Klobuk je u mladosti čunjast, gotovo konično ispupčen, s izdignutom oblom izbočinom, poslije se sve više udubljuje, a u sredini izbočina ostaje pa izgleda kao pupoljak. Klobuk ima oblik lijevka. Rub klobuka je sve do starosti podvinut, najprije jako spiralno i debelo, poslije i razdaleko.

No, jasno je rebrast i često valovito s jedne strane nadignut. Klobuk naraste od 4 do 20 cm širok. Kožica je suha, debela i ne može se oguliti. Kožica je u mladosti malo tamnija, smeđastooker, rumenooker, mesnate boje, postupno mijenja boju i dobiva nešto svjetliji ton, do bijele boje. Lističi su gusti, pomiješani s kračima, razmak može biti i širi od 2 mm, spuštaju se jako niz stručak. Boja listića je bijela, poslije žučkasta. Stručak robustan, deblji od 1,5 cm, prema dolje postupno sve deblji, pun je i žilav, iste je boje kao listići i klobuk. Stručak naraste 5 – 15 cm visok i 1 – 3,5 cm debeo, dulje vrijeme od klobuka ostaje mesnatih nijansi. Meso je jedva deblje duž strana nego što je na rubu, ali iznad stručka naglo debelo, čvrsto i u starijih primjeraka tvrdo, elastično i žilavo, no sočno. Za kišnog vremena vodenasto je bijele boje, izvanredno jakoga karak terističnog mirisa po svježem voću, okus ugodan.

Spore gotovo okrugle, zbog kukastog apiculusa ne izgledaju tako, mogu biti krupnije ili sitnije granulacije, veličine su 6 – 7,5 x 5 – 6,3 µm. Raste od rujna pa sve do prosinca u unutrašnjosti, na moru i u siječnju, a najviše je nalazimo po travnjacima, pašnjacima, šumskim čistinama i manjim šumarcima. Možemo je naći i u vlažnim bjelogoričnim i crnogoričnim šumama po vanjskom rubu šuma. Raste u manjim ili većim skupinama, u krugovima ili linijama.

Martinčica je naša JESTIVA gljiva izvanredne kakvoće, a možemo je pripraviti na razne načine: juha, paprikaš, pirjana, pohana, na gradele, ako je zaledimo još je ukusnija na jedan od ovih načina.

Prethodni članakPadovanska kokoš – raskoš boja
Sljedeći članakBožićno blagovanje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.