Ministarstvo poljoprivrede RH do kraja godine ima obavezu poslati u Europsku komisiju prijedlog nacionalnog Strateškog plana. Njime će biti definiran smjer kako će se u razdoblju od 2023. godine, kad na snagu stupa nova Zajednička poljoprivredna politika EU, trošiti sredstva za poljoprivredu sve do 2027. godine. Strateški plan ZPP je najvažniji dokument za srednjoročno razdoblje. Njime se određuju financijske omotnice, mjere i intervencije koje će se provoditi. Također i kako će se usmjeriti financijskih sredstava za poljoprivredu. Plan će u velikoj mjeri odrediti smjer kako će se poljoprivredna proizvodnja razvijati do kraja ovog desetljeća.
Ukupna sredstava za hrvatsku poljoprivredu iz EU proračuna od 2021. do 2027. g. iznose 5,17 milijardi eura. Uz to je i kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti za poljoprivredu namijenjeno 131 milijuna eura. Ukupna sredstava će se nadopuniti i dijelom sredstava iz državnog proračuna. Za brojne programe, naročito investicijska ulaganja, bit će korištena i sredstva samih proizvođača. Tako da možemo očekivati značajnija ulaganja koja prelaze 5,3 milijardi eura iz EU fondova.
–Realno je da se u poljoprivredu Hrvatske u spomenutom razdoblju investira više od 7 milijardi eura. To daje priliku da se napravi ozbiljan zaokret i provođenje aktivnosti koje su nužne kako bi poljoprivreda bila konkurentnija, produktivnija i ispunila svoju zadaću proizvodnje kvalitetne hrane za stanovništvo, ali i potrebne sirovine za prehrambeno prerađivačku industriju. Uz to, poljoprivreda sukladno usvojenim strategijama EU treba postati „zelenija“. Također, treba osigurati dobar život stanovnicima ruralnih područja, zaključak je analize konzultantske tvrtke Smarter.
Podsjećamo kako je kroz prvo višegodišnje financijsko razdoblje ZPP, koje je za nas bilo regulirano Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji, godišnja alokacija za izravna plaćanja bila 373 milijuna eura. Odnosno 2,6 milijardi eura za sedam godina. Taj iznos za izravna plaćanja nikad nije isplaćen u cijelosti jer je dio trebalo financirati iz državnog proračuna.
Strateški plan ZPP treba izraditi svaka država članica EU, sukladno postavljenim ciljevima. Oni donose brojne promjene koje su usmjerene na očuvanje okoliša. Zatim na smanjivanje zagađenja iz poljoprivrede, ali i da se održi i poveća razina dohotka poljoprivrednika, proizvodi sigurna i kvalitetna hrana, očuvaju ruralna područja, te poljoprivreda modernizira i digitalizira, a mladi zadrže na selima i u ovom biznisu.
Prema podacima Europske komisije, za poljoprivrednu politiku EU je namijenjeno ukupno 386,6 milijardi od 2021. do 2027. g. To predstavlja nešto manje od trećine proračuna (oko 31,95 %). Treba podsjetiti kako je u prethodnim proračunima poljoprivreda dobivala gotovo polovicu ukupnog zajedničkog proračuna EU. Udio poljoprivrednog proračuna u ukupnim izdacima EU je bio znatno viši i iznosio je 37,7 % za razdoblje 2014.-2020. godina.
Nova ZPP stupa na snagu 2023. g.
Države članice moraju do kraja ove godine dostaviti prijedloge svojih Strateških planova Europskoj komisiji. Komisija će potom procijeniti jesu li nacionalni strateški planovi ZPP-a u skladu s obvezama iz nove ZPP. Za dodatno usuglašavanje i izmjene sve će zemlje imati vremena do kraja 2022. godine. Prema novom ZPP minimalno 10 % izravnih plaćanja potrebno je koristiti za potporu malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima. Najmanje 3 % proračuna ići će mladim poljoprivrednicima.
Krizna pričuva (u tekućim cijenama) koristit će se kao pomoć poljoprivrednicima ako dođe do poremećaja na tržištu. Oni su uvjetovani nestabilnošću cijena ili drugim tržišnim poremećajima
Koji je smjer hrvatskog Strateškog plana?
Strateški plan Republike Hrvatske, kao i svih država članica EU, objedinjuje sve intervencije i mjere namijenjene provedbi zajedničke poljoprivredne politike na nacionalnoj razini. Poljoprivrednike, a i stručnu javnost posebno interesira tzv. „Zelena arhitektura“ Zajedničke poljoprivredne politike koja je izraz brige za okoliš i prirodu. Jačanje zaštite okoliša i klimatske politike moraju dati puni doprinos ciljevima Europske Unije u području okoliša i klime.
A ti ciljevi, koji su dio Zelenog plana, do 2030. godine u području poljoprivrede definiraju sljedeća tehnička ograničenja proizvodnje i ciljane vrijednosti: smanjenje upotrebe mineralnih gnojiva za 20 %; uporabe pesticida za 50 %; smanjenje gubitka hranjivih tvari za 50 % (veliki izvor onečišćenja zraka, tla i voda i utjecaja na klimu je višak hranjivih tvari u okolišu, posebno dušika i fosfora). Zahtijeva se i udio krajobraznih obilježja visoke raznolikosti od najmanje 10 %, te udio organskog uzgoja od najmanje 25 %.
Uvjetovanost predstavlja minimum zadaća koje poljoprivrednici moraju ispuniti kako bi uopće mogli primati potpore u obliku izravnih plaćanja. Poljoprivrednik će dobivati potporu zbog svih napora koje ulaže, kako bi njegova proizvodnja bila održiva za okoliš i bioraznolikost. Uvjetovanost se sastoji od niza obveznih mjera u pogledu poštivanja propisa povezanih s određenim tvarima koje opterećuju okoliš kao što su nitrati, pesticidi, antibiotici, provođenja dobrih poljoprivrednih praksi, mjera ozelenjavanja i slično. Druga važna komponenta su eko-sheme, koje su obvezne za države članice, a dobrovoljne za poljoprivrednike.
Za Eko-sheme obvezno je usmjeriti 25 % proračuna za izravne potpore. One podrazumijevaju sve aktivnosti poljoprivrednika koje idu iznad uvjetovanosti (minimum proizvođačkih praksi) te na taj način još dodatno podupiru održive metode proizvodnje s ciljem postizanja boljeg stanja okoliša i bioraznolikosti.
Među njima su daleko stroža pravila održavanja okoliša kao posebni načini obrade tla. Zatim uvođenje novih kultura, značajno poticanje sadnje leguminoza, pašarenje na pašnjacima, upotreba stajskog gnoja na oraničnim površinama, intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina…
Potrebno je naglasiti kako su i unutar Programa ruralnog razvoja bila također alocirana sredstva za agroekološku održivost, mjere ublažavanja klimatskih promjena, poljoprivredno-ekološki održivu praksu, uključujući prevenciju prirodnih rizika, zaštitu i poboljšanje genskih resursa te zdravlje i dobrobit životinja.
Izvor: Smarter.hr
