Sunčanica (Macrolepiota procera) – Zelena pupavka (Amanita phaloides)


Najčešća zamjena, u većini slučajeva sa smrtnim završetkom. U sunčanice je klobuk tamnocrvenosmeđ i pokriven velikim četkastim ljuskama. U pupavke je klobuk promjenljive boje, najčešce je maslinastozelen, ali može biti žut ili posve bijel. Površina je obično glatka, ali može imati i bijele ostatke ovoja. Stručak sunčanice je smeđe išaran, zbog pucanja vanjske ovojnice, na dnu je zadebljao, ali nema ostataka bijelog ovoja. U gornjem dijelu stručka je pokretan prsten. U zelene pupavke donji dio stručka također je proširen, ali su na rubu tog proširenja ostatci bijele ovojnice. Prsten je čvrsto prirastao uz stručak. Meso u sunčanice na zraku poprimi ružičastu boju, a u zelene pupavke meso je bijelo.

Zelena pupavka


Blagva (Amanita caesarea) – Muhara (Amanita muscaria)


Klobuk blagve je narančaste, a često i crvenkaste boje, uglavnom gladak bez ostataka ovojnice. U muhare je klobuk žarkocrvene boje i pokriven bijelim bradavičastim ostatcima ovoja. No, poslije kiše ti se ostatci skinu pa muhara postane slična blagvi. Listići blagve su žuti i slobodni, a u muhare bijeli. Stručak blagve je žućkast, pri dnu zadebljao u obliku gomolja i okružen bijelom kožastom ovojnicom. U muhare, stručak je bijel, pri vrhu se nalazi izražen vjenčić, a dno je također gomoljasto prošireno s bradavičastim ostatcima ovoja.

Muhara

Prethodni članakProbiotici – prirodna zaštita od bolesti
Sljedeći članakKolinje na domaći način
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.