U prošlom članku opisali smo posjete farmi ovaca i voćnjaku u grčkoj regiji Tesalija. U nastavku pročitajte što smo sve još obišli u našem trodnevnom putovanju s AG Press platformom iz EU.
Braća Ioannis i Dimitris Senko četvrta su generacija pčelara čija povijest i putovanje seže od 1960. g. Njihova tvrtka BeeZeus iz mjesta Kileler, osim proizvodnjom meda, bavi se i uzgojem matica. Njihov pradjed i djed spomenute godine slučajno su naišli na roj pčela, uhvatili ih, započeli svoju priču, a danas imaju jednu od najvećih pčelarskih jedinica u Grčkoj.
Kako kažu braća Senko, uz vodstvo i znanje koje su im prenjeli unutar obitelji, te iskustvo koje su sami stjecali, nastavljaju ovo putovanje, trudeći se još više. Ioannis je 5 godina radio kao inženjer strojarstva, ali se 2017. odlučio za pčelarstvo. Njegov brat Dimitris je 6 godina radio kao tehničar za medicinske instrumente, a u obiteljskoj tvrtki počeo je raditi 2007. Oba brata iskoristila su program Mladi poljoprivrednici, dobrovoljni program u okviru izravnih plaćanja koji pruža poboljšanu dohodovnu potporu mladim poljoprivrednicima.
Nomadska pčelarska praksa i dobar biznis
BeeZeuz broji 2400 košnica, a prakticiraju nomadsku pčelarsku praksu, sele košnice tijekom godine, počevši od juga zimi, pa prema sjeveru. Najčešći tip košnica koji posjeduju je Langstroth, a pasmina pčela je tipična balkanska medonosna pčela, makedonska (Apis mellifera macedonica). Najčešće vrste meda su od hrasta, bora i origana. Ono što valja spomenuti jest da su u BeeZeus-u razvili poslovanje tako da nude dodatne usluge i proizvode, od košnica, matičnih stanica, matica, rade i umjetno osjemenjivanje, a sami postupak nam je pojasnio Ioannis, za što treba imati mirnu ruku i mnogo strpljenja. Prvo ih se mora stimulirati, te se od mužjaka uzima sjeme koje se kasnije injektira u ženku pod mikroskopom. Sami postupak nije jednostavan, a u 10 h rada može se osjemeniti između 20-25 pčela sa 70-80 % uspješnosti. Umjetno osjemenjenje jedinke prodaju se između 75 pa do 300 eura, ovisno o podrijetlu majke i oca.
Posljedice prošlogodišnjih poplava
2023. bila je jedna od najtežih godina u povijesti pčelarstva što se tiče vremenskih uvjeta, a kulminirala je olujom Daniel. Košnice se nisu mogle normalno razvijati što je utjecalo na proizvodnju s padom od uobičajenog godišnjeg prosjeka od 25 do 30 kg meda/košnici na 16 kg meda/košnici. U BeeZeusu izgubljeno je 640 košnica. Naknada od osiguranja kreće se od 37,5 € do 60 € po izgubljenoj košnici. Inače, pogođeni korisnici dobit će kompenzaciju putem novčanog programa za zamjenu košnica, dok će u okviru Programa ruralnog razvoja 5.2 biti subvencionirani pogođeni poljoprivrednici s gubitkom većim od 30 % svog kapitala.
Ioannis i Dimitris su se zbog cijele situacije odlučili osnovati zadrugu, kao potporu pčelarskoj zajednici i industriji „Apis Era” koja broji 12 pčelara. Njihova misija jest promicanje vrijednosti grčkog meda i pčela, približavanja potrošačima pčelarskoj grani i podizanja svijesti o prekrasnom svijetu pčela. Kod upita za planove u budućnosti, braća odgovaraju kako žele modernizirati objekt površine 500 m2, te osigurati vrhunska legla s kraljevskim ćelijama i kraljicama, kako bi očuvali lokalnu populaciju pčela.
Proizvodnja badema iz Karpologio-a
Karpologio je mlada proizvođačka organizacija osnovana 2023. godine koja uključuje 14 proizvođača od kojih je većina mlađa od 40 godina. Sve je počelo odlukom i inicijativom Kostasa Spanoulisa (predsjednika Karpologia) da napusti uzgoj žitarica, mahunarki itd., i uzgaja badem u srcu tesalske ravnice. Odabrao je bademe koji od davnina rastu u Tesaliji, a danas su sve traženiji kao alternativni protein i zdrav međuobrok bogat hranjivim tvarima.
Njegova je odluka bila osporavana jer voćnjaci badema obično rastu u polu-planinskim područjima. On je prvi primijenio metodu visoke gustoće sadnje u Grčkoj za bademe 2016. godine. I cijela priča pokazala se vrlo uspješnom. Trenutno nasad badema broji oko 12,3 ha. Količina proizvodnje varira od godine do godine ovisno o vremenskim uvjetima, a najveća količina je gotovo 9.000 kg/akru (4.046,86 m2). Općenito, velika gustoća sadnje ima 30 % više prinosa u usporedbi s konvencionalnom metodom. Također, ova metoda ima učinke za okoliš jer je bolja sekvestracija ugljika, manje emisije stakleničkih plinova, poboljšana mikroklima, smanjena erozija tla, bolje oprašivanje itd.
Katastrofalne oluje uništile nasade
Oluje Daniel (najsmrtonosnija sredozemna oluja slična tropskoj ikad zabilježena) i Elias koja se pojavila samo nekoliko tjedana poslije, uzrokovale su velike poplave, ostavljajući za sobom polja koja su dugo vremena bila pod vodom, korijenje drveća je istrunulo, a stabla su uništena. Proizvodnja 2023. bila je blizu nule. Ožujak 2023. bio je neočekivano topao (što je dovelo do potpunog procvjetanja stabala) nakon čega je uslijedilo smrzavanje koje je trajalo samo nekoliko sati, ali je bilo dovoljno da uništi značajan postotak proizvodnje badema. Zatim poplave koje su se desile tijekom sezone berbe u rujnu onemogućile pristup, ulazak i berbu. O svemu smo razgovarali s članicom odbora Karpologio-a, Eirini Christinom Spanouli.
–Svih 14 proizvođača stalno je uključeno u proizvodnju badema. Zapošljavanje dodatnih radnika je povremeno jer se većina radova obavlja strojno, uključujući rezidbu i berbu. Strojna žetva ključna je s obzirom da se tijekom posljednjih nekoliko godina Grčka suočava s velikim nedostatkom radne snage koji je u nekim slučajevima čak doveo do nemogućnosti žetve usjeva. U isto vrijeme nastojimo otvoriti stalna radna mjesta za pogone za preradu badema kako bismo potaknuli ljude da ostanu u regiji, govori nam Spanouli.
Slijedi ponovno sađenje
Što se potpora za štetu tiče, Spanouli govori da je postojao fiksni iznos “prve pomoći” od 2.000 € po proizvođaču u prvim danima šteta. Većina ih podnijela zahtjev za drugi, fiksni iznos od 10.000 €/proizvođaču s obzirom na visinu štete. Svaki proizvođač prijavio je svoje štete i gubitke koje nadležna tijela trebaju provjeriti prilikom obilaska terena, a cijeli proces je u tijeku. Većina proizvođača je inače dobila sredstva iz Programa za mlade poljoprivrednike, ali i iz Programa ruralnog razvoja kojima su kupili stroj za sušenje, liniju za ljuštenje, zatim posadili nove bademe, kupili traktore, strojeve i drugu opremu. Nakon poplava, kažu, slijedi ponovno sađenje svih oštećenih stabala, zamjena oštećene opreme i rekonstrukcija uništene infrastrukture.
Mladi poljoprivrednik odlučio je uzgajati pamuk
Giorgos Karanikas, 33-godišnji agronom i mladi poljoprivrednik, zemlju je naslijedio od djeda. Aktivan je poljoprivrednik od 2017., a iste godine kupio je rabljeni traktor i dodatnu opremu za 62.000 EUR uz 50 % potpore EAFRD-a. Ovaj mladi grčki poljoprivrednik ukupno posjeduje 35 ha zemlje, a na 12 ha uzgaja pamuk, dok na 5 ha uzgaja mahunarke, a 18 ha zauzima durum pšenica i ječam. Kako nam Karanikas navodi, prinos pamuka je oko 4500 kg/ha, dok se cijene zadnjih godina kreću između 40 i 98 eurocenti po kg. Posljednje cijene su oko 60-65 eurocenti. Za proizvodnju pamuka u Grčkoj se dobiva i godišnja potpora od 730 EUR/ha. Giorgos nam je rekao kako sjetva pamuka započinje oko 15. travnja, kad se temperature ustabile.
Tuga i neizvjesnost nakon poplava
Berba pamuka je uobičajeno tijekom listopada. Kao glavnog štetnika u proizvodnji ističe Helicoverpa armigera, poznatog kao pamučna bučica. Farma Karanikas doživjela je također veliku štetu od poplava i gotovo sva polja su bila poplavljena tijekom 2023. g., a u posljedice i štete smo se i sami uvjerili tijekom posjeta. Malo je reći kako se Karanikas osjećao, tuga i neizvjesnost zavladale su njegovim mislima i nije bio siguran kako će nastaviti dalje. Prošle godine ipak su uspjeli obaviti žetvu žitarica i mahunarki prije nepogoda, ali je proizvodnja pamuka u potpunosti izgubljena. Za izgubljenu proizvodnju 2023. g. uzgajivačima pamuka ELGA (nacionalna shema obveznog osiguranja) isplatila je 1.400 EUR/ha kao predujam, dok je ministarskom odlukom od 6.11.2023. određena naknada u iznosu od 2017,40 EUR/ha. Karanikas farma također ima postavljene solarne panele na polju i prodaju struju što im čini dodatni izvor prihoda.
Jasno je da su klimatske promjene sve izraženije, a vremenske nepogode nepredvidive. Valja stoga razmisliti na koje sve načine možemo doprinjeti očuvanju okoliša i poljoprivredne proizvodnje u svijetu, Europi, i Hrvatskoj.
Foto: Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
