Mnogi zaposleni u turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti odjednom su ostali bez posla zbog koronavirusa. S druge strane, u poljoprivredi je već nekoliko godina sve teže naći dovoljno sezonskih radnika kako bi se proizvodnja mogla optimalno odvijati.

Mjera stalni sezonac iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje namijenjena je davanju financijske podrške radnicima koji su zaposleni samo tijekom sezone, jer su oni drugi dio godine nezaposleni. Navedenu mjeru Stalni sezonac mogu koristiti poslodavci iz svih djelatnosti koji obavljajući gospodarsku djelatnost tijekom godine imaju razdoblja smanjenog obujma posla zbog sezonskog obilježja poslovanja (npr. poljoprivredu, ugostiteljstvo, turizam i slično).

Mjeru Stalni sezonac koristilo je 5.283 korisnika.za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine.

Navedenu mjeru mogu koristiti osobe koje su kontinuirano radile najmanje 6 mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod poslodavca raditi još najmanje 1 sezonu (najmanje 6 mjeseci), s tim da navedena mjera traje 6 mjeseci.

Financiranje mjere

Što se tiče samog načina financiranja mjere Stalni sezonac ona se poslodavcu financira sa 100% troška produženog osiguranja za prva 3 mjeseca, a u narednom razdoblju koje može trajati najduže 3 mjeseca, s 50% troška produženog osiguranja, korisnik te mjere ostvaruje pravo na novčanu pomoć koja se isplaćuje za najviše 6 mjeseci produženog mirovinskog osiguranja u iznosu koji se utvrđuje na temelju izračuna novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, a najviše u visini 70% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike Hrvatske za prvih 90 dana, a 35% iznosa za preostalo vremensko razdoblje.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za 2019. godinu (u razdoblju od 01. siječnja 2019. do 31. listopada 2019. godine) iznosila je 6.439,00 (izvor: priopćenje Državnog zavoda za statistiku).

Također napominjemo da se trošak produženog sezonskog osiguranja poslodavcima isplaćuje tromjesečno, a trošak novčane pomoći stalnom sezoncu mjesečno.

Stalnim sezoncem smatra se osoba koja je osigurana na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, osoba koja je provela na radu najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca u kontinuitetu i koja će kod tog poslodavca raditi najmanje jednu sezonu. Stalni sezonac mora udovoljavati uvjetima da se radi o nezaposlenoj osobi koja je sposobna ili djelomično sposobna za rad, te je u dobi od 15 do 65 godina, koja nije u radnom odnosu odnosno koja ne obavlja samostalnu djelatnost, aktivno traži posao i raspoloživa je za rad, te koja nije osigurana na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, te koja ispunjava uvjete za prijavu u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Kriteriji za dodjelu potpore

S obzirom na prethodno navedeno, poslodavac može koristiti mjeru Stalni sezonac za onaj broj stalnih sezonaca koliko ima zaposlenih na neodređeno vrijeme, s time da je stalnog sezonca moguće angažirati i do 30 dana i to u vremenu trajanja produženog osiguranja na način da sudjeluje u pripremama za iduću sezonu temeljem ugovora o radu. Nadalje, poslodavac će za prethodno navedene aktivnosti moći osobu mjesečno nagraditi iznosom koji ne smije biti viši od iznosa prosječne novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti koja je isplaćena u prethodnoj godini.

Međutim, za to vrijeme prestat će stalnom sezoncu isplata novčane pomoći, dok će se poslodavcu razmjerno za navedeno razdoblje umanjiti iznosi doprinosa odnosno troška produženog sezonskog osiguranja za stalnog sezonca.

Radi potrebe realizacije navedene mjere, poslodavac je dužan podnijeti dokumentaciju kako slijedi:

1. Zahtjev za stalnog sezonca 2. Izjavu o statusu stalnog sezonca 3. Izjava o pravima i obvezama stalnog sezonca 4. Potvrdu o stanju nepodmirenih obveza po osnovi poreza i doprinosa na dan podnošenja zahtjeva, ne starija od 30 dana ili Upravni ugovor sklopljen s Poreznom upravom ukoliko poslodavac ima nepodmirenih obveza po osnovi poreza i doprinosa prema potrebnom propisu

5. Izjavu poslodavca o broju zaposlenih na neodređeno, o obavljenim inspekcijskim i drugim nadzorima unatrag 12 mjeseci te eventualno izrečenim kaznenim mjerama i o kretanju broja zaposlenih unazad 12 mjeseci 6. Obrazloženje/odluku o poslovno uvjetovanim otkazima unazad 6 mjeseci 7. Presliku ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova ili ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove 8. Dokaz da je bio/la u radnom odnosu kod poslodavca najmanje 6 mjeseci prije podnošenja zahtjeva  9. Potvrdu o iznosu isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa za tri puna mjeseca ili tri isplatne liste potpisane od strane radnika i poslodavca

Koje kategorije poslodavaca mogu koristiti navedenu mjeru?

Obrti i samostalne djelatnosti koji nemaju zaposlenih ne mogu koristiti mjeru stalni sezonac, čak ni u slučaju da je vlasnik obrta prijavljen na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u svojstvu obrtnika.

Nadalje, niti poslodavci koji nemaju zaposlenih na neodređeno vrijeme, te poslodavci koji ne obavljaju gospodarsku djelatnost ne mogu koristiti ovu mjeru, time da navedeno obuhvaća i one poslodavce koji su unazad 6 mjeseci donijeli odluku/odluke otkaza ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga bez obzira na radno mjesto na koje se zapošljavaju osobe za koje traži financiranje putem ove mjere.

Međutim, što se korisnika tiče, napominjemo da navedenu mjeru ne mogu koristiti osobe koje su:

– radile na neodređeno kod jednog poslodavca, pa potom bile u evidenciji Zavoda, a poslije se zaposlile kod istog poslodavca na sezonu, 

– osobe koje su radile na određeno u nepunom radnom vremenu,

– osobe koje su radile temeljem ugovora o radu na određeno (izuzev ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanje stalnih sezonskih poslova temeljem Zakona o radu) u punom radnom vremenu kontinuirano više od 12 mjeseci.

Obveze poslodavca

Radi realizacije navedene mjere, poslodavac je dužan:

a) zadržati broj stalno zaposlenih utvrđen na dan podnošenja zahtjeva ili nadoknaditi broj zaposlenih u roku 60 dana, a ako ne u tom roku, onda do isteka rada stalnog sezonca na određeno u drugoj sezoni,

b) osigurati zapošljavanje sljedeće sezone u trajanju od najmanje 6 mjeseci,

c) ako dođe do otpuštanja stalno zaposlenih radnika, poslodavac je u obvezi samostalno snositi trošak obveznog osiguranja za onaj broj stalnih sezonaca za koliko je utvrđen pad broja stalno zaposlenih dok ne nadoknadi broj stalno zaposlenih, s tim da ako je poslodavcu kod kojeg je došlo do pada broja stalno zaposlenih već isplaćen trošak obveznog osiguranja od strane Zavoda za mjesec u kojem je došlo do pada broja stalno zaposlenih, isti je dužan vratiti.

d) redovito uplaćivati doprinose za sufinanciranu osobu u tekućem mjesecu za prethodni mjesec sukladno Zakonu o doprinosima.

Obveze korisnika mjere

Korisnici mjere Stalni sezonac dužni su prihvatiti zapošljavanje u narednoj sezoni u trajanju od najmanje 6 mjeseci, te javiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje svaku promjenu u statusu osiguranika produženog osiguranja (npr. zapošljavanje kod drugog poslodavca).  Međutim, kada stalni sezonac koji je prihvatio zaposlenje kod istog poslodavca u narednoj sezoni u trajanju od najmanje 6 mjeseci prekine radni odnos prije isteka navedenog razdoblja, a ima opravdan razlog, dužan je pismeno obavijestiti Hrvatski zavod za zapošljavanje i poslodavca o prekidu radnog odnosa.

Stoga se pod opravdanim razlogom smatraju sve situacije iz kojih se na nedvojben način može zaključiti da stalni sezonac neće moći izvršiti obvezu zaposlenja u narednoj sezoni u trajanju od minimalno 6 mjeseci, odnosno zapošljavanje unutar struke, preseljenje, bolest, odlazak u mirovinu.

Međutim, ako stalni sezonac nema opravdan razlog dužan je vratiti iznose novčane pomoći i to samo za onaj broj mjeseci koliko je bilo kraće zaposlenje u narednoj sezoni od predviđenog.

Jedan za jedan

OPG Čajkulić iz Sedlarice u Virovitičko-podravskoj županiji bavi se proizvodnjom povrća na 38 hektara. Ima stalno zaposlenih dvadesetak radnika i otprilike isto toliko sezonaca. Broj ovisi o godini pa je tako lani imao ukupno 58 radnika. Rade šest dana u tjednu, plaća je oko pet tisuća kuna, imaju topli obrok. Budući da su neki sezonski radnici iz udaljenih mjesta, i do 60 kilometara, poslodavac ih dovozi na posao i odvozi kućama. Mario Čajkulić kaže da je mjera poticanja zapošljavanja sezonaca  ‘jedan za jedan’ izuzetno dobro došla.

– Problem s radnom snagom u Hrvatskoj postoj u gotovo svim branšama, a u poljoprivredi je on posebno izražen. Mi radnika trebamo i do devet mjeseci jer imamo relativno dugo razdoblje proizvodnje, ali opet ne trebam ga cijelu godinu.  Da bi ga zadržao moram ga zaposliti za stalno, ali zaista nema smisla ni ekonomskog opravdanja plaćati čovjeka koji ništa ne radi tri ili četiri mjeseca. Po ovoj mjeri na svakog stalnog radnika, možemo zaposliti po jednog sezonca. Ove godine je želju za sezonskim radom izrazilo desetak osoba – kaže Mario.

Mario Čajkulić zapošljava 20 stalnih i jednako toliko sezonskih radnika

Ipak, ovaj iskusni poduzetnik u poljoprivredni ističe da bi najbolji način zadržavanja radnika  bio kada bi država poslodavca oslobodila od davanja.
– To se u poljoprivredi može jer je riječ o primarnoj proizvodnji. U tom bi slučaju radnika mogli maksimalno plaćati šest do sedam tisuća kuna mjesečno. Za NKV radnika bi to bilo prihvatljivo, ne bi toliko imao ni u Njemačkoj – napominje Mario.

Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakNetolerancija na laktozu ili mliječni šećer
Alan Vajda, mag. iur
Rođen je 1967. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i jest član raznih nacionalnih odbora, radnih skupina, s bogatim radnim iskustvom. Autor je nekoliko stručnih radova i članaka, te suradnik u Gospodarskom listu. Rođen je 7. travnja 1967. godine u Zagrebu gdje završava Ekonomski obrazovni centar "Boris Kidrič" (srednja stručna sprema - IV stupanj stručne spreme - ekonomist za računovodstveno - financijske poslove), te Pravni fakultet u zagrebu (visoka stručna sprema - VII stupanj stručne spreme - diplomirani pravnik). MEĐUNARODNO ISKUSTVO Član europske mreže za razmjenu podataka između institucija koje se bave stručnim usavršavanjem u pravosuđu pri Vijeću Europe tzv. Lisabonska mreža (2002. - 2003.) Član pregovaračkog tima Vlade Republike Hrvatske za pregovore s Europskom unijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (2001. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije pod nazivom Cards 2001, a koji je namijenjen centru za stručno usavršavanje sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (2002. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije - sudstvo i pravo pod nazivom Obnova 1999. Voditelj projekta Europske komisije Potpora europske komisije sudstvu u području pružanja pravnih savjeta, sudskog sustava i postupanja s predmetima pod nazivom obnova 2000. (2001. - 2002.) Član odbora stručnjaka Vijeća Europe za suradnju na području informacijske tehnologije i prava (cj-it), strasbourg, republika francuska (2001. - 2002.). Član SECI radne skupine u sklopu pregovora o ugovoru o suradnji za sprječavanje i suzbijanje prekograničnog kriminala, Bukurešt, Rumunjska (1998. - 2000.) Član radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT , namijenjenog procjeni učinaka propisa od strane Hrvatske poslovne zajednice (2008. – 2009.) Trener za potrebe aktivnih mjera politike zapošljavanja za potrebe tržišta rada u sklopu IPA projekta Europske unije s ciljem stvaranja centra tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (2011. - 2012.) Zamjenik člana radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT II namijenjenog provedbi ekonomske procjene učinaka propisa i poboljšanju informiranosti hrvatske poslovne zajednice (2013.- ) Sudionik projekta Europske komisije o europskom socijalnom dijalogu (PEGASE), Brisel (2011. – 2012.) SUDJELOVANJE U RADU DRŽAVNIH INSTITUCIJA Član Nacionalnog odbora Vlade Republike Hrvatske za Međunarodno humanitarno pravo (2001. - 2002.). Član radne skupine pri Vladi Republike Hrvatske za rad na izradi pravne regulative vezane za područje elektronskih potpisa (2000. - 2002.). Zamjenik člana radne skupine za provedbu inicijative za suzbijanje organiziranog kriminala u sklopu pakta o stabilnosti (2001. - 2002.). Diplomatski tečaj pri Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske Organizator velikog broja seminara i radionica namijenjenih stručnom usavršavanju u pravosuđu (sudaca i državnih odvjetnika) u Hrvatskoj 2002. - 2003. Član radne skupine Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva radi donošenja odluke o godišnjoj kvoti radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj. Član Međunarodne trgovačke komore - komisije za trgovačko pravo i praksu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (ICC Hrvatska). Predavač pravne grupe predmeta pri Pučkom otvorenom učilištu u zagrebu (2013. - ). OSTALE AKTIVNOSTI Glavni tajnik Europskog udruženja studenata prava, Zagreb, (European Law Students Association) 1988.-1992. Član uredništva časopisa Pravnik pri Pravnom fakultetu u Zagrebu 1990 -1991. Vanjski suradnik - urednik lista Informator za područje pravosuđa i Europske unije 2001. – 2003. AUTOR STRUČNIH RADOVA U NIŽE NAVEDENIM PUBLIKACIJAMA Informator, IUS info, Novi Informator, Hrvatska pravna revija, Odvjetnik, Carinski vjesnik, Pravo u gospodarstvu, Financije i porezi, Poslovni tjednik, Obrtničke novine, Radno pravo, Računovodstvo i porezi u praksi, Računovodstvo i financije, Pravo i porezi, Poslovni savjetnik, Privredni vjesnik, Sigurnost, Fircon Mostar, Nova zadruga, Revicon Sarajevo, Prizma Sarajevo, FEB Sarajevo, Pravni savjetnik Sarajevo, Gospodarski list Zagreb. OSTALE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Položen Državni stručni ispit - Carinska uprava - središnji ured 1998. godine. Potvrda o korištenju IT programskih paketa - Algebra - Zagreb (MS Word, Excel, Powerpoint, Outlook). Potvrda o završenoj edukaciji Europske komisije o upravljanju projektnim ciklusom (PCM). Organizator seminara i radionica namijenjenih edukaciji pravosudnih dužnosnika 2002. - 2003. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih pravosuđu. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu. STRANI JEZICI Engleski jezik - aktivno poznavanje u govoru i pismu.