Jetra je najveći i najkompleksniji organ u tijelu koji ima važnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, proteina i masti te u njihovoj pretvorbi u tvari koje su neophodne za normalno funkcioniranje organizma. Osim toga, jetra regulira stvaranje i eliminaciju žuči i regulira koncentraciju mnogih malih molekula u plazmi koje su neophodne za normalan metabolizam. Pomaže izlučivanju brojnih tvari, kao što su određeni lijekovi, hormoni i drugi metabolički ostaci, iz krvotoka. Također skladište je glikogena, željeza, bakra te vitamina A i D. Jetra ima sposobnost samoobnavljanja, ali samo do određene granice.

Svaka bolest te pretjerano uživanje u nezdravoj hrani, alkoholu, duhanu, kao i korištenje lijekova, izaziva stres koja pogađa jetru i može dovesti do velike neravnoteže koja utječe na zdravstveno stanje pojedinca. Neke od najčešćih bolesti jetre su ciroza, hepatitis, masna jetra, hemokromatoza te rak. U svrhu preventivne zaštite jetre svakako se preporuča prirodno stimuliranje fizioloških funkcija te korištenje ljekovitog bilja i dodataka prehrani. Ljekovite biljke koje ima korisno djelovanje na jetru su artičoka, čičak, kurkuma, maslačak i sikavica.

Artičoka smanjuje kolesterol

Artičoka (Cynara scolymus L.)je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Kao ljekovita biljka poznata je još iz stare Grčke i Rima, a s uzgojem artičoke se započinje u 15. stoljeću. Cvjetna glava je jestiva, a bere se prije nego što se počne otvarati. Potrebno je očistiti vanjske listove, staviti kuhati dok ne omekša te se jede sočno srce cvijeta. U ljekovite se svrhe koriste mladi listovi u prvoj godini vegetacije, a najbolje je koristiti svježe listove. Najčešće se upotrebljavaju za liječenje oboljenja jetre, za bolji protok žuči kod slabe probave i protiv povećanog kolesterola u krvi.

Listovi su gorkog okusa te upravo ta gorčina povećava lučenje žuči, što djeluje povoljno na probavu i poticanje apetita. U listovima se nalaze seskviterpenske gorke tvari (4 %), među kojima je najpoznatiji cinaropikrin. Suhi listovi sadrži razne derivate cimetne kiseline (1,4 %) među kojima je najvažniji cinarin, koji nastaje u procesu sušenja. U listovima se nalaze i flavonoidi, osobito glikozidi flavona luteolina. Za farmakološko djelovanje važna je mješavina polifenolnih sastojaka.

Standardizirana vodena iscrpina (čaj artičoke) smanjuje sintezu kolesterola u jetri i djeluje snažno antioksidativno. Također, umanjuje oksidaciju lipoproteina, osobito onih koji sudjeluju pri nastanku aterosklerotičnih promjena, osobito u početnom stadiju. Tako preventivno djeluju protiv ovapnjenja žila. Artičoka smanjuje količinu lipida te povećanim stvaranjem žuči pospješuje izlučivanje kolesterola. Korijen je također ljekovit i jednako gorak kao i listovi, ali on se vadi tijekom jeseni. Međutim, artičoka stvara pregršt listova tako da nije potrebno vaditi biljku već ostaviti do slijedeće godine kad će ponoviti ciklus još rodnije.

Čaj od artičoka

Jednu šaku svježih listova preliti litrom vode, ostaviti 15 minuta poklopljeno i procijediti. Pije se ravnomjerno raspoređena cijela doza kroz dan, uvijek prije obroka.

Standardizirani pripravci mogu se nabaviti u ljekarnama.

Nasad Cynara scolymus

Čičak je tonik za jetru

Čičak ili repuh (Arctium lappa) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Može ga se naći pored putova, na zapuštenim površinama, šumskim proplancima i na drugim mjestima na kojima je tlo jako zbijeno te se korijen teško vadi. Korijen je vretenast, svijetlosmeđe boje izvana, a bjelkaste iznutra. Na vrhovima grana nalaze se crveno-ljubičaste cvjetne glavice. Cvatnja počinje u lipnju i traje cijelo ljeto. Sjeme je izduženo (5-7 mm), crne boje i dozrijeva već u kolovozu. Nadzemni dijelovi biljke se krajem vegetacije osuše, dok čitav korijenov sustav prezimi bez oštećenja. Korijen sadrži 30-40 % inulina, sastojka prema kojem se ocjenjuje terapeutska vrijednost. Osim inulina u korijenu ima nešto eteričnog ulja (0,05-0,2 %), smole, gorkih tvari, tanina i drugih sastojaka.

U narodnoj se medicini korijen čička koristi kao diuretik i za snižavanje razine šećera u krvi. Također se koristi i za pripremu čajeva protiv žučnog kamenca, čisti jetru te aktivira regeneraciju jetre. Može se koristiti za vanjsku primjenu u liječenju nekih kožnih oboljenja te za uklanjanje akni, ekcema i smanjenje lučenja lojnih žlijezda. Utvrđeno je da učinkovito djeluje protiv nekih gljivičnih bolesti kože. Mladi izdanci, listovi i peteljke su također jestivi kao i stabljika koja se ubire prije nego se cvjetovi otvore. Površinski dio stabljike se oguli i jede slično kao i šparoga. Mladi listovi sadrže 23-40 mg vitamina C i oko 11 mg karotina, sluzi, trijeslovina i nešto eteričnog ulja. Čaj od korijena kao tradicionalni čistač krvi dobar je kod akni i psorijaze te kao tonik za jetru. U obliku uljnog macerata izvrstan je dodatak prirodnim šamponima te je koristan kod peruti i ispadanja kose.

Čaj od čička
Čičkovo ulje potiče rast kose

Tinktura od čička se spravlja od 25-postotnog etanola, s jednim dijelom biljnog materijala na pet dijelova otapala. Koristi se doza od jedne čajne žličice u pola čaše vode, pola sata prije jela tri puta dnevno. Čičak je biljka sigurna za upotrebu. U slučaju žučnih kamenaca treba upitati fitoaromaterapeuta za način primjene jer će biti potrebno korigirati dozu. Izbjegava se kod alergije na biljke iz obitelji Asteraceae.

Čaj od korijena čička

5-7 g korijena čička kuha se u 4 dcl vode 10 minuta. Pije se 2 x dnevno, pola sata prije jela.

Tinktura od čička
Korijen čička

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRužice od jabuka
Sljedeći članakMinistrica poljoprivrede posjetila Vukovarsko-srijemsku županiju
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.