Ruralna područja suočavaju se s negativnim demografskim kretanjima, a generacijska obnova poljoprivrede predstavlja veliki izazov. To pitanje se posebno aktualizira nakon objavljenih podatka popisa stanovništava. On je pokazao veliki gubitak stanovnika, posebice mladih, na području županija koja su većim dijelom ruralne i u kojima je poljoprivreda značajnija gospodarska grana, posebno u Slavoniji.

U području poljoprivredena razini EU se već duže vrijeme vodi rasprava i iskazuje značajna pažnja mladim poljoprivrednicima. Sve je snažnija potreba da se mladi uključuju u poljoprivredu. Na taj način doprinose očuvanju života na ruralnim područjima i demografskoj obnovi ruralnih područja. U EU će više od pola poljoprivrednika otići u mirovinu u sljedećih 10 godina. Postotak poljoprivrednika mlađih od 40 godina je tek oko 11 posto.

U takvim okolnostima, zadržavanje opstojnosti poljoprivrednih gospodarstava i uključivanje mladih je ključno za opstanak EU poljoprivrede. Zato je, među ostalim, odlukom Europskog parlamenta i Vijeća 2022. godina proglašena Europskom godinom mladih Ključni ciljevi su isticanje prilika za mlade koje nude zelena i digitalna tranzicija; pomoći mladima da postanu aktivni i angažirani građani; promicanje prilika dostupnih mladima te uključivanje perspektive mladih u politike EU.

U novom programskom razdoblju nove Zajedničke poljoprivredne politike EU, kroz hrvatski Strateški plan, prema dostupnim projekcijama, za mlade poljoprivrednike izdvojit će se oko 120 milijuna eura u razdoblju od 2023. do 2027. godine. Od ukupno 1,87 milijardi eura za izravna plaćanja, za mlade poljoprivrednike predviđeno je 2 posto omotnice, odnosno 7,5 milijuna eura godišnje ili oko 38 milijuna eura u razdoblju od 2023 do 2027. godine.

Osim kroz izravne potpore za mlade poljoprivrednike je predviđeno i oko 80 milijuna eura kroz Program ruralnog razvoja – Intervencija za mlade poljoprivrednike. Prihvatljivi korisnici su osobe od 18 do 40 godina starosti; koji su već nositelji ili će to tek postati preuzimanjem cjelokupnog postojećeg poljoprivrednog gospodarstva. Iznos potpore za pokretanje poljoprivrednog posla za mladog poljoprivrednika penje se s dosadašnjih 50.000 na 100.000 eura, naglašavaju stručnjaci konzultantske tvrtke Smarter, u novoj analizi posvećenoj mladim poljoprivrednicima u sklopu nove Zajedničke poljoprivredne politike EU.

Kroz različite potpore želi se potaknuti veće uključivanje mladih u sektor poljoprivrede radi generacijske obnove i ostvarenja boljih gospodarskih rezultata. Da bi se ostvarilo ove potpore mladi moraju ispuniti sljedeće uvjete:

  • nositelj gospodarstva je u dobi do 40 godina;
  • prvi puta preuzima upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom;
  • potpora se dodjeljuje za prvih 50 hektara.

Uz to potrebno je imati i odgovarajuće obrazovanje iz područja poljoprivrede, prehrambene tehnologije ili veterine. Hoće li to biti dovoljno da bi se potaknula generacijska transformacija i veći ulazak mladih u poljoprivredu ili je uz ove novce potrebno pokrenuti i druge raspoložive alate i mjere koji će obnoviti hrvatsko selo i proizvodnju hrane tako da ono postane atraktivno mjesto za život i rad mladih ljudi?

Depopulacija i nedostatak radne snaga najveće prijetnje za poljoprivredu RH

U Hrvatskoj su poljoprivrednici pretežito starije životne dobi. Njih 32,7 posto starije je od 65 godina, a 27,5 posto ih je starije od 55 godina. Istodobno, samo 10,5 posto poljoprivrednika je mlađe od 40 godina. U 2019. godini u Hrvatskoj je bilo sveukupno 21.746 nositelja poljoprivrednih gospodarstava mlađih od 40 godina. To je rast više od 10 posto u odnosu na nekoliko godina ranije. Najviše mladih nositelja ima u slavonskim županijama na čelu s Vukovarsko-srijemskom županijom – 20 posto. Najmanje ih je u Splitsko-dalmatinskoj (samo 7 posto) i Šibensko-kninskoj (osam posto). Udio mladih hrvatskih poljoprivrednika s visokim strukovnim obrazovanjem i dalje je za 52 posto ispod prosjeka EU-a.

Zato je mladim hrvatskim poljoprivrednicima potrebna, među ostalim i odgovarajuća podrška dovoljnog broja edukatora i savjetnika iz javnog i privatnog sektora što je sa sadašnjim kapacitetom 1 savjetnika na 585 gospodarstava nemoguće ostvariti. Iako ih je u ukupnom broju poljoprivrednika nešto malo više od 10 posto, hrvatski mladi poljoprivrednici u proizvodnji koriste više od četvrtine ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta. Posjeduju i višu razinu znanja od ostalih starosnih kategorija poljoprivrednika. S obzirom na naše strateške ciljeve, negativne demografske trendove te starosnu strukturu nositelja poljoprivrednih gospodarstava, Hrvatska je postavila zadaću i cilj povećati udio mladih na 20 posto.

Nova ZPP propisala je da se izdvajaju značajna sredstava za mlade poljoprivrednike, no same potpore nisu dovoljne. Jedan od velikih izazova je težak proces dolaska do poljoprivrednog zemljišta i dobivanja lokacija za izgradnju poljoprivrednog gospodarstva. Mladim poljoprivrednicima nisu dovoljno dostupna povoljna kreditna sredstva za potrebe financiranja mehanizacije, stoke, zemljišta, novih tehnologija i često teže dolaze do kredita nego njihove kolege u EU. Banke su često nepovjerljive prema ulaganjima u poljoprivredu, koja je izuzetno rizična zbog vremenskih uvjeta i tržišnih prilika.

ZPP-om je propisano da se izdvajaju još značajnija sredstva za mlade poljoprivrednike

Zašto mladi u EU ne žele u poljoprivredu?                                  

Izvješće Revizorskog suda Europske unije iz 2017. godine pokazalo je da, unatoč vrlo izdašnim financijskim izdvajanjima za mlade poljoprivrednike, nema značajnijih pokazatelja da su europska sredstva pomogla generacijskoj obnovi te je od 2005. do 2013. godine nestalo milijun mladih poljoprivrednika. Ti pokazatelji povećavaju zabrinutost za konkurentnost europske poljoprivrede i zajamčenu proizvodnju hrane u nadolazećim desetljećima.

Mlade poljoprivrednike u EU karakterizira nizak udio u ukupnom broju farmi, vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem i proizvodnji. Imaju gospodarstva prosječne veličine, ali i višu razinu stručnih kvalifikacija od starijih poljoprivrednika. Uz to imaju ispodprosječnu razinu dohotka, nisku zalihu kapitala i vlasništvo nad zemljom. Farme se sporo prenose s jedne generacije na drugu unutar iste obitelji.

Prijenos vlasništva se sporo događa jer matični poljoprivrednik tek kad dosegne dob za umirovljenje predaje gospodarstvo nasljednicima. Do tada nasljednik može već biti stariji od 35 godina iako radi na farmi dugi niz godina. Nizak udio mladih poljoprivrednika u ukupnoj EU poljoprivredi stoga treba promatrati u ovom međugeneracijskom kontekstu. Kako stariji poljoprivrednici odlaze kasno u mirovinu, sve je manje i manje mladih poljoprivrednika koji bi ih mogli zamijeniti. To se može bitno odraziti na budućnost poljoprivrede u Europi. Da bi se potaknula generacijska obnova, mladim poljoprivrednicima je nužna pomoć pri pokretanju poslovanja bespovratnim sredstvima za novoosnovana poduzeća, potpora dohotku i mogućnostima kao što je dodatno osposobljavanje.

Mladim poljoprivrednicima treba omogućiti lakše pokretanje nove proizvodnje

Iako je u zadnjih desetak godina poboljšan omjer mlađih i starijih poljoprivrednika u Hrvatskoj, udio mladih nositelja je još uvijek vrlo nizak i ispod prosjeka EU. Zato bi se ovim intervencijama potaknulo uključivanje mladih u sektor poljoprivrede. To bi trebalo dati doprinos specifičnom cilju generacijske obnove, ali i dovesti do boljih rezultata u poljoprivredi. Kombinacija viših izravnih plaćanja i ciljane potpore kod osnivanja poljoprivrednih gospodarstava olakšat će mladim ljudima početak bavljenja tim zanimanjem. To je svakako u interesu Europe, a posebno je to interes Hrvatske, zaključak je stručnjaka Smartera.

Izvor: www.smarter.hr

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako revitalizirati ruralna područja u Hrvatskoj?
Sljedeći članakRestrukturiranje i ulaganje u poljoprivredna gospodarstva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.