U Hrvatskoj i svijetu postoje mnogobrojne izložbe i ocjenjivanja poljoprivrednih proizvoda, najčešće prerađevina poput vina, alkoholnih destilata, maslinovog i bučinog ulja, ali i sireva, suhomesnatih proizvoda, meda i drugih. Koliko nagrade i priznanja za kvalitetu utječu na cijenu tih proizvoda?

Prema Zakonu o poljoprivredi (NN 152/22) definirani su zahtjevi kvalitete za hranu i hranu za životinje. Zahtjevi kvalitete hrane uključuju „klasifikaciju, kategorizaciju i naziv hrane, fizikalna, kemijska, fizikalno-kemijska i senzorska svojstva te sastav hrane, vrstu, fizikalno-kemijska i senzorna svojstva određenih sastojaka koji se upotrebljavaju u proizvodnji i preradi hrane, postupke koji se primjenjuju u proizvodnji i preradi te dodatne zahtjeve označavanja hrane“.

Sustavi i oznake kvalitete poljoprivrednih proizvoda

Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode definirani su Uredbom EU br. 1151/2012 i Zakonom o poljoprivredi i uključuju zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI), zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla (ZOZP) i zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS). Oznaka izvornosti odnosi se na prehrambene proizvode, poljoprivredne proizvode, vina, jaka alkoholna pića i aromatizirana vina. Oznaka zemljopisnog podrijetla se odnosi na samo prehrambene proizvode, poljoprivredne proizvode i vina, dok se oznaka zajamčeno tradicionalni specijalitet odnosi na samo prehrambene i poljoprivredne proizvode.

Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode
Foto: Ministarstvo poljoprivrede i Europska komisija

Ukupno je 76 proizvoda zaštićeno na razini EU. Hrvatska trenutno ima šest maslinovih ulja sa zaštićenim oznakama izvornosti registriranih na razini Europske unije, a to su: Bračko maslinovo ulje, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Krčko maslinovo ulje i Šoltansko maslinovo ulje. Od vina oznakom izvornosti označeno je 17 vina, vino Dalmatinske zagore, Dingač, vino Hrvatska Istra, vino Hrvatsko podunavlje, Hrvatsko primorje, Istočna kontinentalna Hrvatska, vino Moslavine, Muškat momjanski, Plešivica i Pokuplje, Ponikve, Prigorje-Bilogora, Primorska Hrvatska, Sjeverna Dalmacija, Slavonija, Srednja i Južna Dalmacija, Zagorje – Međimurje i Zapadna kontinentalna Hrvatska. U sustavu dobivanja oznake izvornosti je i vino Lumbarde.

Osim navedenih oznaka, na razini EU postoji i oznaka kvalitete „planinski proizvod“ kako bi se istaknulo da je proizvod proizveden u planinskim područjima. Oznaka „proizvod najudaljenijih regija EU-a“ (primjerice francuski prekomorski departmani Guadeloupe, Francuska Gijana, Réunion i Martinique te Azori, Madeira i Kanarski otoci) karakteristična je za udaljena i izolirana mjesta, te područja s ograničavajućim zemljopisnim i vremenskim uvjetima. Proizvođači ekoloških proizvoda mogu imati „eko oznaku“ kako bi istaknuli da je proizvod proizveden na temelju ekoloških praksi.

Oznaka proizvod najudaljenijih regija EU; Foto: Europska komisija i Ministarstvo poljoprivrede
Eko znak Hrvatske
Foto: Europska komisija i Ministarstvo poljoprivrede

Na nacionalnoj razini moguće je uspostaviti sustave kvalitete za pojedine zemlje. Sami sustavi pomažu prepoznatljivosti i promidžbi proizvoda. Nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda „Dokazana kvaliteta“ je dobrovoljni sustav uspostavljen radi postizanja bolje prepoznatljivosti i promidžbe poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji imaju posebne karakteristike (NN 18/2020).

Oznaka Dokazana kvaliteta (foto: Ministarstvo poljoprivrede)

Hrvatska gospodarska komora potiče domaće proizvođače kroz dva znaka „Hrvatska kvaliteta“ i „Izvorno hrvatsko“.  Znak „Hrvatska kvaliteta“ vidljiv je na proizvodima kao što su ABC svježi krem sir, Ogulinskom kupusu, Dalmatinskoj panceti, dok je znak „Izvorno hrvatsko“ vidljivo na Baranjskom kulenu, raznim sirevima Dukat mliječne industrije, Gavrilović salami. Naravno, osim navedenih, puno veći broj raznih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvarilo je jednu od dvije navedene oznake kako bi se istaknule na tržištu.

  Priznanja i nagrade

Svjetske ili nacionalne nagrade za primjerice maslinovo ulje i vino moguće je ostvariti natjecanjem na raznim natjecanjima i festivalima vina i maslinovog ulja. U svijetu, primjerice, najpoznatije natjecanje maslinara je New York International Olive Oil Competition, dok je za vina to Decanter. Hrvatskih proizvođača vina u 2023. godini na Decanteru je bilo 358, od čega je 7 % vinara ostvarilo zlato. Na New York International Olive Oil Competition bilo je ukupno 1.244 uzoraka iz 28 zemalja, dok je Hrvatska sudjelovala sa 128 uzoraka maslinovog ulja. U Hrvatskoj neki od festivala na kojima se ocjenjuju maslinovo ulje i vino su Olea Croatica, Noćnjak, Dani masline, Sabatina, Vinistra, Vino.com i sl.

Certifikati, nagrade, oznake mogu utjecati na cijenu vina ili maslinovog ulja. Primjerice, oznake (izvornosti ili zemljopisnog podrijetla) i ostvarene nagrade utječu na poboljšanje percepcije vrijednosti proizvoda, odnosno potrošači tj. kupci su spremni platiti višu cijenu jer smatraju takvo vino ili maslinovo ulje kvalitetnijim. Nagrade, oznake, certifikati mogu dovesti do porasta potražnje, potrošači mogu razviti pozitivno mišljenje o proizvodu i to dovodi do jačanja brenda i pozitivne reputacije proizvoda.

S druge strane, proces dobivanja certifikata ili nagrada vodi rastu troškova ishođenja istoga, te dodatnih ulaganja u proces proizvodnje kako bi se zadovoljili visoki proizvodni uvjeti i ostvario proizvod visoke kvalitete. Postoje istraživanja koja su ocijenila utječu li i koliko certifikati ili nagrade na rast cijene proizvoda, te su Paroissien i Visser (2020) zaključili kako osvojena nagrada utječe na povećanje cijene vina za 13 %. Veći utjecaj na rast cijene ima ako je vino osvojilo zlato u odnosu na srebro ili broncu.

Istraživanje u Novom Zelandu pokazalo je kako se same nagrade smatraju dobrim marketinškim alatom za privlačenje potrošača, ali i utječu na povećanje cijena za 3 do 5 dolara (Neuninger i sur., 2017). Ispitanici u Australiji koji inače kupuju vina po nižoj cijeni veliku prednost pri kupnji vina daju vinu sa zlatnom medaljom, ali se njihova sklonost kupnje smanjuje kako cijene rastu (Lockshin i sur., 2006).

Pročitajte još:

Što nakon nagrade?

Prethodni članakŠto nakon nagrade?
Sljedeći članakŠampion Tomislav Čudina i njegova Olea Viola
Tajana Čop, mag. ing. agr.
Asistentica na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Rođena je 1992. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, 2011. godine upisuje smjer Agrarna ekonomika. Nakon završetka preddiplomskog studija, upisuje diplomski studij Agrobiznis i ruralni razvitak te ga završava 2016. godine. Od 2017. godine zaposlena je na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Suradnica je na tri modula na preddiplomskim studijima i na sedam modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Trenutno je upisana na doktorski studij Poljoprivredne znanosti Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Znanstveni interes usmjeren je na menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi i upravljanje rizikom u poljoprivredi. Sudjelovala je na nekoliko domaćih i međunarodnih konferencija, te objavila nekoliko znanstvenih radova. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva i Europskog udruženja agrarnih ekonomista.