Na 49. tematskoj sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održanoj 8. srpnja, provedena je rasprava o Tematskom izvješću Europskog revizorskog suda 01/2026 – „Sustav kontrole za maslinovo ulje u EU-u – Okvir je sveobuhvatan, ali se ne primjenjuje ujednačeno”.
Izvješće je predstavila članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić, a uz članove Odbora na sjednici su sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Zadružnog saveza Dalmacije, Udruge maslinara otoka Šolte – Zlatna Šoltanka, Poljoprivredne zadruge Postira, Udruge maslinara Vela Luka, Poljoprivredne zadruge Cres i OPG-a Petar Rikato.
Riječ je o izvješću koje dolazi u važnom trenutku za europski i hrvatski sektor maslinarstva. Europski revizorski sud upozorio je na slabosti i neujednačenosti u sustavima kontrole maslinova ulja, osobito u pogledu autentičnosti, sigurnosti, sljedivosti i primjene tržišnih standarda, uvodno je istaknula predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.
Petir je naglasila kako je cilj sjednice razmotriti mogućnosti jačanja sustava kontrole, zaštite potrošača i domaćih proizvođača, osobito onih koji ulažu u kvalitetu, izvornost i održivost proizvodnje. Podsjetila je kako izvješće pokazuje da Europska unija ima uspostavljen pravni okvir za kontrole maslinova ulja, ali se on u državama članicama ne primjenjuje ujednačeno. Sud pritom upozorava na potrebu snažnijeg nadzora, bolje koordinacije, jasnijih pravila o miješanju djevičanskih maslinovih ulja te učinkovitijih provjera sljedivosti i kontaminanata.
Za Hrvatsku je ova tema posebno važna jer naši maslinari svojim radom, znanjem i predanošću stvaraju proizvode vrhunske kvalitete. Moramo osigurati da proizvođači koji poštuju pravila ne budu stavljeni u nepovoljan položaj u odnosu na one koji ih zaobilaze, poručila je Petir.
Predstavljajući izvješće, Ivana Maletić istaknula je kako je važno osigurati vidljivost tematskog izvješća u državama članicama kako bi se poboljšale prakse proizvodnje i stavljanja maslinova ulja na tržište, što je važno i za europske potrošače i za proizvođače.
Maletić je pojasnila kako je Europska unija vodeći svjetski proizvođač maslinova ulja, dok je Republika Hrvatska manji proizvođač. Najveći dio maslinova ulja u EU-u proizvode Španjolska, Italija, Grčka i Portugal, dok značajan dio uvoznog maslinova ulja u EU ulazi preko Belgije, zbog čega su upravo te države bile obuhvaćene revizijom.
U maslinovom ulju uvezenom iz zemalja izvan EU ne provjerava se dovoljno pristunost pesticida
Revizijom je utvrđeno da države članice ne provode uvijek potreban minimalni broj provjera sukladnosti, a Europska komisija ima samo djelomičan pregled nad funkcioniranjem sustava kontrola u državama članicama jer one nisu obvezne Komisiji dostaviti iscrpnu dokumentaciju o svojim provjerama. Maletić je istaknula da sustavi kontrole ostataka pesticida u maslinovu ulju uglavnom dobro funkcioniraju, ali je kontrola drugih kontaminanata manje razvijena. Dodala je i da se u maslinovu ulju uvezenom iz zemalja izvan EU-a ne provjerava sustavno prisutnost pesticida i drugih kontaminanata.
Naglasila je kako EU ima stroga pravila o tome što treba biti označeno na etiketi maslinova ulja i kako se mora pratiti njegovo podrijetlo, od maslinika do police u trgovini, no države članice različito tumače zahtjeve u pogledu sljedivosti. Europski revizorski sud izdao je pet preporuka kojima traži jačanje Komisijina nadzora nad sustavima kontrole, pojašnjavanje pravila za miješanje različitih djevičanskih maslinovih ulja, poboljšanje smjernica za provjere kontaminanata, pojašnjenje zahtjeva za provjeru sljedivosti i poboljšanje sljedivosti maslinova ulja.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak rekao je kako Republika Hrvatska, kao i većina država članica, izuzev Španjolske, Italije i Grčke, još uvijek nema cjelovit sustav sljedivosti za maslinovo ulje. Dodao je kako je temeljem Pravilnika o upisniku maslinika dodatno unaprijeđena postojeća baza podataka te kako preporuke Suda odražavaju i dosadašnje primjedbe, prijedloge i rasprave na stručnoj razini u tijelima Europske komisije. Preporuke Suda, istaknuo je Majdak, mogu biti korisne smjernice za pravnu jasnoću budućeg regulatornog okvira, izmjene postojećih pravila i razvoj elektroničkog sustava koji bi unaprijedio kontrole maslinova ulja na tržištu.
Zastupnik Antun Kliman rekao je kako je izvješće dobro prepoznalo probleme u sektoru proizvodnje maslinova ulja te upozorio na dostupnost ulja niže i upitne kvalitete na tržištu, što zahtijeva reakciju regulatora. Dubravka Lipovac Pehar upitala je za rokove i sankcije za proizvođače koji se ne pridržavaju pravila, dok je Stipan Šašlin istaknuo kako kvaliteta hrvatskog maslinova ulja može biti naša prednost za bolje tržišno pozicioniranje. Ljubomir Kolarek upozorio je na slične probleme u proizvodnji i stavljanju na tržište bučina ulja te upitao mogu li se takvi izazovi regulirati podzakonskim aktima radi zaštite domaće proizvodnje.
Naši proizvođači moraju imati jednake uvjete
Marijana Petir istaknula je kako hrvatski maslinari problem ne osjećaju samo kao pitanje provedbe europskih pravila, nego kao pitanje svakodnevne tržišne pozicije.
Proizvođači koji ulažu u podrijetlo, kvalitetu, kontrolu i oznake izvornosti moraju imati sigurnost da se na tržištu natječu pod jednakim uvjetima, rekla je Petir. Kao konkretne probleme izdvojila je prodaju ulja nejasnog podrijetla izvan uređenih prodajnih kanala, prodaju uz ceste i odmorišta, uvozna i miješana ulja koja se pojavljuju u trgovačkim lancima po vrlo niskim cijenama te primjere iz ugostiteljstva u kojima se gostima predstavlja da se poslužuje domaće ili lokalno ulje, iako to nije slučaj. Naglasila je kako zaštićena oznaka izvornosti mora predstavljati dodanu vrijednost, ali i stvarnu zaštitu na tržištu.
Predstavnici maslinara iznijeli su konkretne probleme s kojima se susreću na tržištu. Zlatko Burić iz Udruge maslinara otoka Šolte „Zlatna Šoltanka“ istaknuo je kako potrošače treba bolje informirati o praksama koje se koriste u mješavinama maslinovih ulja te jasnije pokazati prednosti kvalitete hrvatskih maslinovih ulja. Predložio je i uvođenje nadkategorije iznad ekstra djevičanskog maslinova ulja, u kojoj bi bila propisana obveza da najmanje 80 posto ulja bude od domaćih maslinovih sorti.
Problemi maslinara i zaštita domaće proizvodnje
Ranko Surjan, predsjednik Udruge maslinara Vela Luka rekao je kako je u lancu opskrbe hranom potrebno pojačati kontrole kod prodavatelja maslinovih ulja jer bi se time učinkovitije zaštitila domaća proizvodnja. Mateo Ferarić, upravitelj PZ Cres istaknuo je da rješenje vidi u snažnijim kontrolama podrijetla maslinova ulja, edukaciji potrošača i jasnijem deklariranju na etiketama. Upozorio je i na potrebu stavljanja u funkciju maslinika u vlasništvu Republike Hrvatske te na žurno pronalaženje rješenja za zbrinjavanje komine na što važeći Pravilnik nije dao pravi odgovor.
Petar Rikato upozorio je na snažan rast troškova prerade za 2,5 puta, izostanak kontrole prodaje ulja na štandovima te nepravilne ili netočne deklaracije na maslinovim uljima koja se prodaju u supermarketima. Upozorio je kako takvi uvjeti mogu dovesti do odustajanja od proizvodnje maslinova ulja. Petra Matulić, upraviteljica PZ Postire naglasila je da, uz kontrolu prodaje putem interneta, maslinovo ulje treba kontrolirati i na granici jer je, nakon ulaska u veleprodaju, sljedivost teško nadzirati. Dodala je kako upravo izostanak takvih kontrola male proizvođače izlaže nelojalnoj konkurenciji.
Predstavnica Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša i voditeljica Laboratorija za prehrambenu tehnologiju i analitiku maslinova ulja, Mirella Žanetić ukazala je na važnost kontrole etiketa, edukacije proizvođača i potrošača te jačanja sustava kontrole. Istaknula je kako je maslinovo ulje jedini proizvod za koji je potrebna organoleptička ocjena, što dodatno potvrđuje važnost stručne provjere kvalitete.
Profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu Đani Benčić upozorio je na potrebu izrade Strategije ili Akcijskog plana razvoja hrvatskog maslinarstva. Naglasio je da je kvaliteta hrvatskog maslinova ulja jedinstvena jer imati vlastitu sortu znači imati i jedinstven proizvod. Pritom je podsjetio kako se Hrvatska, osobito Istra, ne može natjecati količinama, ali se može natjecati kvalitetom te da se Istra prema međunarodnim ocjenama već godinama svrstava među najuspješnije svjetske regije za ekstra djevičanska maslinova ulja, uz bok Toskani. Velik broj malih proizvođača koji proizvode kvalitetna ulja ocijenio je hrvatskom prednošću, a u budućnosti je, uz kvalitetu i jedinstvenost, posebno važno poticati i ekološku proizvodnju maslinovih ulja u Republici Hrvatskoj.
Ivana Svetić iz Zadružnog saveza Dalmacije istaknula je kako su kroz aktivnosti koje Savez provodi, posebice manifestaciju „Noćnjak“ posvećeni edukaciji proizvođača i potrošača te da je ovakva sjednica koju je Odbor za poljoprivredu organizirao dobar model za pronalaženje odgovora na izazove kojima je sektor maslinarstva izložen.
U završnom osvrtu Ivana Maletić istaknula je kako su daljnji kontakti s nacionalnim i europskim institucijama važni za zaštitu domaće proizvodnje maslinova ulja i provedbu preporuka Suda, osobito radi osiguravanja jednake primjene pravila. Dodala je kako treba pronaći načine da se hrvatsko maslinovo ulje bolje tržišno pozicionira, u skladu s prednostima koje Hrvatska ima.
Zaključeno je kako hrvatski maslinari ne traže povlašten položaj, nego pravedna pravila, učinkovite kontrole i zaštitu od nelojalne konkurencije. Odbor za poljoprivredu nastavit će pratiti provedbu preporuka Europskog revizorskog suda, osobito u dijelu koji se odnosi na sljedivost, kontrole uvoznog i miješanog maslinova ulja, zaštitu potrošača, jačanje tržišnog nadzora i bolju zaštitu ulja sa zaštićenim oznakama izvornosti. Nakon sjednice Odbora za poljoprivredu, u Hrvatskom saboru održana je degustacija maslinovih ulja, organizirana u suradnji sa Zadružnim savezom Dalmacije na kojoj su predstavljena hrvatska maslinova ulja s oznakom izvornosti.
