Katedra za socijalnu ekologiju, Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu je sredinom organizirala znanstveno-stručni skup „Selo i ruralni prostor kao čimbenici razvoja: mogućnosti obnove hrvatskog sela i poljoprivrede.
Ovaj vrlo sadržajan i zanimljiv skup organizirali su izv. prof. dr. sc. Tijana Trako Poljak s Katedre za socijalnu ekologiju, dr. sc. Drago Čengić, iz „Razvojne mreže Republika“ te mr. sc. Miroslav Kovač, iz stručne skupine „Živo selo“ u suradnji sa znanstvenicima i stručnjacima iz Austrije i Slovenije.
Što ovaj skup znači i zašto je važan ?
Vrlo kratko i jednostavno rečeno, poljoprivreda je proizvodnja hrane koja se odvija u ruralnom prostoru. Da bi živio, čovjek treba jesti svaki dan. Društvo koje ne proizvodi dovoljno hrane za svoje potrebe je u riziku od gladi, raseljavanja i nestanka. Održavanje znanstveno stručnog skupa o proizvodnji hrane na jednom filozofskom fakultetu je nešto novo i na prvu iznenadi.
No, kad čovjek stane i malo promisli, postane razumljivo da je dostupnost hrane temeljna društvena, a time i sociološka i filozofska tema jedne države.
U tom kontekstu cilj ovog skupa je bio potaknuti interdisciplinarni dijalog te povezivanje znanstvenika, stručnjaka, praktičara i donositelja odluka oko ključnih pitanja vezanih uz stanje i mogućnosti obnove sela i ruralnih prostora u Hrvatskoj. Motivacija organizatora je bila otvoriti prostor za razmjenu znanja, iskustava i ideja o održivim, socijalno pravednim i razvojno orijentiranim pristupima ruralnom razvoju.
Zadruge su temelj opstanka poljoprivrednika u Sloveniji
Prvo plenarno izlaganje na ovom cjelodnevnom skupu o stanju i budućnosti hrvatskog sela i poljoprivrede održala je agronomka Alenka Marjetič Žnider iz Zadružnog saveza Slovenije,
koja je naglasila sljedeće podatke o stanju sela i poljoprivrede u Sloveniji:
U 2000. godini 68.331 poljoprivredna gospodarstva u Sloveniji obrađivalo je 474.633 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega je 68.027 bilo OPG-a. Jedan od najvećih izazova za slovensku poljoprivredu je dobna struktura. Samo 3,5% poljoprivrednika mlađe je od 35 godina, dok je više od 40% starije od 65 godina.
13.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odnosno gotovo 50 % onih koji proizvode uglavnom za prodaju, povezano je u 60 poljoprivrednih i šumarskih zadruga, članica Zadružnog saveza Slovenije, koje osiguravaju gotovo 2.600 radnih mjesta u ruralnim područjima. Svrha zadruga, koje su poljoprivrednici u Sloveniji počeli osnivati prije više od 150 godina, jest stvaranje ekonomskih i društvenih koristi za poljoprivrednike članove. Zato poljoprivredne zadruge u Sloveniji sa svojom opsežnom mrežom za prikupljanje poljoprivrednih proizvoda, njihovu pripremu za tržište, preradu i marketing, opstaju u ruralnim okruženjima koja se zbog svojih prirodnih uvjeta, disperzije naselja i poljoprivrede te infrastrukturne opremljenosti ne mogu usporediti s konkurentnijim poslovnim okruženjima u blizini urbanih središta.
U takvim manje konkurentnim uvjetima, slovenske zadruge također održavaju mrežu od više od 300 maloprodajnih trgovina za opskrbu poljoprivrednih gospodarstava i kućanstava, te time značajno doprinose održavanju gustoće naseljenosti i vitalnosti slovenskog sela.
U ovom plenarnom izlaganju također je naglašeno da 70 % hrane u trgovinama u Sloveniji isporučuju zadrugari. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje je 1,6 milijardi eura, od toga je oko pola biljne, a pola stočarske proizvodnje. Najveća samodostatnost je u mlijeku i iznosi 127 % , te goveđem mesu 107 %
Djelovanje Austrijske nacionalne ruralne mreže
Drugo plenarno predavanje održao je sociolog Michel Fischer, iz Austrijske nacionalne ruralne mreže , (Netzwerk Zukunftraum land – Austrian National CAP-Network 2023-2027). Tema ovog izlaganja je bila „Suradnja kao ključ oblikovanja kvalitete života u ruralnim zajednicama – austrijska perspektiva“ u kojem je istaknuo održavanje kvalitete života u ruralnim selima, gradovima i mjestima kao izazov za lokalnu upravu. Demografske promjene, urbanizacija, društvene krize i opterećeni proračuni zahtijevaju nova rješenja kako bi se osigurala lokalna opskrba, mobilnost, skrb, obrazovanje itd. u po mogućnosti u svim dijelovima Austrije.
Ali to nije sve što definira „dobar život“ za ljude u Austriji i u konačnici određuje hoće li otići, ostati ili se doseliti. Cilj ovog predavanja je osvijetliti trenutnu situaciju ruralnih područja u Austriji, manje iz perspektive aktualnog stanja usmjerene na probleme, već isticanjem novih i uspostavljenih razvojnih modela koja nude nove mogućnosti za transformaciju zajednica u atraktivna mjesta za život. To uključuje modele kooperativnih javnih usluga (općine, tvrtke i civilno društvo rade zajedno), regionalni razvoj i regionalnu suradnju (primjer: LEADER), mreže ruralnih inovacija i mjere za ponovno povezivanje mladih koji su migrirali.
Sadašnjost i buduće perspektive
Nakon plenarnih izlaganja održana su dva okrugla stola. Prvi je moderirao dr. sc. Drago Čengić, s temom „Razvoj hrvatskog sela i ruralnih prostora: sadašnjost i buduće perspektive“ i na kojem su sljedeći istraživači, uglavnom sociolozi, iznijeli rezultate svojih istraživanja aktualnog socijalnog stanja i kvalitete života dijelom uspoređujući stanje u Hrvatskoj i Sloveniji: izv. prof. dr. sc. Tijana Trako Poljak, Filozofski fakultet, Zagreb – Kvaliteta života u hrvatskim ruralnim područjima; izv. prof. dr. sc. Nataša Bokan, Agronomski fakultet, Zagreb – Prema ruralnom razvoju: iz perspektive žena; dr. sc. Lana Peternel, Institut za društvena istraživanja, Zagreb –
Oblici opstanka: degradirajući i obnavljajući potencijal izolacije u ruralnim sredinama; dr. sc. Nikola Šimunić, Institut za istraživanje migracija, Zagreb – Generacijska struktura hrvatskih naselja (2011. – 2021.): implikacije na razvoj sela i ruralnih prostora; dr. sc. Bruno Šimac, v. asist., Filozofski fakultet, Zagreb –Mladi i ruralni prostor: društveni čimbenici namjere ostanka;
izv. prof. dr. Majda Černič Istenič, v. znan. sur., Znanstvenoistraživački centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (ZRC SAZU) – Utjecaji socijalnih politika na poljoprivrednike i ruralna okruženja
Drugi okrugli stol koji je moderirala prof. dr. sc. Jasmina Božić, s Odsjeka za sociologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, imao je temu: „Nova poljoprivredna politika kao čimbenik revitalizacije hrvatskog sela i poljoprivrede“ Uvodni panelisti bili su ugledni znanstvenici i stručnjaci koji koji su govorili o slijedećim temama: prof. dr. sc. Mario Njavro, Agronomski fakultet, Zagreb – Održivost i konkurentnost poljoprivrednih gospodarstva u Hrvatskoj; mr. sc. Miroslav Božić, voditelj EU pristupnih pregovora za poljoprivredu i savjetnik Uprave HIŠ-a –Korjenite promjene Zajedničke poljoprivredne politike EU nakon 2027. i izazovi za hrvatske poljoprivrednike; mr. sc. Miroslav Kovač, dipl. ing agr., „Živo selo“ – „Boj za Živo selo“ – obiteljska gospodarstva- temelj hrvatske poljoprivrede; dr. sc. Drago Čengić, znan. sav. u mir., „Razvojna mreža Republika” – Nova poljoprivredna politika ili kako do promjene paradigme.
Ključna poruka skupa
Ruralna područja imaju središnju ulogu u poljoprivredi i proizvodnji hrane, šumarstvu, ribarstvu te obnovljivim izvorima energije. Osim toga, ruralno stanovništvo čuva lokalne tradicije i kulturnu baštinu, promiče kulturnu raznolikost, te jača sigurnost u graničnim područjima. Ruralna područja ključna su i za ublažavanje klimatskih promjena i za prilagodbu njihovim posljedicama. No, usprkos ovom značaju i razvojnom potencijalu u ruralnim područjima već desetljećima svjedočimo začaranom krugu: gospodarska devastacija – iseljavanje – starenja stanovništva.
Na ovom znanstveno- stručnom skupu o mogućnosti obnove hrvatskog sela i poljoprivrede istaknute su stručno utemeljene činjenice i rezultati znanstvenih istraživanja i projekata koji potiču i motiviraju pokretanje šire društvene rasprave i akcije s ciljem socijalne i gospodarske revitalizacije sela i proizvodnje hrane u Hrvatskoj.
