U Bjelovaru i Zagrebu održane su dvije od šest radionica na području Hrvatske kojima će se upozoriti na mjere zaštite okoliša koje moraju provoditi korisnici sredstava iz fondova te na kontrolu provođenja. Da korisnici ne bi nakon pet godina, koliko ih se kontrolira, morali vratiti dobivena sredstva moraju se pridržavati svih uvjeta utvrđenih prilikom ugovaranja, pa tako i provođenja mjera zaštite okoliša. U sklopu projekta „Jačanje institucionalnih kapaciteta za provedbu programa SAPARD (mjere 1 i 2) i IPARD (mjere 101 i 103)“, kojeg je osmislilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a financira se iz pretpristupnog fonda IPA, u Hrvatskoj će se održati šest dvodnevnih radionica, i to po jedna radionica za dvije do četiri županije. Ovim radionicama obuhvaćene su Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska županija, te Grad Zagreb, Karlovačka, Sisačko-moslavačka i Zagrebačka županija.
Uz poduzeće „Gala“ d.o.o. u Bjelovaru, koje se bavi uzgojem peradi i proizvodnjom konzumnih jaja, a korisnik je sredstava iz programa SAPARD, ostali korisnici SAPARD/IPARD sredstava iz Bjelovarsko-bilogorske županije su IRIDA d.o.o. iz Daruvara, ZDENKA d.o.o. i ZDENKAMLIJEČNI
PROIZVODI d.o.o. iz Velikih Zdenaca, OPG Radovan Strajnić iz Narte, OPG Igor Boštik iz Ivanovog
Sela, Peradarska farma “Derifaj” iz Bjelovara i BIK d.o.o. iz Grabovnice. U Koprivničko-križevačkoj županiji to su SAMITAKOMERC d.o.o. i Proizvodnja konzumnih jaja i trgovina “MALTARIĆ” iz
Koprivnice. OPG Marčeta Branko iz Špišić Bukovice, OPG Bračun Branko iz Brezika i Zadruga
branitelja ZLATNI VRTOVI iz Virovitice korisnici su SAPARD/IPARD sredstava u Virovitičko-
podravskoj županiji. S područja grada Zagreba korisnici sredstava su AGROPROTEINKA d.d., OPG
Damir Mihalj, Voće Royal i Fragaria d.o.o. U Sisačko-moslavačkoj županiji sredstva koriste GAVRILOVIĆ POLJOPRIVREDA d.o.o., u Zagrebačkoj županiji EKOPROM d.o.o. i GLAZIR d.o.o., a u Karlovačkoj je županiji korisnik sredstava iz programa SAPARD/IPARD OPG Vesna Vrankić.
Jačanje svijesti o zaštiti okoliša
Dvodnevne radionice su namijenjene prvenstveno djelatnicima županijskih tijela i postojećim korisnicima sredstava iz programa SAPARD i IPARD. No, radi jačanja opće svijesti i mogućnosti u zaštiti okoliša, te sposobnosti Hrvatske za privlačenje i korištenje sredstava Europske unije, na radionicu su pozvani i ostali relevantni sudionici, među kojima su organizacije ovlaštene za izradu
elaborata o zaštiti okoliša, predstavnici regionalnih ureda Agencije za plaćanja u poljoprivredi,
ribarstvu i ruralnom razvoju, predstavnici razvojnih agencija, poljoprivrednih udruga i udruga za zaštitu okoliša i drugi. Svi korisnici SAPARD/IPARD programa dužni su primjenjivati mjere zaštite okoliša, i to ne samo prema hrvatskim propisima, već i prema standardima Europske unije koje
Hrvatska žurno usvaja. Da bi se olakšala spoznaja o tome koje su to mjere zaštite okoliša i na koji način ih je moguće kontrolirati, konzultanti konzorcija Euronet Consulting izradili su bazu podataka
s utvrđenim mjerama zaštite okoliša za pojedine korisnike koji su dobili finacijska sredstva u sklopu tih dvaju programa. Fondovi Europske unije nude priliku hrvatskim organizacijama, osobito poduzetnicima da putem njih unaprijede svoje poslovanje. Jedan od ovih fondova, u Hrvatskoj
ranije znan pod kraticom SAPARD, a sada kao IPARD, usmjeren je na potporu ruralnom razvitku.
Dokaz o zaštiti okoliša preduvjet za povrat sredstava
Potencijalni korisnici SAPARD/IPARD sredstava prijavljuju se na natječaje koje objavljuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Dokumentacija potrebna za prijavu na natječaj, između ostalog, mora sadržavati i potvrdu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a koja se izdaje na temelju elaborata o zaštiti okoliša. Dosljedno provođenje mjera zaštite okoliša u poslovanju poljoprivrednih gospodarstava i tvrtki koje prerađuju poljoprivredno-prehrambene proizvode nije puki administrativni zahtjev, jer Hrvatska treba štititi svoju prirodu i okoliš zbog same sebe i svojih građana, a ne zbog birokracije. U tom svjetlu, ovaj projekt pridonijet će jačanju poslovno-upravljačkih sposobnosti korisnika IPARD/SAPARD programa, te edukaciji državnih i županijskih tijela koja nadziru provedbu mjera zaštite okoliša. Ovo bi u konačnici trebalo uroditi plodom i za same građane – očuvanijom prirodom i čistijim okolišem. Do sada je SAPARD/IPARD programe u Hrvatskoj uspjelo ugovoriti 80 korisnika. Ukupni iznos potpore, sredstava koja bi korisnicima trebala biti isplaćena po završetku investicije, ako ispune sve ugovorne obveze (uključujući i primjenu mjera zaštite okoliša), jest 224 milijuna kuna. Od toga, sredstva Europske unije iznose 168 milijuna kuna, dok su 56 milijuna kuna sredstva Hrvatske.

Prethodni članakKrumpirova juha sa slaninom
Sljedeći članakNitratna direktiva u zaštiti zdravlja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.