Na tržištu postoji nekoliko različitih oblika mikoriznih preparata. To su:
- preparati u suhom obliku (za primjenu kroz sustav fertirigacije)
- preparati u tekućem ili gel obliku (za primjenu kroz sustav fertirigacije)
- preparati u suhom mikrogranuliranom obliku (primjenjuju se kod pripreme tla za podizanje novih nasada)
- posebno formulirani organski peletirani materijali obogaćeni mikoriznim gljivicama (primjenjuju se kod pripreme tla za podizanje novih nasada)
U intenzivnom uzgoju poljoprivrednih kultura i na većim površinama koriste se preparati u suhom ili tekućem obliku, koji se primjenjuju kroz sustav fertirigacije. Suhi preparati se prethodno moraju otopiti u manjoj količini vode, te se tako pripremljena otopina koristi u sustavima za fertirigaciju. Kod primjene suhih preparata potrebno je odabrati preparat koji se potpuno topi u vodi kako se ne bi stvarao talog koji može začepiti filtere ili kapaljke u sustavu. K
od primjene tekućih ili gel preparata, važno je koristiti preparate koji su prije pakiranja prošli proces mikrofiltracije, i time bili pogodni za primjenu u sustavima fertirigacije. Kod ovog načina primjene mikoriznih gljivica, potrebno je koristiti i huminske kiseline, u dozama od 5-20 lit/ha. Na ovaj način mikoriza se može primijeniti u uzgoju povrća i voćarskih kultura gdje postoje sustavi za fertirigaciju.
Druga mogućnost primjene mikorize su:
- miješanjem sa sjemenom prije sjetve za ratarske kulture
- primjena prskanjem po tlu otopine mikorize prije obrade tla
- miješanjem mikorgranuliranih preparata kod pripreme supstrata za sjetvu ili sadnju
- zalijevanjem pojedinačnih stabala (maslina, ekstenzivni voćarski nasadi)
Primjena peletiranih organskih gnojiva obogaćenih mikorizama i ostalim korisnim mikroorganizmima
Za primjenu na velikim površinama (ratarske površina, voćarski nasadi bez sustava fertirigacije, priprema tla za podizanje trajnih nasada i sl.) zanimljiva je tehnološka mogućnost primjene peletiranih organskih gnojiva koji su dodatno obogaćeni mikoriznim gljivicama i ostalim korisnim mikroorganizmima. Kako je za početni razvoj mikroorganizama u tlu potrebna humificirana organska tvar (humus), ovaj način primjene omogućava dobar start mikroorganizama, uz istovremeno povećanje količine humusa u tlu.
Koja su ograničenja za učinkovitu mikoriznu simbiozu u poljoprivrednoj proizvodnji?
Iako je primjena mikorize vrlo korisna tehnološka mjera, uspješnost mikorizacije ovisi o nekoliko ograničavajučih čimbenika o kojima treba voditi računa prije primjene u poljoprivrednoj proizvodnji.
Visoka količina bakra (Cu) u tlu
Bakar je fungicid koji se intenzivno koristi godinama u vinogradarskoj proizvodnji, ali isto tako u uzgoju masline. Kako je bakar podložan ispiranju s lista/ploda oborinama, često u tlu, pogotovo površinskom sloju, dolazi do akumulacije visokih količina bakra. Jednako kako ima fungicidni učinak na gljivice koje uzrokuju biljne bolesti, visoke količine bakra u tlu, sprječavaju razvoj mikorize, te je učinak primjene vrlo slab.
Rezidui herbicida u tlu u ratarskoj proizvodnji
Visoke količine rezidua herbicida, koji imaju vrlo dugo razdoblje razgradnje u tlu, sprječavaju razvoj mikorize. U takvim tlima, izostaje učinak mikorize, te je potrebno voditi računa o primjeni herbicida u ratarskoj proizvodnji prije primjene mikoriznih preparata.
Rezidui fungicida u intenzivnoj proizvodnji povrća
Visoka količina rezidua fungicida u tlu, naročito u uzgoju povrća u zaštićenim prostorima, također ima negativan učinak na razvoj mikorize.
Niska količina humusa u tlu
Humus, odnosno huminske kiseline, predstavljaju važnu, prvu „hranu“ za mikorizne gljivice nakon nicanja spora u tlu. Ako u tlu nedostaje humusa, razvoj mikorize je vrlo slab.
Zašto se kod primjene mikoriznih gljivica moraju dodatno koristiti preparati na bazi huminskih kiselina?
Huminske kiseline (frakcija huminskih kiselina iz humusa) su lako pristupačni oblik koje služe kao prva „hrana“ nakon nicanja spora mikoriznih gljivica. To je najosjetljiviji tehnološki moment kod mikorizacije, jer do stvaranja simbiotskog odnosa s korijenom matične biljke, hife niknulih spora ne mogu usvojiti nikakvu drugu organsku tvar koja im može poslužiti za dobar početni rast. Stoga je primjena humnskih kiselina vrlo važna mjera za dobru mikorizaciju. Važno je odabrati preparate koji imaju visoku količinu huminskih kiselina u obliku kalij-humata koji je lako topiv u vodi. Preparati na bazi nano čestica huminskih preparata poput leonardita u obliku nano čestica, nisu pogodni za ovu namjenu jer se ne tope u vodi i nisu dostupni hifama u početku nicanja spora mikoriznih gljivica.
Doza primjene mikoriznih preparata u poljoprivrednoj proizvodnji
Temeljni je podatak koji je važan kod pravilnog doziranja preparata na bazi mikorize, količina aktivnih spora u 1 gramu/ili 1 mL preparata. Ovisno o proizvođaču preparata i cijeni, broj spora kreće se od 100-4.000 spora/gramu. U sljedećoj tablici prikazane su preporučene doze spora za pojedine grupe poljoprivrednih kultura.
Tablica 4. Preporučene doze mikoriznih preparata na bazi broja spora i vrsti poljoprivredne kulture (Varma i sur., 2017)
Poljoprivredna kultura | Preporučeni broj spora |
Povrtne kulture (presadnice) | 60-100 spora/biljci |
Jagoda | 60-100 spora/biljci |
Ratarske kulture (primjena širom, otvoreno polje) | 1.200-1.600 spora/m2 |
Drvenaste kulture (stabla do visine 1 m; sadnice drvenastih kultura) | 400-500 spora/stablu |
Drvenaste kuture (mlada stabla do 2 m visine) | 800-1.000 spora/stablu |
Drvenaste kulture (starija stabla) | 1.600-2.000 spora/stablu |
Pročitajte više:
Mikrobiološka gnojiva na bazi mikorize
Mikrobiološka gnojiva na bazi Trichoderme
Simbiotski i nesimbiotski fiksatori dušika (N)
Bakterije za otapanje netopivih fosfata u tlu