S obzirom da je krčenje potrebno napraviti u skladu s rješenjem Fitosanitarne inspekcije, molim povratnu informaciju može li krčenje biti prihvatljivi trošak za prijavu za potporu u sklopu Zahtjeva za potporu? Molim potvrdu da se u sklopu zahtjeva za potporu mogu prijaviti i troškovi nabave nove armature za vinograd.

ODGOVOR

Prema točki 38. Priloga 1. Natječaja, u slučaju štete od prirodne nepogode na višegodišnjem nasadu i/ili višegodišnjem bilju, aktivnosti koje se odnose na obnovu višegodišnjeg nasada i/ili višegodišnjeg bilja korisnik ne smije započeti prije izlaska Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede na teren i popunjavanja obrasca iz Priloga 11. od djelatnika Ministarstva poljoprivrede. Iznimno, u slučaju katastrofalnog događaja zlatne žutice, korisnik može započeti s aktivnostima krčenja prije podnošenja Zahtjeva za potporu i popunjavanja obrasca iz Priloga 11. ovoga Natječaja od službenika Ministarstva poljoprivrede, a u skladu s Rješenjem nadležne inspekcije o zaraženosti vinove loze žuticom. U skladu s Prilogom 3. Lista prihvatljivih troškova (trošak C12), nabava opreme za armaturu višegodišnjih nasada i usluga postavljanja prihvatljiv je trošak unutar ovoga Natječaja.

Foto: Shutterstock

Prethodni članakSajmovi, izložbe, dani i festivali u lipnju 2025
Sljedeći članakUpisivanje vlasništva na tuđu česticu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.