Ljekovito bilje korisno za jetru su artičoka, čičak, kurkuma, maslačak i sikavica (artičoku i čičak s recepturama za čajeve smo opisali u broju 3 Gospodarskog lista, 15. veljače).

Neke od najčešćih bolesti jetre su ciroza, hepatitis, masna jetra, hemokromatoza te rak. U svrhu preventivne zaštite jetre svakako se preporuča prirodno stimuliranje fizioloških funkcija te korištenje ljekovitog bilja i dodataka prehrani.

Kurkuma je dokazani antioksidans

Kurkuma, turmerik ili indijski šafran (lat. Curcuma longa L.). Kurkuma je zeljasta trajnica iz porodice đumbirovki (Zingiberaceae) od čijeg se korijena dobiva istoimeni začin aromatičnog ljuto-žarećeg, blagog gorkog i smolastog okusa. Kurkuma je začin korišten još u antici, zbog okusa, velike količine antioksidansa te protuupalnih i antiseptičkih svojstva. Zadnjih godina su znanstvenici otkrili nova dobra svojstva kurkume, među kojima je i održavanje zdravlja jetre. Kurkuma je porijeklom iz toplih i vlažnih tropskih područja jugoistočne Azije. Stabljika je uspravna, razgranata, naraste do 1 m visine.

Razmnožava se sjemenom ili vegetativno dijelovima podanka. Iskoristiva je cijela biljka premda se najviše koristi rizom od čega se dobiva prah koji se upotrebljava kao začin (curry) i boja za hranu.

Korijen kurkume

Posjeduje dobrotvorne učinke za funkcioniranje jetre, izlučivanje žuči, smanjuje razinu kolesterola, koristiti se kod slabog apetita i probavnih smetnji. Podanak kurkume sadrži do 7 % eteričnog ulja koje se sastoji od seskviterpenskih ketona turmerona i ar-turmerona (više od  60 %) te seskviterpena zingiberena (oko 25 %). Svakako je najbitnije spomenuti fenolne antioksidanse-kurkuminoide u koje pripada kurkumin. Podanak sadrži osim kurkumina, šećere, proteine i nešto masti. Kurkuma djeluje antioksidativno i hepatoprotektivno zbog toga se preporuča u svakodnevnoj prehrani. Preporuča se 3 g praha podanka dnevno u hrani.

Čaj od kurkume

Čaj od kurkume: U 1 l proključale vode dodati 1-2 žličice naribane, samljevene ili kurkume u prahu. Mješavina se treba lagano kuhati 10 minuta nakon čega se otopina procijedi i ostavi hladiti 5 minuta.

Maslačak je omiljen u sastavu detox čajeva

Maslačak (Taraxacum officinale Weber) je višegodišnja zeljasta vrsta iz porodice Asteraceae. Osim vrlo ukusne salate u rano proljeće, maslačak je i izvrsna ljekovita biljka.

Cijela biljka je otporna na niske temperature i prezimljava bez oštećenja. Svi dijelovi sadrže mliječno bijeli sok gorka okusa. Korijen i list maslačka sadrže gorke tvari (taraksacin), triterpene, seskviterpene, fitosterole i inulin. Korijen vađen u jesen ili rano proljeće sadrži veću količinu inulina, a proljetni listovi sadrže holin. Biljka sadrži i triterpene, flavonoide, fitosterole, kavenu kiselinu, karotinoide i mineralne tvari. Maslačak se zbog visokog sadržaja gorkih tvari koristi za poboljšanje apetita. List se upotrebljava kao dobar diuretik pa često dolazi u kombinaciji s nekim drugim vrstama u sastavu detox čajeva. Također koristi se kod problema s jetrom, loše probave), gihta, za poboljšanje rada gušterače te za liječenje kožnih bolesti.

Čaj od maslačka: Jedna do dvije čajne žličice narezane suhe biljke maslačka prelije se sa 1/4 l hladne vode, ugrije i ostavi kuhati jednu minutu. Nakon 10 minuta stajanja čaj je potrebno ocijediti.

Maslačak (Taraxacum officinale Weber)
Korijen od maslačka

Čajna mješavina za bolji rad jetre, žučnog mjehura i crijeva:

  • Korijen i list maslačka (Taraxaci radix cum herba)40 g
  • Korijen vodopije (Cichorii radix) 40 g
  • Korijen bedrenike (Pimpinellae radix) 20 g

U dvije čajne žličice navedene mješavine uliti oko 200 ml svježe prokuhane vode i promiješati. Poklopiti posudu. Ostaviti mješavinu da odstoji 10 do 15 minuta.

Čajna mješavina koja čisti kožu i poboljšava rad jetre, crijeva i bubrega:

  • Korijen i list maslačka (Taraxaci radix cum herba)20 g
  • Cvijet končare (Spireae flos) 20 g
  • Herba običnog tetrljana (Marrubi herba) 20 g
  • Podanak pirike (Graminis rhizoma) 20 g

Dvije do tri čajne žličice navedene mješavine držati u hladnoj vodi 6-8 sati. Nakon toga zakuhati. Četiri do šest tjedana pije se po jedna do dvije šalice nezaslađenog čaja na dan.

Badelj čisti organizam od otrova

Badelj (Silybum marianum (L) Gaertn.) ili sikavica je jednogodišnja do dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice Asteraceae. U svojstvu ljekovite biljke ima dugu povijest, jer se počeo upotrebljavati još u doba Isusova rođenja, kad se korijen koristio za poticanje povraćanja. Od srednjeg se vijeka intenzivno uzgaja u Srednjoj Europi. Iz 16. i 17. stoljeća potječu podaci o povoljnom utjecaju njegovih plodova na jetru.

Samonikla je biljka toplog podneblja, područja Sredozemlja, sjeverne Afrike, Male Azije, Kavkaza i Perzije. Korijen badelja je vretenast, a stabljika i viša od 2,5 m. Na vrhu razgranate stabljike nalaze se glavičasti cvatovi promjera 5-8 cm. Cvjetovi su ljubičasti, rijetko bijeli, a vanjske latice završavaju oštrim bodljama.

Njegova učinkovitost u liječenju jetre znanstveno je dokazana i potvrđena. Plodovi badelja se koriste u obliku čaja za ublažavanje napada žuči i liječenja jetre. Plod sadrži 1,5-4 % smjese flavonskih spojeva silimarinskog kompleksa od kojih su najvažniji silibin, silikristin i silidianin. Silimarin djeluje protiv brojnih otrova jetre kao antagonist. Mijenja vanjsku građu stijenki jetrenih stanica (hepatocita), tako da u nju više ne prodiru otrovi i pospješuje djelovanje enzima polimeraze te povećava sintezu bjelančevina u ribosomima. Inducira, odnosno aktivira enzime koji u jetri razgrađuju štetne tvari te potiče obnovu stanica nakon oštećenja, a djelomično utječe na jačanje imuniteta.

Pored silimarina, plodovi sadrže još i masno ulje u količini 18-25 % i bjelančevine oko 18 %. Nadzemni dio sadrži flavonoide (apigenin, kemferol i luteolin). Pripravci od sjemenki povoljno utječu kod oštećenja jetre npr. kod masne jetre, ciroze jetre, kod oštećenja od trovanja različitim lijekovima te na povećanje koncentracije enzima jetre vezano uz bolesti žući. Plodovi su važna farmaceutska sirovina od koje se izrađuju ekstrakti i gotovi preparati kao što je Sylimarin gdje je količina silimarina obično standardizirana na 200 do 400 mg. Također i zelenim dijelovima biljke (herba) pripisuje se sposobnost održavanja zdrave jetre te djelovanje kod funkcionalnih poremećaja, žutice, žučnih kolika i sličnih bolesti.

Čaj od badelja: U jednu vrhom punu čajnu žličicu usitnjenih sjemenki (3 g) uliti oko 200 ml svježe prokuhane vode i ostaviti mješavinu da odstoji 10 do 15 minuta. Tri do četiri puta na dan pije se po šalica čaja, pola sata prije jela. Taj je čaj samo pomoćna terapija kod jetrenih i žučnih bolesti. Količina silimarina kod takvih pripravaka poprilično je niska, te se za pripremu čaja preporuča naljev koji se priprema tako da se droga (sjemenke) namaču nekoliko sati u hladnoj vodi i zatim grije do vrenja.

Ekstrakt badelja

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakProizvodnju povećavamo jer imamo siguran otkup!
Sljedeći članakKako revitalizirati ruralna područja u Hrvatskoj?
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.