U proizvodnji ozimih strnih žitarica u Hrvatskoj, dominantno mjesto zauzima proizvodnja pšenice. Uzgoj ozimog ječma, ozime zobi i drugih ozimih strnih žitarica vrlo slabo zastupljen. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (2020.) ukupna žetvena površina pod pšenicom je bila oko 142.000 ha. Prosječni prinos je 5,7 t/ha. Uzgoj ječma zauzima oko 58.000 ha s prosječnim prinosom od 5,1 t/ha. Zob se uzgaja na svega 18.000 ha s prosječnim prinosom od 3,2 t/ha.

Uzgoj pšenice je višestoljetna tradicija hrvatske poljoprivrede. Stari pisani podaci navode da je 1885. godine pod pšenicom u Hrvatskoj bilo 190.000 ha. Rekordna površina pod pšenicom bila je 1964. godina s gotovo 442.000 ha. Da bi se ostvario visoki i kvalitetan prinos zrna pšenice potrebno je poznavati gnojidbene potrebe pšenice te dinamiku usvajanja pojedinih hraniva. Posebno dušika (N) kako bi se ostvario maksimalni učinak u gnojidbi i primjeni gnojiva.

Važan čimbenik za bolje iskorištenje hraniva i postizanja prinosa je i raspoloživa voda za odvijanje svih fizioloških procesa u biljci. Kako je dušik osnovni element prinosa kod pšenice, dobro poznavanje dinamike i raspoloživosti vode, igra važnu ulogu u boljem iskorištenju dušika, odnosno smanjenje gubitaka u dušičnoj gnojidbi pšenice. U gnojidbi pšenice, fosforna i kalijeva gnojiva se dodaju u osnovnoj obradi tla. Primjena dušika mora se raspodijeliti u nekoliko faza (predsjetvena priprema tla, prihrane u proljetnom razdoblju).

Tablica 1. Osnovne potrebe strnih žitarica za hranivima

Potrebe za hranivima za prinos od 1 t zrnaDušik (N)Fosfor (P2O5)Kalij (K2O)
Meka pšenica20,0-25,0 kg8,0-11,0 kg5,0-18,0 kg
Tvrda pšenica („durum“ pšenica)22,0-30,0 kg8,0-10,0 kg13,0-25,0 kg

Primjena dušika

Dušik je osnovni element visokog prinosa pšenice. Poznavanje dinamike usvajanja dušika te problema gubitaka dušika ispiranjem i volatizacijom, osnovni preduvjet visokog prinosa. Za ostvarivanje visokih prinosa, pšenica treba usvojiti 120-150 kg/ha čistog dušika, uz potrebne količine drugih hraniva (fosfor, kalij, mikroelementi).

Prva primjena dušika obavlja se u predsjetvenoj pripremi tla. Primjenjuje se do ¼ potrebne količine dušika (25-30 kg/ha čistog N), što odgovara primjeni od 50-75 kg UREA/ha. Važno je da se primjena UREE obavlja neposredno prije predsjetvene pripreme. Sve kako bi se smanjili gubici dušika hlapljenjem jer je UREA hlapiva, te gubici uslijed toplog vremena mogu biti vrlo visoki (čak do 50 % u razdoblju od 7 do 10 dana).

Postupnom razgradnjom UREE u tlu i prelaskom u amonijski i nitratni oblik, osigurava se potrebna količina dušika za početni rast i razvoj pšenice u fazi nakon nicanja. Dio dušika će biti i na raspolaganju za start vegetacije nakon faze zimskog mirovanja. Ako se radi o tlima na kojima ima više organske tvari, doza UREE može se smanjiti na 25 kg/ha ili u potpunosti izostaviti. Isto tako, ako je pretkultura kukuruz koji ostavlja veliku masu ostataka nakon žetve (te se tretira primjenom UAN-a), nije potrebno dodavati UREU u predsjetvenoj pripremi tla. Druga faza primjene dušika (N) odvija se u proljeće, nakon završetka faze zimskog mirovanja pšenice. Ovo je ključno razdoblje u gnojidbi pšenice dušikom jer će izravno utjecati na visinu i kvalitetu prinosa. Uglavnom se primjenjuje prihrana dušikom u 2 ili 3 faze.

Tablica 2. Utjecaj prihrane dušikom (N) na prinos pšenice

Vrijeme primjene dušika (N)Učinak primjene dušika (N)
U fazi busanjaBroj vlati (odnosno klasova)/m2 Broj zrna u klasu
U fazi vlatanjaPozitivan učinak na masu zrna
Tzv. „treća prihrana“; u klasanju, prije oplodnjePozitivan učinak na količinu proteina u zrnu Rast hektolitarske mase zrna

Brojna istraživanja pokazuju da visina prinosa najviše ovisi o broju zrna u klasu (85-90 %). Međutim, vrlo često, zbog nedostatne prihrane dušikom, pogotovo u fazi vlatanja, dolazi do negativne korelacije broja zrna i mase zrna. Stoga je pravilna prihrana u fazi busanja i vlatanja važna za visoki prinos.

Procjena raspoloživosti dušika u tlu prije prihrane u fazi busanja i vlatanja, utvrđuje se Nmin metodom. I to neposredno prije kretanja vegetacije (kraj zimskog mirovanja) i neposredno prije početka faze vlatanja. Ovom metodom utvrđuje se raspoloživa količina nitratnog (N-NO3) i amonijskog (N-NH4) oblika dušika. Također se određuju i potrebne doze i oblik dušika za prihranu.

Tablica 3. Preporučene doze primjene dušika (N) u proljetnoj prihrani pšenice

Vrijeme primjene dušika (N)Preporučena količina čistog dušika (N)Oblik dušičnog gnojiva
U fazi busanja (kraj faze busanja)50-60 kg/haAmonij-nitrat Kalcij-amonij-nitrat (KAN)
U fazi vlatanja80-100 kg/haAmonij-nitrat Kalcij-amonij-nitrat (KAN) UREA

U prvoj prihrani pšenice ne preporuča se primjena UREE, zbog toga što su biljke pšenice suviše male da bi amidni oblik dušika mogle ugraditi u organsku tvar. Za ugradnju amidnog/amonijskog dušika u organsku tvar potreban je visok intenzitet metabolizma, i temperatura tla iznad 5°C.

Tablica 4. Čimbenici koji negativno utječu na učinkovitost gnojidbe dušikom u prihrani pšenice

Negativan čimbenikPosljedicaMoguća rješenja
Nedostatak vode/oborina nakon završetka faze zimskog mirovanjaSlabo kretanje vegetacijeSlabo busanjeSlabo usvajanje dušika (N) iz tla ili dodanog gnojivaFolijarna primjena gnojiva na bazi dušika (u obliku nitrata)Folijarna primjena biostimulatora na bazi aminokiselina
Obilne oborine na kraju završetka zimskog mirovanjaIspiranje dušika (N) iz tlaSlabo busanje (vlažno i hladno vrijeme)Obaviti prihranu pšenice dušikom (N) čim dozvole uvjetu u polju
Obilne oborine nakon prve/druge prihrane mineralnim dušikomNedostatak dušika (N)Slabo busanjeSlabo vlatanjeProvesti korekciju bilance dušikom s folijarnom gnojidbom
Lagana (pjeskovita) tlaSlab rast i razvoj pšenice zbog lakog ispiranja dušika (N)Primjena dušičnih gnojiva s produženim učinkom Povećanje količine organske tvari u tlu radi bolje sorpcije nitratnog (anionskog) oblika dušika
Kisela tlaSlaba iskoristivost dušika (N) iz tlaProvesti kalcijizaciju (primjena vapnenog materijala) tla prije uzgoja pšenice, radi smanjenja kiselosti tla i bolje iskoristivosti dušika i ostalih hraniva u tlu

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje