Stara je to narodna poslovica, kad se govori o nekoj osobi, koja se iznenada pojavi. Danas, vukovi, koji su bili nekad ugrožena vrsta i strogo zaštićeni, zadnjih godina doista dolaze na vrata stočarima i uzrokuju znatne štete, stoga se razmatra promjena njihovog statusa.
Europska komisija predložila je izmjenu statusa zaštite vuka u okviru Bernske konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa, čije su stranke EU i njegove države članice. Status zaštite vuka u sklopu Konvencije proizašao je iz dostupnih znanstvenih podataka u vrijeme pregovora o Konvenciji 1979.
Bernska konvencija međuvladin je ugovor Vijeća Europe sklopljen 1979. radi očuvanja europske divlje flore i faune i njihovih prirodnih staništa, posebno onih za čije je očuvanje potrebna suradnja više država. Od travnja 2024. obuhvaćat će 50 ugovornih stranaka, uključujući sve države članice EU-a. Direktivom EU-a o staništima provode se zahtjevi Bernske konvencije i predviđa stroga zaštita većine populacija vukova u Europi, uz mogućnost odstupanja.
Na temelju nedavno objavljene detaljne analize stanja vuka u EU-u Komisija predlaže da vuk bude „zaštićen”, a ne „strogo zaštićen”. Promjena statusa zaštite vuka u okviru Bernske konvencije, uz suglasnost država članica EU-a i drugih stranaka Bernske konvencije, preduvjet je za svaku sličnu promjenu njegova statusa na razini EU-a.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen izjavila je:
–Povratak vukova dobra je vijest za bioraznolikost u Europi. Međutim, koncentracija čopora vukova u nekim europskim regijama postala je stvarna opasnost, posebno za stoku. Kako bi se aktivnije upravljalo kritičnim koncentracijama vukova, lokalne vlasti traže veću fleksibilnost. Odluke na Europskoj razini trebale bi to olakšati, a proces koji je Komisija danas započela važan je korak u tome. Čvrsto sam uvjerena da možemo i da ćemo pronaći ciljana rješenja za zaštitu bioraznolikosti i gospodarstva u ruralnim područjima.
Povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski:
–Iz mojih kontakata s poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama uviđam kako je povratak vukova uzrokovao znatne probleme, posebno za ekstenzivno stočarstvo, u ionako teškom socioekonomskom kontekstu. Ovaj prijedlog uzima u obzir te probleme na temelju detaljne analize svih dostupnih znanstvenih i tehničkih podataka. Koristim ovu priliku i kako bih potaknuo države članice da u potpunosti iskoriste financijska sredstva EU-a za potporu ulaganjima u preventivne mjere, koje su najvažnije za smanjenje opasnosti za stoku.
Potpora nacionalnim i lokalnim tijelima
Povratak vukova u regije EU-a u kojima ih dugo nije bilo i porast njihovih populacija na novim područjima doveo je do problema i konflikata, kao što su napadi na stoku i sukobi s poljoprivrednicima i lovcima, posebno u slučajevima u kojima se mjere za sprječavanje štete ne provode u velikoj mjeri. Komisija podupire nacionalna i lokalna tijela u prevenciji ili znatnom smanjenju rizika od napada na stoku. Razne mjere pokazale su se djelotvornima ako se pravilno provode i prilagode lokalnom kontekstu.
Krajem prosinca 2023.g. objavljena je detaljna analiza koja pokazuje da su se populacije vukova znatno povećale u posljednja dva desetljeća i da nastanjuju sve veća područja. U 23 države članice EU-a sada su zabilježeni čopori s mladuncima, a ukupan broj jedinki u Uniji procjenjuje se na više od 20 000, pri čemu se populacije uglavnom povećavaju i šire svoj areal.
To je uspjeh u očuvanju vrste, omogućen zakonodavstvom o zaštiti, povoljnijim stavovima javnosti i poboljšanjima staništa, međutim, širenje uzrokuje sve veće teškoće zbog štete kod stoke, posebno u određenim područjima i regijama.
Kakvo je stanje u Hrvatskoj?
Kako je Telegram nedavno objavio, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dvaput je platilo isti posao, procjenu brojnosti populacije vuka u Hrvatskoj i to istim osobama i istim institucijama. U oba navrata iz fondova EU, isplaćeno je ukupno pola milijuna eura i kako izvještava ovaj dnevnik, pojeo vuk magare – točno brojno stanje vukova na području Hrvatske, ni dalje se ne zna, iako je drugi projekt okončan prije tri mjeseca, u studenom 2023.g.
U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kažu da su rezultati koje su dobili temeljeni na znanstvenoj metodologiji za procjenu stanja vrste, ali procjena brojnosti čopora nije potpuna jer i dalje nemamo jednaku raspodjelu prikupljenih opažanja na cijelom području rasprostranjenosti., No prepoznata su 43 različita čopora koje dijelimo sa susjedima, Bosnom i Hercegovinom i Slovenijom. Ministarstvo kaže da su za procjenjivanje populacije korišteni “svi dostupni izvori informacija, od rezultata istraživanja, baze šteta na domaćim životinjama, preko prostorno-vremenske analize napada vukova na domaće životinje, procjene lokalnih stručnjaka, opažanja stručnih i čuvarskih službi zaštićenih područja”. Proveli su i akciju prebrojavanja prema tragovima u snijegu uz povremeno provođenje DNA analize uzoraka izmeta.
S tvrdnjom da ne postoji precizan podatak o populaciji vukova slaže se i suradnik na ovim projektima, prof. Đuro Huber s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. On je bio inicijator zaštite vukova, čija je populacija 1995. postala kritična. Razlog o nepostojanju točnog podatka o brojnosti vukova u RH vidi u nesuradnji s ljudima na terenu.
Danas vukova vjerojatno nema više od 200, a sličan broj – nešto manje od 200 vukova, Hrvatska je prijavila prije deset godina Europskoj uniji. Po tome, brojnost vukova se nije bitno povećavala, a neki to ne vole čuti, izjavljuje profesor, sugerirajući da je riječ o poljoprivrednicima, ali i lovcima.
Odgovor koliko je vukova u Hrvatskoj nema niti Ivica Budor, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza.
–Budući da posljednjih godina nije bilo uspješnih istraživanja stanja populacije vuka, teško je reći više o širenju na nova područja, ali prema podacima s terena – širi se. Nažalost, imamo stare planove i višegodišnje neaktivnosti koje su dovele do zanemarivanja komunikacije s dionicima prostora gdje vuk obitava, smatra Budor.
Iz Lovačkog saveza kažu da je za naknadu koju država isplaćuje stočarima za štetu od vukova u 2022. godini isplaćeno 460 tisuća eura. Vučji ručak od 2018. do 2022. koštao je državu 1,7 milijuna eura. Štete od vukova su sve veće i veće, a brojnost mu nije od 2013. do danas nikad utvrđena, osim paušalnih i neutemeljenih procjena znanstvenika, prenosi Telegram uz komentar da možda postoji i subjektivni razlog, odnosno osobna motivacija zašto predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen „gura“ ovu inicijativu i postavlja se kao zaštitnica stočara. Naime, navodno je njezinog ponija prije dvije godine u Njemačkoj zaklao vuk, a mediji su pisali kako je von der Leyen intervenirala da se taj vuk odstrijeli.
Srećom, Ursula nije Crvenkapica, ali i mnogi drugi su pretrpjeli štetu od vukova, pa i strah za vlastiti život. U rujnu prošle godine, Nova TV je objavila reportažu iz Benkovca o Mariji Karan i njezinom stadu ovaca koje je napao vuk. Bila je sama na ispaši pa nije imala koga dozvati u pomoć. Hrabra vlasnica jedva je sačuvala živu glavu, braneći se štapom od gladnog vuka.
–Ovce su bile jedno 30 metara od mene. Kad ja vidim on ide prema ovcama. To nije pudlica to je vučina od 60 kila. Ja zaviknem one ‘nee’, ide on u ovce, već ih je zakla ispred sebe, ja za njim, neće on pustiti ovce. Svašta sam i govorila i psovala i odjednom jednu izdvoji iz ovaca i na nju skoči. Reko ‘ostavi je majku ti kud si došao’ i ta ovca uteče, ispričala je Marija za Novu tv.
Kako uteče ovca, ona kreće u okršaj s vukom. “A ja onako štapom još jednom udrem u zemlju ‘hoćeš sad meni’“, rekla je Marija nakon čega je vuk pobjegao. Prošle godine ovoj je obitelji vuk odveo 10 ovaca, a godinama već mole za pomoć jer, kako kaže Marija, od vukova ne mogu živjeti.
Sljedeći koraci
Sada je na državama članicama da odluče o ovom prijedlogu Europske komisije. Nakon što bude donesen, EU će prijedlog podnijeti Stalnom odboru Bernske konvencije. Ovisno o ishodu tih odluka u Vijeću i Stalnom odboru Bernske konvencije Komisija bi predložila prilagodbu statusa zaštite vuka u EU-u. U međuvremenu Komisija i dalje potiče lokalna i nacionalna tijela da prema potrebi poduzimaju mjere, ovisno o postojećim pravnim sredstvima, te da iskoriste dostupne mogućnosti financiranja EU-a za ulaganje u preventivne i kompenzacijske mjere. Komisija je 2021. objavila detaljne smjernice s primjerima dobre prakse i nastavit će blisku suradnju s državama članicama radi praćenja napretka u postizanju povoljnog stanja očuvanosti vuka i njegove koegzistencije sa socioekonomskim aktivnostima. Također će nastaviti podupirati ulaganja u suživot s velikim zvijerima i rad povezanih europskih i regionalnih inicijativa zainteresiranih skupina.
Izvor: ec.europa.eu
