se po 0,35 EUR/kg, a u dobrim godinama i po 0,6 EUR/kg. Breskve uzgajaju na 5 ha, proizvodnja: 1 do 1,2 t/ha, prodaje se po 1,2 EUR/kg, stolno grožđe imaju na 2 ha, proizvodnja: 25 t/ha i prodaje se po 0,5 EUR/kg. Još imaju 2 ha trešanja drugih sorata koje prodaju za preradu po cijeni od 0,35 EUR/kg. Ovi voćari prodaju putem zadruge i preko trgovaca te im je cjelokupna proizvodnja namijenjena izravnoj potrošnji, a 1/3 proizvodnje izvoze.
Ulaganje u modernizaciju i dobra ekološka praksa
Andreas je nedavno investirao u modernizaciju svojih strojeva. Za ulaganje od 80.000 eura, 40.000 eura je dobio iz EAFRD (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj). Grigoris je pak modernizirao opremu za 100.000 eura i u narednim tjednima dobiti će 50.000 EUR, također iz EAFRD. Ovi voćari tijekom 6 mjeseci godišnje uvoze radnu snagu prije i tijekom berbe. Na svu sreću, samo jedna parcela grožđa je nastradala tijekom prošlogodišnjih poplava. Specifičnost njihove proizvodnje jest što usitnjavaju ostatke rezidbe koje koriste kao organsko gnojivo. Ova praksa je podržana kroz eko-shemu iz 2023. g. Ovi poljoprivrednici također su naveli sve veći problem ukidanja sredstava za zaštitu bilja. Smatraju da uz pravilnu upotrebu trenutno dostupnih mogu uzgajati kvalitetno i sigurno, bitno je imati dobar plan zaštite.
Nastavlja se…
Foto: Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
