U Hrvatskoj manje od 10 % poljoprivrednih proizvođača koristi digitalne sustave upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom. U razvijenim zemljama taj udio je daleko veći. Gotovo 40 % poljoprivrednih proizvođača koristi neke digitalne sustave. Oko 30-ak posto ih se služi informatičkom tehnologijom i vode svoje podatke kroz neke digitalne alate.

Hrvatska danas, osim brojnih EU fondova, ima mogućnosti ulaganja u digitalizaciju kroz Europski fond Next generation. Odnosno Nacionalni program oporavka i otpornosti za korištenje tih sredstava. On osigurava značajna sredstava za digitalnu transformaciju poljoprivrede. Za digitalizaciju poljoprivrede u NPOO je  namijenjeno čak 77 milijuna kuna.

Digitalne tehnologije imaju potencijal značajno unaprijediti poljoprivredu i uvesti revoluciju u proizvodnji. Mogu pomoći poljoprivrednicima da rade više precizno, učinkovito i održivo. Na taj način mogu značajno povećati svoju produktivnost. Na temelju digitalnih tehnologija i podataka hrvatski proizvođači mogu poboljšati donošenje odluka. Mogu povećati ekološku učinkovitost, što je danas s aspekta obveze koje proizlaze iz novih EU zelenih politika od presudnog značaja za poljoprivrednike, ali i za državu koja mora mjeriti sve parametre onečišćenja. Oni se moraju smanjiti sukladno Strategiji od Polja do stola, zaključak je nove analize tvrtke Smarter.

Istraživanje, inovacije, izgradnja kapaciteta u poljoprivredno-prehrambenom sektoru te digitalizacija procesa proizvodnje financiraju se danas iz brojnih EU fondova i kroz razne inovativne financijske inicijative poput programa Obzor ili Horizont. Hrvatska ima mogućnosti ulaganja u digitalizaciju i kroz Program oporavka  i otpornosti koji osigurava značajna sredstava za digitalnu transformaciju poljoprivrede.

Ukupno je namijenjeno čak 77 milijuna kuna. Od toga je za uspostavu digitalnih javnih usluga – 14 milijuna kuna, pametnu poljoprivredu 50 milijuna kuna te sustave sljedivosti 13 milijuna kuna. Ta sredstava mogu značajno doprinijeti široj upotrebi digitalnih tehnologija u hrvatskoj poljoprivredi. Tehnologije, kao što su umjetna inteligencija , robotika, Internet,  5G mreža, blockchain i superračunala imaju potencijal učiniti poljoprivredu učinkovitijom, održivom i daleko konkurentnijom nego što je to danas.

Ako u doba modernih tehnologija nećemo mjeriti i pratiti koliko se upotrebljava gnojiva, pesticida, antibiotika te koliko se proizvodi organski na svakom poljoprivrednom gospodarstvu, nećemo biti u mogućnosti niti pratiti naše obveze, sukladne EU zelenim ciljevima. Digitalizacija posao proizvodnje hrane čini privlačnijim mlađim generacijama. Nove tehnologije imaju potencijal ponuditi potrošačima veću transparentnost kako se proizvodi hrana. Osim poljoprivrede, digitalne tehnologije su i ključ da ruralne zajednice budu privlačnije za život mladim ljudima smanjujući probleme udaljenosti od velikih gradskih središta, navode iz SMARTER-a.

Izvor: Smarter.hr

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako suzbiti trsov ušenac?
Sljedeći članakVažnost gnojidbe dušikom u proizvodnji pšenice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.