Na konferenciji „Lokalne demografske i razvojne mjere“ koja je održana sredinom veljače u Zagrebu okupili su se brojni predstavnici jedinica lokalne samouprave i županija, nadležnih institucija, ali i udruga te stranih veleposlanstava, s ciljem rasprave o dobrim i lošim mjerama u domeni lokalne vlasti, mogućnostima demografske revitalizacije Hrvatske, kao i razmjene iskustva i dobrih praksi. Konferenciju je organizirao stručno-informativni časopis za komunalno gospodarstvo Komunal, čiji je glavni urednik, Marijan Kavran, uspješno vodio program.

Sudionicima su se na samom početku obratili veleposlanici Franuske i Kanade. Oni su istaknuli iskustva svojih zemalja i dali savjete koji su primjenjivi u Hrvatskoj. Europarlamentarci Sunčana Glavak i Karlo Ressler komentirali su ozbiljnost situacije na EU razini. Europska komisija je napravila izvješće koje je dalo poražavajuće rezultate. Populacija Europske unije se ubrzano smanjuje i do 2070. će činiti manje od 4% svjetske populacije, naglasila je Glavak. Zastupnik Ressler nadodao je kako je demografija do sada bila najpotcjenjenije pitanje u EU. Zaključio je kako je riječ o strateškom nacionalnom pitanju.

 Važnost poticanja ruralnih krajeva

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak istaknuo je važnost poticanja ruralnih krajeva. Naglasio je kako je upravo zato 2018. donesen prvi zakon o OPG-ovima.

Osnovni cilj je bio zadržati mlade i dati im dostojanstven život na ruralnim područjima, kazao je i nadodao kako i Strategija za poljoprivredu do 2030. godine stavlja OPG-ove, mala poljoprivredna gospodarstva i mlade poljoprivrednike u fokus. U ime predsjednika Hrvatskog sabora, sudionicima se obratio saborski zastupnik Ante Deur.

Demografija je tema svih tema. Ona je ulaganje u našu budućnost. Važno je postaviti dobre temelje jer bez njih nema niti nadogradnje, kazao je i naglasio kako mjere koštaju, ali i da „treba ulagati kako bi se nešto dobilo natrag“.

Važno izlaganje održao je demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc koji je uputio kritike na dosadašnju inertnost u rješavanju demografskog problema.

Nevjerojatno je s kakvom mirnoćom promatramo gubitak 400.000 ljudi. Odgovornost je na onima koji sada moraju donijeti strateške odluke. To nije religijsko, etničko, političko, svjetonazorsko pitanje, to je strateško pitanje Hrvatske i pitanje opstanka ove zemlje koje utječe izravno na ukupni razvoj i temeljni sustav države, kazao je Šterc. Naveo je i nekoliko primjera ključnih demografskih mjera.

Tako je istaknuo primjer Izraela koji ima poseban imigracijski ured; Irske koja ima model selektivne imigracije; Mađarske koja stimulira rađanje više djece kroz poticanje ulaska u brak. Kazao je i kako je važno ne zaboraviti na potencijal iseljeništva. Ono treba motivirati da investira u ispražnjena područja te takve investicije osloboditi od poreza na dobit. Župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić naglasio je kako problem demografije ne može riješiti niti jedna županija ili grad samostalno jer nema takvu financijsku moć. Naglasio je i kako je jedan od ključnih problema snažna centralizacija Hrvatske.

 Uz potpore, potrebne su i kvalitetne usluge

Državna tajnica u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade Željka Josić pozvala je sve predstavnike lokalne i regionalne samouprave na zajedništvo i dijalog.

Popis stanovnika pokazao je da smo u zadnjih 10 godina išli silaznim putem. To ne znači da ćemo tako nastaviti. Da se to ne bi dogodilo, treba nam suradnja na svim razinama. Potreban nam je vaš glas jer vi najbolje znate potrebe svojeg stanovništva. Također, nadodala je kako je za revitalizaciju ključno građanima omogućiti usluge, a ne samo potpore.

Potpore nisu jedino što možemo dati našim građanima. Moramo im dati i usluge. Vrlo je bitno imati i vrtiće, škole, knjižnice, društvene sadržaje. Možemo imati različita mišljenja, ali moramo konstruktivno razgovarati o ovoj temi. Suradnja je dobar put prema uspjehu, zaključila je Josić.

Izvor: www.komunal.hr

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakLjekovito bilje za preventivnu zaštitu jetre (2)
Sljedeći članakJesu li potpore dobar motiv za ostanak u poljoprivredi?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.